Pregled

Europska unija, koja je po opsegu proizvodnje i trgovine žitaricama među vodećima u svijetu, podupire svoje poljoprivrednike putem potpore dohotku, tržišnih intervencija i trgovinske politike u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Potpora se više ne temelji na tome što ili koliko se proizvodi, već je u potpunosti proizvodno nevezana (plaćanja više nisu povezana s proizvedenom količinom).

Različite ratarske kulture sada su integrirane u jedinstvenu zajedničku organizaciju tržišta, a Unijina politika ograničena je na dva ključna područja:

  • intervencije Europske komisije i potpora za privatno skladištenje
    Prvotno uvedena da bi se poljoprivrednike zaštitilo od niskih cijena na tržištu, kupnja zaliha žitarica i riže da bi ih se pohranilo u javnim skladištima sada se koristi samo u hitnim slučajevima, kako bi se pružila sigurnosna mreža za poljoprivrednike.
  • trgovinske mjere
    Svake godine izvozi se oko 20 % Unijine proizvodnje žitarica, a uljarice, hrana za životinje i riža uvoze se u velikim količinama. Za te sektore mogu se zahtijevati uvozne i izvozne dozvole kao i plaćanje carina. Bez obzira na to, zbog obveza koje je Unija preuzela u okviru Svjetske trgovinske organizacije na snazi je niz fiksnih uvoznih carinskih kvota za uvoz proizvoda po sniženim ili nultim stopama carine.

Žitarice

Više od polovine ukupne količine žitarica uzgojenih u Uniji čini pšenica. Preostalih 50 % čine kukuruz i ječam, koji pojedinačno čine oko jedne trećine te polovine. Treća trećina te polovine uključuje žitarice koje se uzgajaju u malim količinama kao što su raž, zob i pir.

Žitarice koje se proizvode u Uniji uglavnom se upotrebljavaju za hranu za životinje (gotovo dvije trećine); jedna trećina upotrebljava se za prehranu ljudi, dok se samo 3 % koristi za biogoriva.

Uljarice i proteinski usjevi

Najzastupljenija uljarica u Uniji je uljana repica (59 %), a slijede suncokret i soja. Za uljarice ne postoje posebne mjere potpore, a u Uniji se proizvede dvije trećine količine koja se godišnje konzumira u Europi. Ipak, oko jedne polovine Unijinih godišnjih potreba za uljaricama za hranu za životinje zadovoljava se iz uvoza, pri čemu se primjenjuje nulta stopa uvozne carine.

Uljarice se upotrebljavaju za prehrambene proizvode, hranu za životinje, gorivo te u industrijske svrhe. Prešanjem sjemenki uljarica dobivaju se biljna ulja i brašno. Biljno ulje općenito se upotrebljava u prehrambenoj industriji ili za proizvodnju biodizela, a brašno od sjemenki uljarica važan je sastojak hrane za životinje.

Glavne vrste proteinskih usjeva koje se uzgajaju u Uniji jesu stočni grašak, bob, stočni bob i lupine. Od 2012. ne postoji posebna potpora za proteinske usjeve, a primjenjuje se nulta stopa uvozne carine.

Povezane informacije

Razvoj proteinskih kultura u Uniji

Riža

Oko dvije trećine riže koju konzumiraju Europljani uzgaja se u EU-u. To se dopunjuje uvozom različitih sorti, primjerice iz Indije ili Kambodže. Od riže proizvedene u Uniji izvozi se mala količina.

Pravna osnova

Pravna osnova za tržišne sektore žitarca, uljarica, proteinskih usjeva i riže uključuje propise o zajedničkoj organizaciji tržišta za poljoprivredne proizvode, intervencijama i trgovini za žitarice i rižu te o horizontalnoj trgovini.

Povezane informacije

Pravna osnova za sektore žitarica, uljarica i proteinskih usjeva i riže

Praćenje tržišta

EU-ov Opservatorij za tržište usjeva pruža mnoštvo raznih podataka i informacija o sektorima žitarica, uljarica i proteinskih usjeva. On prati i analizira prošle i sadašnje trendove na globalnoj i europskoj razini, proizvodnju, ravnotežu između ponuide i potražnje, troškove proizvodnje, perspektive na tržištu i druge čimbenike.

Portal za podatke o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima pruža tržišne podatke o poljoprivredi na nacionalnoj razini i razini EU-a kao što su podaci o procesima, proizvodnji, trgovini i carinskim kvotama.

Riža i etilni alkohol

Više informacija dostupno je u pregledu uvoznih i izvoznih dozvola EU-a za rižu i etilni alkohol te bilanci stanja za etilni alkohol.

Studije

Europska komisija provela je i naručila studije o posebnim područjima od interesa u vezi sa žitaricama, uljaricama, proteinskim usjevima i rižom.

Studija koju je financirala Komisija o kretanjima na tržištu i aspektima evaluacije politike za sektor proteinskih kultura u EU-u predstavljena je u studenome 2018.

U studenome 2017. u ime Komisije provedena je studija o skladišnim kapacitetima i logističkoj infrastrukturi za trgovinu poljoprivrednim proizvodima u EU-u.

Odbori

Različiti odbori, koji se sastoje od predstavnika vlada, a predsjeda im predstavnik Europske komisije, redovito se sastaju kako bi se Komisijina dužnost donošenja provedbenih akata izvršavala pod nadzorom država članica EU-a.

Odbor za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta redovito se sastaje kako bi raspravljao o temama kao što su razvoj cijena na tržištu te proizvodnja i trgovina u Uniji i zemljama izvan Unije.

Stručna skupina za poljoprivredne robne izvedenice i promptna tržišta predstavlja države članice EU-a i europska udruženja iz različitih poljoprivrednih sektora a zadaća im je pružati Komisijinim službama savjete i stručno znanje o:

  • funkcioniranju poljoprivrednih robnih izvedenica i promptnih tržišta
  • provedbi postojećih propisa i politika EU-a
  • pripremi zakonodavnih prijedloga i političkih inicijativa u tom području.

Aktualno