Pregled

EU aktivno podržava sektor voća i povrća svojim programom upravljanja tržištem, koji ima četiri glavna cilja:

  • konkurentniji, tržišno orijentiran sektor, ostvaren u suradnji s organizacijama proizvođača
  • manje krizom izazvanih variranja prihoda proizvođača
  • veću konzumaciju voća i povrća u EU-u
  • širu primjenu ekološki prihvatljivih uzgojnih i proizvodnih tehnika.

Programom se promiče kvaliteta proizvoda primjenom tržišnih standarda i povezanih operativnih mjera.

Organizacije proizvođača

Organizacije proizvođača glavni su dionici u sustavu sektora voća i povrća; uzgajivače se potiče da se učlane u takve organizacije radi vlastite veće sigurnosti na tržištu. EU-ov režim za sektor voća i povrća financijskim doprinosima pomaže organizacijama proizvođača u provedbi operativnih programa.

U nekim regijama EU-a skupine proizvođača voća i povrća koje su osnovane na inicijativu uzgajivača mogu dobiti financijsku pomoć kako bi bile priznate kao organizacije proizvođača.

U skladu s režimom za organizacije proizvođača nacionalna tijela moraju priznati sve skupine proizvođača koje se prijave za dobivanje statusa organizacija proizvođača ako ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

  • dobrovoljne su
  • pridonose općim ciljevima režima
  • svoju korisnost dokažu opsegom i učinkovitošću usluga koje pružaju članovima.

Nacionalna tijela dužna su uspostaviti nacionalnu strategiju za održive operativne programe, u kojoj definiraju za koje se mjere mogu dobivati potpore. Operativni programi organizacija proizvođača moraju imati odobrenje relevantnih nacionalnih tijela.

Europska komisija prati i vrednuje programe i nacionalnu strategiju na temelju zajedničkih pokazatelja uspješnosti. Organizacije proizvođača relevantnim nacionalnim tijelima podnose godišnja izvješća o provedbi svojih operativnih programa. Godišnje se izvješće mora priložiti zahtjevu za potporu. S druge strane, svaka država mora Europskoj komisiji poslati godišnje izvješće o svim svojim organizacijama proizvođača, skupinama proizvođača, operativnim fondovima i programima te planovima priznavanja.

Priznata organizacija proizvođača može uspostaviti operativni fond kako bi financirala svoj operativni program. Taj fond se financira iz financijskih doprinosa članova (ili same organizacije proizvođača) i financijske pomoći EU-a. Opće je pravilo da je financijska pomoć EU-a ograničena na 50 % ukupnog operativnog fonda i može se povećati na 60 % u posebnim slučajevima.

U regijama u kojima proizvođači nisu u većoj mjeri osnovali organizacije, nacionalne vlade mogu pružiti financiranje iz svojih izvora u većem iznosu od operativnog fonda. U nekim slučajevima EU to može djelomično nadoknaditi.

Država članica EU-a može na zahtjev organizacije proizvođača i proglasiti obvezujućima, u ograničenom trajanju, neka od pravila koja su dogovorena unutar te organizacije za druge proizvođače u toj regiji ili regijama gdje ta organizacija proizvođača radi.

Priznanje sektorskih organizacija preferira se i u slučajevima kada dokažu da su dovoljno reprezentativne za različite kategorije zanimanja u sektoru voća i povrća i da poduzimaju praktične mjere koje pridonose ciljevima programa.

Korisne poveznice

Proizvođačke i međusektorske organizacije

Sprječavanje kriza

Kako bi se smanjilo variranje prihoda proizvođača u slučaju kriza, dostupno je financiranje EU-a za mjere za sprječavanje kriznih situacija i upravljanje njima koje provode organizacije proizvođača u okviru svojih operativnih programa.

Financiranje je dostupno za sljedeće mjere:

1. Povlačenja s tržišta

Ako se proizvodi povlače s tržišta i ne prodaju dalje, dostupna su financijska sredstva pod strogim uvjetima.

Za 16 glavnih proizvoda maksimalni iznosi potpore u slučaju povlačenja s tržišta – uključujući doprinose EU-a i organizacija proizvođača – utvrđeni su u Prilogu IV. Uredbi (EU) 891/2017.

Ako neka od država odluči dopustiti povlačenje i drugih proizvoda, ona za njih mora utvrditi maksimalne iznose potpore. Povlačenja za svaki proizvod ne smiju premašiti 5 % proizvodnje koju je organizacija proizvođača stavila na tržište (količine koje su određene za besplatnu distribuciju ne ulaze u izračun).

Količina proizvodnje koja je stavljena na tržište izračunava se na temelju prosjeka protekle tri godine ili, ako ta informacija nije dostupna (npr. ako je riječ o novopriznatim organizacijama proizvođača), na temelju količine proizvodnje stavljene na tržište za koju je organizacija proizvođača priznata.

Nacionalna tijela određuju kako se proizvodi koji su povučeni mogu koristiti, ali jedna od mogućnosti mora biti besplatna distribucija. Postoji mogućnost da ih se upotrijebi u prerađivačkoj industriji ako to ne narušava tržišno natjecanje predmetnih industrija (u EU-u ili izvan njega).

2. Zelena berba i neubiranje

Pojam „zelena berba” odnosi se na u potpunosti obavljenu berbu netrživih (ali neoštećenih) proizvoda na određenom obrađenom zemljištu prije uobičajene berbe. Pojam „neubiranje” odnosi se na neubiranje komercijalne proizvodnje s obrađenog zemljišta tijekom normalnog ciklusa proizvodnje i ne obuhvaća uništenje proizvoda koje je rezultat klimatske nepogode ili bolesti. Te mjere ne smiju imati štetan fitosanitarni utjecaj ili utjecaj na okoliš.

Moraju biti dopuna uobičajenim uzgojnim praksama i različite od njih. Ne smiju se primijeniti zajedno za isti proizvod i istu površinu u bilo kojoj određenoj godini niti tijekom dvije uzastopne godine.

Države koje dopuštaju te mjere moraju donijeti detaljna pravila za njihovu primjenu i kontrolu.

Nacionalna tijela moraju utvrditi iznose naknade po hektaru (uključujući doprinose EU-a i organizacija proizvođača) koji pokrivaju jedno od sljedećeg:

  • samo dodatne troškove berbe (uključujući fitosanitarne mjere i mjere zaštite okoliša), ili
  • najviše 90 % maksimalne razine potpore za povlačenje.

3. Promidžba, komunikacija i izobrazba

Države koje dopuštaju te mjere moraju donijeti detaljna pravila za njihovu primjenu. Sve aktivnosti u okviru mjera promidžbe i informiranja moraju biti dodatne uz tekuće aktivnosti promidžbe i informiranja predmetne organizacije proizvođača.

4. Osiguranje ljetine

Financijska sredstva EU-a dostupna su za osiguranje ljetine u aranžmanu organizacije proizvođača ili njezinih članova kako bi se pomoglo zaštititi prihode članova i pokriti tržišne gubitke u slučaju prirodnih katastrofa, klimatskih nepogoda, bolesti ili najezda štetnika. Nacionalna tijela moraju donijeti detaljna pravila za osiguranje ljetine, posebno kako bi se osiguralo da se ne remeti tržišno natjecanje na tržištu osiguranja.

Nacionalna tijela mogu za tu svrhu pridonijeti i dodatnim financiranjem. Međutim, iznos ukupne javne potpore za osiguranje ljetine (EU-ove i nacionalne) ne smije premašiti sljedeće postotke premija osiguranja koje plaćaju proizvođači:

  • 80 % premije za osiguranje samo od gubitaka zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta koji se mogu smatrati prirodnim katastrofama
  • 50 % premije za osiguranje za slučaj prirodnih katastrofa i drugih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim uvjetima ili za slučaj bolesti životinja / biljaka ili najezde štetnika.

Mjere osiguranja ljetine ne smiju pokrivati isplate osiguranja kojima se proizvođače obeštećuje za više od 100 % pretrpljenog gubitka prihoda uzimajući u obzir sve naknade koje proizvođač dobiva iz drugih povezanih sustava potpore. Mjerama se može pružiti potpora za administrativne troškove za osnivanje ili popunjavanje uzajamnih fondova.

Financijska sredstva EU-a dostupna su tijekom prve tri godine rada uzajamnog fonda, a obuhvaćaju sljedeći dio doprinosa organizacije proizvođača:

1. godina 2. godina 3. godina
5 % 4 % 2 %

Nacionalna tijela moraju donijeti detaljna pravila za provedbu te mjere. Mogu utvrditi gornju granicu iznosa koje može primiti organizacija proizvođača.

5. Mentorstvo

Prenošenje znanja o sprječavanju kriza i mjerama upravljanja iskusnih organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača širom EU-a novijim organizacijama proizvođača, skupinama proizvođača ili pojedinačnim proizvođačima (ako su iz regija u kojima je stupanj organiziranosti proizvođača manji od 20 %) EU financira u iznosu od 100 %. Uz to, u cilju poboljšanja učinkovitosti povezane s provedbom tih mjera EU može promicati i uspostavljanje novih organizacija proizvođača, spajanje postojećih ili omogućavanje učlanjenja pojedinačnih proizvođača u postojeće organizacije proizvođača te stvaranje mogućnosti umrežavanja za pružatelje i korisnike mentorstva, posebno kako bi se ojačali marketinški kanali kao sredstvo za sprečavanje kriznih situacija i upravljanje njima.

6. Ponovna sadnja voćnjaka

Potpora se pruža za ponovnu sadnju voćnjaka nakon obveznoga krčenja.

7. Učinkovitije upravljanje

Države mogu podupirati ulaganja čiji je cilj veća učinkovitost upravljanja količinama koje se stavljaju na tržište.

Veća konzumacija

Kako bi djeca konzumirala više voća i povrća, uspostavljen je program voća u školama. Potiče se i besplatna distribucija voća i povrća školama, bolnicama i dobrotvornim organizacijama. Potpora je moguća i za druge aktivnosti iz operativnih programa organizacija proizvođača kojima se promiče konzumacija.

Ako uzgajivači povuku proizvode s tržišta, dostupne su krizne mjere u okviru kojih EU može financirati njihovo preusmjeravanje. To uključuje besplatnu distribuciju proizvoda sljedećim subjektima:

  • priznatim dobrotvornim organizacijama i zakladama, u cilju uporabe za pomoć potrebitima
  • kaznenim ustanovama, školama/javnim obrazovnim ustanovama, dječjim kampovima, bolnicama i domovima za starije osobe.

Nacionalna tijela moraju odrediti koji takvi subjekti mogu primati besplatne proizvode i osigurati da su količine koje primaju dodatak (a ne zamjena) količinama koje ti subjekti obično kupuju.

EU financira besplatnu distribuciju u iznosu od 100 % (za razliku od 50 ili 60 % ako se povučeni proizvodi koriste za druge namjene) za količine do 5 % od ukupnih količina koje predmetna organizacija proizvođača stavlja na tržište. To uključuje sljedeće:

  • naknadu plaćenu u eurima za svakih 100 kg povučenih proizvoda (u okviru maksimalnih iznosa koji su utvrđeni za glavnih 16 proizvoda)
  • paušalne iznose za logističke troškove (prijevoz, sortiranje i pakiranje).

Nacionalna tijela moraju poduzeti sve potrebne korake kako bi pospješile kontakte i suradnju organizacija proizvođača i tijela kojima su odobrila primanje besplatnih proizvoda.

Ekološki prihvatljiv uzgoj

Najmanje 10 % sredstava za operativne programe mora biti namijenjeno mjerama za zaštitu okoliša povrh obveznih standarda zaštite okoliša. Inače programi moraju uključivati najmanje dvije takve mjere.

Ako primaju dohodovnu potporu ili plaćanja za poljoprivredno-okolišne mjere u okviru EU-ovih programa ruralnog razvoja, uzgajivači podliježu plaćanju kazni ako ne poštuju obvezne standarde zaštite okoliša (višestruka sukladnost).

Nacionalni okviri za mjere zaštite okoliša

Države u kojima postoje priznate organizacije proizvođača moraju sastaviti nacionalni okvir za mjere zaštite okoliša („NEF”) kao dio nacionalne strategije za održive operativne programe.

Za razliku od drugih dijelova te strategije, nacionalna tijela moraju podnijeti prijedloge svojih nacionalnih okvira za mjere zaštite okoliša Europskoj komisiji, koja provjerava usklađenost s ciljevima iz članka 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Nacionalni okvir za mjere zaštite okoliša mora sadržavati otvoreni popis mjera zaštite okoliša i uvjete koji se na njih primjenjuju u predmetnoj državi.

Za svaku se mjeru moraju navesti:

  • posebna obveza ili obveze koje iz nje proizlaze
  • opravdanost – tj. očekivani utjecaj na zaštitu okoliša u odnosu na potrebe i prioritete zaštite okoliša.

Podaci o nacionalnim okvirima za mjere zaštite okoliša po državama izneseni su u dokumentaciji za pojedine države.

Tržišni standardi

Tržišni standardi primjenjuju se na neke proizvode u cilju promicanja kvalitete. Broj posebnih standarda smanjen je s 36 na 10, a primjenjuju se na sljedeće voće i povrće:

jabuke agrume kivi
salatu i endivije kovrčavog i ravnog lista breskve i nektarine kruške
jagode slatke paprike stolno grožđe
rajčice

Za niz proizvoda više se ne primjenjuju posebni standardi: marelice, artičoke, šparoge, patlidžane, avokado, grah, kelj pupčar, mrkve, cvjetaču, trešnje, tikvice, krastavce, gljive iz uzgoja, lješnjake u ljusci, kupus, poriluk, dinje, luk, grašak, šljive, celer rebraš, špinat, orahe u ljusci, lubenice i cikoriju.

Nacionalna tijela mogu izuzeti proizvode (npr. deformirane, premale) iz posebnih tržišnih standarda ako su označeni kao „proizvodi namijenjeni za preradu” ili „stočna hrana” ili drugim tekstom s tim značenjem.

Uvoz češnjaka podliježe sustavu uvoznih dozvola i potvrda o podrijetlu.

Provjere usklađenosti

Svaka država članica EU-a dužna je uspostaviti bazu podataka trgovaca koji stavljaju na tržište svježe voće i povrće obuhvaćeno tržišnim standardima. Trgovac voćem i povrćem je svaki pojedinac ili organizacija koji/koja takve proizvode izlaže, nudi na prodaju, prodaje ili stavlja na tržište (uključujući prodaju na daljinu, internetsku i drugu prodaju) na bilo koji način – unutar EU-a, za izvoz izvan EU-a ili za uvoz u EU, kako je definirano Uredbom (EU) br. 543/2011.

Nacionalna tijela dužna su osigurati da se provjere usklađenosti provode selektivno na temelju analize rizika i s primjerenom učestalošću, kako bi se osiguralo poštovanje standarda i drugih propisa za stavljanje na tržište voća i povrća.

Analiza rizika mora se temeljiti na podacima iz baze podataka trgovaca. Nacionalna tijela moraju unaprijed utvrditi koje će kriterije primjenjivati za određivanje neusklađenosti pošiljke proizvoda.

Ako se provjerama ustanove znatne nepravilnosti, tijela moraju češće obavljati provjere. Trgovci moraju inspekcijskim tijelima dati sve informacije koje ta tijela trebaju za organizaciju i provedbu provjera usklađenosti. Na temelju procjene rizika za svaki proizvod nadležna tijela mogu odlučiti da selektivno ne provjeravaju proizvode koji nisu obuhvaćeni određenim tržišnim standardom (tj. obuhvaćeni su općim standardom ili standardomUNECE-a).

Odobrene države izvan EU-a

Svaka država koja izvozi svoje proizvode u EU, a provela je svoje provjere usklađenosti, može od Europske komisije zatražiti da ocijeni ispunjavaju li te provjere posebne tržišne standarde EU-a ili barem jednakovrijedne standarde.

Toj se državi može dodijeliti status „odobrene” za proizvode s podrijetlom s njezina državnog područja koji su prošli te provjere. Europska komisija može suspendirati odobrenje ako utvrdi da u znatnom broju partija i u znatnim količinama proizvodi ne odgovaraju podacima u potvrdama o usklađenosti koje su izdala inspekcijska tijela treće zemlje.

Ažurirani tržišni standardi

UNECE je razvio više od 50 posebnih tržišnih standarda za svježe voće i povrće (uključujući 10 koji su obuhvaćeni posebnim tržišnim standardima EU-a).

Posebni standardi EU-a za pojedine proizvode moraju biti u skladu s relevantnim standardima UNECE-a, u skladu s Uredbom (EU) br. 543/2011, i u tu svrhu redovito ažurirani.

Proizvodi koji su izuzeti iz općih tržišnih standarda

neuzgajane (samonikle) gljive oznake KN 0709 59 kapari oznake KN 07099040
gorki bademi oznake KN 08021110 oljušteni bademi oznake KN 080212
oljušteni lješnjaci oznake KN 080222 oljušteni orasi oznake KN 080232
pinjoli oznake KN 08029050 pistacije oznake KN 08025000
makadami orasi oznake KN 08026000 pekan orasi oznake KN ex08029020
drugi orašasti plodovi oznake KN 08029085 sušene banane za kuhanje (plaintains) oznake KN 08030090
sušeni agrumi oznake KN 0805 mješavine tropskih orašastih plodova oznake 08135031
mješavine drugih orašastih plodova oznake KN 08135039 šafran oznake KN 091020

Pravna osnova

Osnovna uredba

Uredba (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda

Provedbene uredbe

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/892 – o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u sektoru voća i povrća te prerađevina voća i povrća

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 – o utvrđivanju detaljnih pravila za voće i povrće

Delegirana uredba

Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/891 – o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća i o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu novčanih kazni koje će se primjenjivati u tim sektorima i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011.

Praćenje tržišta

U opservatoriju za tržište voća i povrća dostupne su najnovije informacije o proizvodnji, cijenama i trgovini te ostali statistički podaci dobiveni praćenjem tržišta.

Izvješća

Europska komisija objavila je izvješće i povezani radni dokument službi Komisije o provedbi odredbi koje se odnose na organizacije proizvođača, operativne fondove i operativne programe nakon reforme režima za voće i povrće koja je provedena 2007.

L-aktar reċenti