Ukratko o zajedničkoj poljoprivrednoj politici

Ciljevi zajedničke poljoprivredne politike

Zajednička poljoprivredna politika EU-a (ZPP) uspostavljena je 1962. kao partnerstvo između poljoprivrede i društva te između Europe i njezinih poljoprivrednika. Njezini su ciljevi sljedeći:

• potpora poljoprivrednicima i poboljšanje poljoprivredne produktivnosti, čime se osigurava stabilna opskrba povoljnom hranom
• zaštita prava poljoprivrednika iz Europske unije na odgovarajuću zaradu
• doprinos borbi protiv klimatskih promjena i održivom upravljanju prirodnim resursima
• očuvanje ruralnih područja i krajolika diljem EU-a
• održavanje dinamičnosti ruralnoga gospodarstva promicanjem zapošljavanja u poljoprivredi, poljoprivredno-prehrambenim industrijama i povezanim sektorima

ZPP je zajednička politika svih zemalja Europske unije kojom se upravlja na europskoj razini, a financira se sredstvima iz proračuna EU-a.

ZPP u praksi

Poljoprivreda je drukčija od većine drugih djelatnosti jer za nju vrijede sljedeće posebnosti:

• unatoč važnosti proizvodnje hrane, dohodak poljoprivrednika niži je oko 40 % od nepoljoprivrednog dohotka
• poljoprivreda je ovisnija o vremenskim uvjetima i klimi nego mnogi drugi sektori
• postoji neizbježan vremenski raskorak između potražnje potrošača i mogućnosti poljoprivrednika da je zadovolje – treba vremena da bi se uzgojilo više pšenice ili proizvelo više mlijeka

Poljoprivrednici bi trebali biti troškovno učinkoviti, raditi na održiv i okolišno prihvatljiv način te održavati naša tla i bioraznolikost.

Javni sektor bitan je za naše poljoprivrednike zbog nesigurnosti poslovanja i utjecaja poljoprivrede na okoliš. ZPP obuhvaća sljedeće:

• potpore dohotku putem izravnih plaćanja kojima se osigurava stabilnost prihoda te se poljoprivrednicima isplaćuju naknade za okolišno prihvatljivu poljoprivredu i pružanje javnih dobara koja obično nisu tržišno isplativa, kao što je briga o selu
• tržišne mjere za rješavanje teških situacija na tržištu kao što je nagli pad potražnje zbog zabrinutosti za zdravlje ili pad cijena zbog privremeno prekomjerne ponude na tržištu
• mjere ruralnog razvoja s nacionalnim i regionalnim programima usmjerenima na rješavanje posebnih potreba i izazova s kojima se suočavaju ruralna područja

Financiranje ZPP-a

Razina potpore poljoprivrednicima u EU-u iz općeg proračuna EU-a odražava mnoge varijable uključene u osiguravanje stalnog pristupa visokokvalitetnoj hrani, što obuhvaća i zadaće kao što su potpora dohotku poljoprivrednika, djelovanje u području klimatskih promjena i održavanje dinamičnosti ruralnih zajednica.

ZPP se financira iz dvaju fondova kao dio proračuna EU-a:

• Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) pruža izravne potpore i sredstva za financiranje tržišnih mjera
• Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) financira se ruralni razvoj

Plaćanjima upravlja svaka država članica Europske unije na nacionalnoj razini. U skladu s pravilima EU-a o transparentnosti svaka zemlja objavljuje informacije o primateljima plaćanja u okviru ZPP-a.

Povezane informacije

Financiranje zajedničke poljoprivredne politike

Životni ciklus godišnjeg proračuna EU-a

Proračun EU-a

Prednosti ZPP-a

U ZPP-u su utvrđeni uvjeti koji će poljoprivrednicima omogućiti obavljanje funkcija u društvu na sljedeće načine:

Proizvodnja hrane

• u EU-u ima više od 10 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, a taj sektor redovno zapošljava 22 milijuna ljudi. Oni nam omogućuju velik izbor i količinu sigurnih i kvalitetnih proizvoda po pristupačnim cijenama
• EU je u cijelom svijetu poznat po svojoj hrani i kulinarskim tradicijama te je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i neto izvoznika poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zahvaljujući svojim izuzetnim poljoprivrednim resursima EU bi mogao i trebao imati vodeću ulogu u jamčenju sigurnosti opskrbe hranom u cijelom svijetu

Razvoj ruralne zajednice

• u našim seoskim područjima i njihovim dragocjenim prirodnim resursima brojna su radna mjesta povezana s poljoprivredom. Poljoprivrednici trebaju strojeve, zgrade, gorivo, gnojivo i zdravstvenu skrb za svoje životinje, te su dio sektora na početku proizvodnog lanca
• druge su osobe zaposlene u djelatnostima na kraju proizvodnog lanca, kao što su priprema, prerada i pakiranje hrane te u skladištenju, prijevozu i maloprodaji hrane. Poljoprivreda i prehrambeni sektori zajedno osiguravaju gotovo 40 milijuna radnih mjesta u EU-u
• da bi bili učinkoviti te ostali moderni i produktivni, poljoprivrednicima i sektorima na početku i na kraju proizvodnog lanca potreban je brz pristup najnovijim informacijama o poljoprivrednim pitanjima, metodama uzgoja i kretanjima na tržištu. U razdoblju od 2014. do 2020. resursi ZPP-a bili su usmjereni na pružanje tehnologija velike brzine, poboljšane internetske usluge i infrastrukturu za 18 milijuna građana ruralnih područja, odnosno 6,4 % ruralnog stanovništva EU-a

Okolišno održiva poljoprivreda

• pred poljoprivrednicima je dvostruki izazov – proizvoditi hranu i istodobno štititi prirodu i bioraznolikost. Razborito korištenje prirodnim resursima ključno je za našu proizvodnju hrane i kvalitetu života danas, sutra i za buduće generacije

Ključni subjekti koji pridonose ZPP-u

Europska komisija redovito se savjetuje sa skupinama za građanski dijalog i poljoprivrednim odborima kako bi na najbolji mogući način oblikovala zakonodavstvo i politike kojima se uređuje poljoprivreda. Pomažu joj i stručne skupine, primjerice radna skupina za poljoprivredna tržišta koja se bavi nepoštenim trgovačkim praksama.

Europska komisija pri planiranju, pripremi i predlaganju novog europskog zakonodavstva provodi procjene učinka, ispitujući potrebu za djelovanjem na razini EU-a i moguće učinke dostupnih rješenja. One su ključni dio agende EU-a za bolju regulativu. Procjene učinka za poljoprivredu i ruralni razvoj provedene su 2003. (preispitivanje na sredini provedbenog razdoblja), 2008. (provjera stanja – SEC(2008) 1885) i 2011. (ZPP ususret 2020. – SEC(2011) 1153 final).

Revizorski sud EU-a također ima važnu ulogu u nadzoru rashoda u poljoprivredi.

Europska komisija redovito objavljuje izvješća o javnom mnijenju (tzv. Eurobarometar) o Europljanima, poljoprivredi i ZPP-u. Ankete Eurobarometra, koje se provode u svim državama EU-a, pružaju vrijedne informacije o percepciji ZPP-a među građanima, primjerice o informiranosti o potporama koje se pružaju u okviru ZPP-a, njegovoj uspješnosti, pitanjima kvalitete, okolišu, važnosti ZPP-a i mnogo više.

Evaluacija ZPP-a

Europska komisija ocjenjuje ZPP s pomoću zajedničkog okvira za praćenje i evaluaciju.

Cilj je tog okvira pokazati postignuća ZPP-a u razdoblju od 2014. do 2020. i poboljšati njegovu učinkovitost s obzirom na pokazatelje ZPP-a.

Budućnost ZPP-a

Kako bi se konsolidirala uloga europske poljoprivrede u budućnosti, ZPP se tijekom godina razvio tako da odgovara na promjenjive gospodarske okolnosti te zahtjeve i potrebe građana.

Europska komisija predstavila je 1. lipnja 2018. zakonodavne prijedloge o budućnosti ZPP-a.

U prijedlozima se opisuju daljnji koraci za ZPP te se oblikuje jednostavnija i učinkovitija politika kojom će se obuhvatiti održive ambicije europskog zelenog plana. Buduća reforma ZPP-a trebala bi se početi provoditi od 1. siječnja 2023., nakon konačnog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća EU-a.

Pravni temelji

Pravna osnova za zajedničku poljoprivrednu politiku utvrđena je u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

Sljedećim četirima uredbama uređuju se različiti elementi ZPP-a:

• pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima (Uredba (EU) 1307/2013)
• zajednička organizacija tržišta poljoprivrednih proizvoda (Uredba (EU) 1308/2013)
• potpora ruralnom razvoju (Uredba (EU) 1305/2013)
• financiranje, upravljanje i nadzor zajedničke poljoprivredne politike (Uredba (EU) 1306/2013)

Za razdoblje 2021. – 2022. na snazi je prijelazna uredba (Uredba (EU) 2020/2220). U njoj se utvrđuju uvjeti za pružanje potpore iz EFJP-a i EPFRR-a u tom razdoblju, uz produljenje i izmjenu odredaba utvrđenih u prethodnim uredbama. Ostat će na snazi do provedbe novog okvira strateških planova ZPP-a (koja bi trebala početi 1. siječnja 2023.).

Zajedničkom poljoprivrednom politikom upravlja služba Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj koji može donositi delegirane i provedbene akte za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.

Povezane informacije

Registar zakonodavstva na snazi

Objašnjenje zakonodavnog postupka EU-a