Više informacija o ovom savjetovanju

17 srpnja 2017 - 8 listopada 2017
Područja politike
Jedinstveno tržište, Poduzetništvo i industrija

Ciljna skupina

Svi građani i organizacije mogu pridonijeti ovom javnom savjetovanju. Na sudjelovanje se posebno pozivaju:

  • poduzeća koja se bave maloprodajom
  • udruženja trgovaca na malo
  • udruge za zaštitu potrošača
  • poslovne organizacije (uključujući udruženja, gospodarske komore i slično)
  • nacionalna tijela javne vlasti
  • lokalna tijela javne vlasti
  • druga tijela javne vlasti
  • sindikati
  • istraživačke ustanove / skupine za strateško promišljanje
  • građani

Cilj savjetovanja

Maloprodaja je najveći sektor u nefinancijskom poslovnom gospodarstvu EU-a gledano po broju poduzeća i zaposlenih. Taj sektor samostalno stvara 4,5 % dodane vrijednosti i 8,6 % radnih mjesta u EU-u. U sektorima maloprodaje i veleprodaje EU-a aktivno je gotovo 5,5 milijuna poduzeća (3,6 milijuna poduzeća u maloprodaji i 1,8 milijuna u veleprodaji – 23 % cijelog nefinancijskog poslovnog gospodarstva u 2014.). Većina su tih poduzeća MSP-ovi, koji ujedno stvaraju 66 % dodane vrijednosti tih sektora i 70 % radnih mjesta u njima. Uz to, maloprodaja je usko povezana s drugim gospodarskim sektorima (veleprodajom, proizvodnjom, poljoprivredom, prijevozom i logistikom te drugim poslovnim uslugama). Sektor maloprodaje uz to povezuje jedinstveno tržište i europske potrošače. Zbog toga je njegova konkurentnost izuzetno važna za gospodarstvo EU-a.

U ovom trenutku taj se sektor mijenja iz temelja zbog brzog razvoja e-trgovine, koji ne utječe samo na način na koji potrošači kupuju proizvode (potrošači mogu kupovati na internetu u bilo kojem trenutku i to često čine na internetskim stranicama daleko od mjesta gdje žive) nego i na situaciju u sektoru maloprodaje. Trendovi pokazuju da je budućnost u višekanalnoj maloprodaji, u kojoj će trgovci na malo poslovati i na internetu – putem platformi ili vlastitih internetskih trgovina – i u fizičkim trgovinama. Među trendovima je i stvaranje platformi koje trgovcima na malo omogućuju prodaju u internetskim „trgovačkim centrima”. Neke od tih platformi nisu samo virtualni trgovački centri: one su pokrenule i svoje linije proizvoda čime izravno konkuriraju trgovcima na malo koji na tim platformama prodaju svoje proizvode. 

Komisija je 28. listopada 2015. donijela strategiju jedinstvenog tržišta u kojoj je najavila niz inicijativa i mjera za uklanjanje gospodarski važnih prepreka koje sputavaju stvaranje radnih mjesta, rast i ulaganja u Europi. 

Glavnu odgovornost za reguliranje poslovnog nastana i poslovanja trgovina na malo imaju države članice. One imaju diskrecijski prostor u osmišljavanju svojeg regulatornog okvira pod uvjetom da poštuju slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga – temeljne slobode iz Ugovora – te Direktivu o uslugama.

Integracija maloprodajnog tržišta EU-a u velikoj je mjeri postignuta prekograničnim poslovnim nastanima. Deset najvećih maloprodajnih poduzeća u EU-u je multinacionalno, a neka od njih imaju trgovine u većini od 28 država članica. Regulatorno okruženje u kojem se moraju snaći pri uspostavljanju poslovnog nastana ključno je za uspjeh tih ulaganja. Zahvaljujući razvoju e-trgovine europska maloprodajna tržišta sve se bolje povezuju putem prekogranične prodaje na daljinu.

E-trgovina pruža nove prilike trgovcima na malo. Osobito je manjim poduzećima postalo lakše doprijeti do potrošača u drugim državama članicama. Tim je poduzećima prisutnost na internetu omogućila prekogranično poslovanje bez ulaganja u poslovne prostore. Prekogranično širenje trgovine na malo omogućilo je i europskim potrošačima da osjete prednosti jedinstvenog tržišta u obliku raznolikije maloprodajne ponude. Više od 40 % europskih internetskih kupaca kupuje proizvode iz inozemstva barem jednom godišnje, a gotovo dvije trećine ih je to učinilo barem jednom. Digitalne platforme pomažu MSP-ovima u internetskoj prodaji i proširivanju njihova dosega na cijeli EU.

Digitalizacija mijenja sektor maloprodaje na razne načine. Međutim, regulatorni okviri često su zadani desecima godina ranije i nisu prilagođavani novoj situaciji koju je stvorila e-trgovina. Pri utvrđivanju najboljih praksi za olakšavanje poslovnog nastana u maloprodaji i smanjivanje operativnih ograničenja u sektoru maloprodaje morat će se uzeti u obzir nova situacija u kojoj se maloprodaja nalazi: višekanalno okruženje u kojem posluju fizičke trgovine i e-trgovina.

Svrha je ovog javnog savjetovanja prikupiti informacije od dionika kako bi se utvrdile najbolje prakse u sektoru maloprodaje u kontekstu navedenih naknadnih mjera proizašlih iz strategije jedinstvenog tržišta. Službe Komisije već su se temeljito informirale o nacionalnim pravnim okvirima za maloprodaju i ciljevima javnih politika na temelju kojih su ti okviri definirani (detaljne informacije možete naći u Planovima djelovanja). Cilj je ovog javnog savjetovanja dovršiti taj postupak utvrđivanja činjenica, pri čemu se osobito razmatraju: 

  1. implikacije sve veće važnosti e-trgovine i promjena potrošačkih navika za sektor maloprodaje i njegov regulatorni okvir
  2. prilike i prepreke za integraciju maloprodajnog tržišta EU-a.

Europsku komisiju zanima mišljenje svih relevantnih dionika, a osobito trgovaca na malo, relevantnih javnih tijela i potrošača. Rezultati javnog savjetovanja i odgovori ispitanika koji pristanu na njihovu objavu objavit će se u skladu s načelima bolje regulative.

Kako poslati odgovor

Napominjemo da se odgovori moraju poslati putem internetskog upitnika.

Upitnik je dostupan na svim službenim jezicima EU-a. Odgovore možete poslati na bilo kojem službenom jeziku EU-a.

Upitnik će biti dostupan do 8. listopada 2017.

Kontakt