Više informacija o ovom savjetovanju

Razdoblje savjetovanja
4 srpnja 2018 - 16 kolovoza 2018
Teme
Promet

Pregled odgovora

Završilo je javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena u okviru kojeg je pristiglo 4,6 milijuna odgovora. Komisija će u nadolazećim tjednima na ovoj stranici objaviti izvješće o rezultatima.

Ciljna skupina

Komisija se obvezala da će prikupiti mišljenja europskih građana, dionika i država članica o mogućim promjenama ljetnog računanja vremena. 

Cilj savjetovanja

Zbog brojnih zahtjeva građana, Europskog parlamenta i određenih država članica EU-a Komisija je odlučila ispitati funkcioniranje ljetnog računanja vremena u EU-u i procijeniti treba li ga mijenjati.

U tom kontekstu Komisiju zanimaju mišljenja europskih građana, dionika i država članica o ljetnom računanju vremena u EU-u i o njegovim mogućim promjenama.

Kako poslati odgovor

Internetski upitnik dostupan je na svim službenim jezicima EU-a (osim irskog), a odgovori se mogu poslati na bilo kojem jeziku Europske unije. No, ako možete, odgovarajte na engleskom jer će to olakšati obradu.

Ispunjavanje upitnika možete u svakom trenutku prekinuti i nastaviti kasnije. Kad odgovorite na sva pitanja, možete preuzeti primjerak ispunjenog upitnika.

Možete i priložiti popratne dokumente, kao što su dokumenti sa stajalištem, ili ih poslati na adresu e-pošte za kontakt.

Primljeni odgovori bit će objavljeni na ovoj internetskoj stranici. Ako ispitanik ne pristane na objavu osobnih podataka, odgovori će se objaviti anonimno. Ako je uz odgovore priložen dokument, moguće je da će biti objavljen u neizmijenjenom obliku zajedno s odgovorima.

Komisija poziva organizacije koje u okviru javnog savjetovanja žele poslati komentare da se upišu u Registar transparentnosti i prihvate njegov kodeks ponašanja te tako Komisiji i široj javnosti pruže informacije o tome koga i što zastupaju. Ako organizacija odluči da neće pružiti te informacije, Komisija će, u skladu sa svojom politikom, njezine odgovore navesti među odgovorima pojedinaca (standardi javne rasprave, vidjeti COM(2002) 704, i Komunikacija o praćenju ETI-ja, vidjeti COM(2007) 127 od 21.3.2007.).

Ako je vaša organizacija registrirana, pri ispunjavanju upitnika navedite identifikacijski broj iz Registra transparentnosti. Vaši će se odgovori nakon toga smatrati mišljenjem vaše organizacije.

Ako vaša organizacija nije upisana u registar, možete je upisati sada. Zatim se možete vratiti na ovu stranicu i poslati svoje odgovore kao registrirana organizacija.

Sustav lokalno pohranjuje kopije unosa sudionika u savjetovanju kako bi se u slučaju nedostupnosti poslužitelja, slučajnog isključivanja računala ili u bilo kojem drugom slučaju raspolagalo sigurnosnom kopijom. Lokalno se pohranjuju identifikatori pitanja i nepotvrđeni odgovori. Nakon što uspješno pošaljete ispunjen upitnik ili pohranite nepotvrđenu verziju na poslužitelj, lokalno pohranjeni podaci se brišu. Iznad upitnika se nalazi potvrdni okvir ƒ„Pohrani sigurnosnu kopiju na lokalno računalo”, u kojemu možete onemogućiti tu funkciju (odznačite taj okvir ako se koristite javnim računalom ili računalom koje dijeli više osoba). U tom slučaju podaci neće biti pohranjeni na vaše računalo.

Vidjeti i: Stranica za pomoć sudionicima

Dodatne informacije

Ljetno računanje vremena u EU-u – o čemu se radi?

Zbog ljetnog računanja vremena u EU-u kazaljke na satu pomiču se dvaput godišnje kako bi se uzela u obzir promjena duljine dana te bolje iskoristilo danje svjetlo.

Većina država članica EU-a ima dugu tradiciju ljetnog računanja vremena, većinom još iz doba Prvog i Drugog svjetskog rata ili naftne krize 70-ih godina. Zemlje su se tad odlučivale na ljetno računanje vremena prije svega radi uštede energije. Drugi su razlozi bili sigurnost na cestama, više mogućnosti za rekreaciju u večernjim satima zbog duljeg dana ili pak usklađivanje s praksom susjednih država ili glavnih trgovinskih partnera.

Ljetno računanje vremena na razini EU-a postoji od 80-ih i trenutačno je uređeno Direktivom 2000/84/EZ. U njoj je propisano da države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i vraćaju se na zimsko računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu. EU je zakonodavstvom o ljetnom računanju vremena htio uskladiti različite načine ljetnog računanja vremena u državama članicama i time unutar jedinstvenog tržišta osigurati usklađen pristup prelasku sa zimskog na ljetno računanje vremena i obratno.

Neovisno o ljetnom računanju vremena u EU-u države članice grupirane su i u tri različite vremenske zone, odnosno tri standardna vremena. Na odluku o standardnom vremenu ne utječu pravila EU-a o ljetnom računanju vremena (niti njihova promjena). (Danas su države članice EU-a razvrstane u tri vremenske zone: zapadnoeuropsko vrijeme ili srednje vrijeme po Greenwichu (GMT), srednjoeuropsko vrijeme (GMT+1) i istočnoeuropsko vrijeme (GMT+2). U osam država članica Unije (Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Rumunjska) standardno je vrijeme GMT+2, u 17 država članica (Austrija, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska) GMT+1, a GMT u tri (Irska, Portugal i Ujedinjena Kraljevina). Ono se određuje u odnosu na GMT (srednje vrijeme po Greenwichu) ili UTC (koordinirano svjetsko vrijeme).

Valja napomenuti da se raspoloživost danjeg svjetla razlikuje ovisno o geografskom položaju države članice. U sjevernim zemljama Europe razlike u duljini dana tijekom godine relativno su velike; za njih su karakteristične mračne zime s malo danjeg svjetla i ljeta s dugim danima i kratkim noćima. U zemljama krajnjeg juga Europe duljina dana i noći jedva da se mijenja tijekom godine (vidjeti izračun duljine dana u državama članicama EU-a).

Funkcionira li sadašnje ljetno računanje vremena u EU-u?

Tijekom godina provedeno je više studija za procjenu učinaka ljetnog računanja vremena u EU-u. Prikupljeni podaci ukazuju na sljedeće (Za više informacija vidjeti popis glavnih referentnih dokumenata na kraju. Radi se o službenim dokumentima i izvješćima Komisije te najnovijim metastudijama u kojima se analiziraju postojeća znanstvena izvješća i studije o tom pitanju):

  • Unutarnje tržište: U ovom se trenutku iz dostupnih podataka može izvući samo jedan zaključak: dopuštanjem neusklađenih promjena računanja vremena među državama članicama nanijela bi se velika šteta unutarnjem tržištu zbog većih troškova u prekograničnoj trgovini, poteškoća u prometu, komunikaciji i putovanjima te manje produktivnosti na unutarnjem tržištu robe i usluga.
  • Energetika: Iako je bila jedan od glavnih argumenata za uvođenje ljetnog računanja vremena, istraživanja pokazuju da je ukupna ušteda energije koja se njime ostvaruje zanemariva. Rezultati ovise i o faktorima kao što je geografski položaj.
  • Zdravlje: Procjenjuje se da su učinci ljetnog računanja vremena pozitivni zbog više vremena za rekreaciju na otvorenom. S druge strane, sudeći prema rezultatima kronobioloških istraživanja, njegov bi učinak na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo. Iz podataka o ukupnim učincima na zdravlje (tj. bilanca pretpostavljenih pozitivnih odnosno negativnih učinaka) još se ne mogu izvući jednoznačni zaključci.
  • Sigurnost na cestama: O utjecaju ljetnog računanja vremena na broj nesreća u cestovnom prometu i dalje nema jasnih dokaza. Nedostatak sna zbog pomicanja sata u proljeće u načelu bi mogao povećati rizik od nesreća. S druge strane, smatra se da dulje danje svjetlo za ljetnih večeri pozitivno utječe na sigurnost cestovnog prometa. Ipak, u usporedbi s drugim faktorima, učinak ljetnog računanja vremena općenito se teško može izravno povezati s brojem nesreća.
  • Poljoprivreda: Nekadašnja zabrinutost zbog remećenja bioritma životinja i promjene rasporeda mužnje zbog pomicanja sata uvelike je uklonjena primjenom nove opreme, umjetnog osvjetljenja i automatiziranih tehnologija. Dodatni sat danjeg svjetla ljeti može biti i prednost jer omogućuje više vremena za poslove na otvorenom, kao što su rad u polju i žetva.

Komisija redovito prima komentare građana na ljetno računanje vremena, u kojima često navode negativan utjecaj pomicanja sata na zdravlje zbog nedostatka sna i druge negativne posljedice. No ima i onih koji traže da se postojeći sustav zadrži jer smatraju da ima pozitivnih strana.

Neke su se države članice nedavno obratile Komisiji dopisima o problematici ljetnog računanja vremena. Finska je tako zatražila da se pomicanje sata dvaput godišnje ukine, a Litva je pozvala na reviziju postojećeg sustava kako bi se uzele u obzir regionalne i geografske razlike.

U veljači 2018. Europski parlament donio je rezoluciju u kojoj od Komisije traži da provede detaljnu procjenu Direktive te da, prema potrebi, pripremi prijedlog njezine revizije. U rezoluciji se potvrđuje da je „od presudne važnosti uspostaviti jedinstveno računanje vremena u EU-u i nakon ukidanja sustava polugodišnjeg pomicanja sata”.

Daljnji koraci

Prema dosadašnjim saznanjima zajednička pravila u tom području presudna su za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. To stajalište podržava i Europski parlament, koji je u svojoj rezoluciji naglasio da je očuvanje jedinstvenog računanja vremena u EU-u od presudne važnosti.

U odgovoru na rezoluciju Europskog parlamenta Komisija se stoga obvezala da će procijeniti dvije glavne opcije politike koje bi osigurale usklađeno računanje vremena:

  1. zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena u EU-u prema Direktivi 2000/84/EZ ili
  2. ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama i zabranjivanje periodičnog pomicanja sata; to ne bi utjecalo na odabir vremenske zone te bi svaka država članica i dalje sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena (ili neko drugo).