Cilj izvješća

Europska komisija od 2010. objavljuje godišnje izvješće o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u.

U godišnjem se izvješću prati napredak u područjima u kojima EU ima ovlasti za djelovanje te se navode konkretni primjeri primjene Povelje, posebno u predlaganju novog zakonodavstva EU-a.

Od 2021. se izvješće o Povelji u skladu sa strategijom za jačanje primjene Povelje u EU-u svake godine osvrće na drugo tematsko područje od strateške važnosti uređeno pravom EU-a. 

Godišnje izvješće je prilika za razmjenu mišljenja s Europskim parlamentom i Vijećem EU-a.

Izvješće za 2021.

Izvješće za 2021. o primjeni Povelje o temeljnim pravima u EU-u temelji se na novom tematskom pristupu koji je prošle godine Europska komisija najavila u strategiji za jačanje primjene Povelje o temeljnim pravima u EU-u. U izvješću za 2021. naglasak je na najboljim praksama država članica i izazovima s kojima se one suočavaju pri zaštiti temeljnih prava u digitalnom dobu.

Pet ključnih područja politike iz izvješća

Suočavanje s izazovima moderiranja na internetu

Širenje nezakonitog sadržaja na internetu problematično je za demokratski diskurs i brojna temeljna prava. Komisija je u prosincu 2020. predložila regulatorne mjere za rješavanje problema nezakonitog sadržaja štiteći pritom temeljna prava na temelju Akta o digitalnim uslugama. Osim toga, promiče dobrovoljne mjere u okviru Kodeksa o suzbijanju nezakonitog govora mržnje na internetu. Komisija je 9. prosinca predložila i inicijativu za proširenje popisa kaznenih djela u EU-u na govor mržnje i zločin iz mržnje.

Zaštita temeljnih prava pri upotrebi umjetne inteligencije

Sve veća upotreba sustava umjetne inteligencije može donijeti velike koristi, ali neke su aplikacije složene i netransparentne, što može otežati poštovanje ili provedbu temeljnih prava. Mnoge države članice izradile su nacionalne strategije za umjetnu inteligenciju kako bi osigurale transparentnost, sljedivost i pouzdanost te pronašle učinkovite načine za poštovanje temeljnih prava. Komisija je u travnju 2021. predložila zakonodavni akt kako bi osigurala da se sustavi umjetne inteligencije koji predstavljaju visok rizik za temeljna prava primjereno testiraju i dokumentiraju.

Rješavanje problema digitalnog jaza

Pandemija bolesti COVID-19 otežala je pristup javnim uslugama koje se nude na internetu osobama koje ne posjeduju potrebno znanje ili opremu. Izvješće pokazuje kako države članice i EU različitim pristupima nastoje osigurati da nitko ne bude zapostavljen. Solidarnost je i dalje presudna u rješavanju problema digitalnog jaza.

Zaštita osoba koje rade putem platformi

Radom putem platformi ljudi, poduzeća i potrošači dobili su nove gospodarske mogućnosti. No, dovedena su u pitanje postojeća prava i obveze u vezi s radnim pravom i socijalnom zaštitom. Komisija je 8. prosinca donijela zakonodavnu inicijativu za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi, a pritom poduprla održiv rast digitalnih radnih platformi u Uniji.

Nadziranje digitalnog nadzora

Nadzor može biti opravdan, primjerice radi jamčenja sigurnosti i borbe protiv kriminala, ali nisu sve prakse opravdane. U tom kontekstu zaštita podataka i privatnost nisu samo ključna temeljna prava, već i prava koja omogućuju pojačanu zaštitu drugih temeljnih prava, na koja nadzor može utjecati.

Godišnje izvješće o primjeni Povelje o temeljnim pravima za 2021.

Prethodna izvješća

Godine 2020. nije izdano izvješće o Povelji za 2019. jer je Komisija donijela strategiju za jačanje primjene Povelje u EU-u.