Nakon osnivanja EU-a 1957. države članice usredotočile su se na uspostavu „zajedničkog tržišta” za trgovinu. Međutim, s vremenom je postalo jasno da je za daljnji rast i procvat unutarnjeg tržišta potrebna uža gospodarska i monetarna suradnja koja bi pridonijela uspjehu cjelokupnoga europskoga gospodarstva, osigurala više radnih mjesta i Europljanima donijela veće blagostanje. Države članice odobrile su 1991. Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta) i odlučile u Europi uvesti snažnu i stabilnu valutu za 21. stoljeće.

Prednosti pridruživanja europodručju raznovrsne su i manifestiraju se na više razina, od razine pojedinaca i poduzeća do razine čitavog nacionalnog gospodarstva. Među njima su:

  • veći izbor i stabilne cijene za potrošače i građane
  • veća sigurnost i više prilika za poduzeća i tržišta
  • poboljšana gospodarska stabilnost i rast
  • integriranija financijska tržišta
  • snažnija prisutnost EU-a u globalnom gospodarstvu
  • opipljiv simbol europskog identiteta.

Mnoge od tih prednosti međusobno su povezane. Primjerice, gospodarska stabilnost pogoduje gospodarstvu države članice jer omogućuje vladi da donosi planove za budućnost. S druge strane, od gospodarske stabilnosti koristi imaju i poduzeća jer ona ublažava nesigurnost i potiče poduzeća na ulaganje. To pak donosi koristi za građane, kojima se otvaraju brojnije mogućnosti zaposlenja na boljim radnim mjestima.

Iz čega proizlaze prednosti eura?

Jedinstvena valuta odlikuje se novim vrlinama i otvara nove prilike koje proizlaze iz integracije i razmjera gospodarstva europodručja, pridonoseći time učinkovitosti jedinstvenog tržišta.

Prije no što je uveden euro, zbog potrebe za razmjenom valuta nastajali su dodatni troškovi, a prekogranične su transakcije bile rizične i nedovoljno transparentne. Uz jedinstvenu je valutu poslovanje u europodručju ekonomičnije i manje riskantno.

S druge strane, mogućnost jednostavne usporedbe cijena potiče prekograničnu trgovinu i ulaganja svih vrsta, među ostalim ulaganja pojedinačnih potrošača koji traže najjeftiniji proizvod, poduzeća koja kupuju usluge po najprimjerenijoj cijeni te velikih institucijskih ulagača koji mogu učinkovitije ulagati u cijelom europodručju bez rizika od promjenjivih valutnih tečajeva. Cijelo je europodručje sada jedno veliko integrirano tržište na kojem se upotrebljava ista valuta.

Prednosti diljem svijeta

Razmjeri jedinstvene valute i europodručja ujedno otvaraju nove mogućnosti na razini svjetskoga gospodarstva. Jedinstvena valuta razlog je zbog kojeg je europodručje trećim zemljama privlačna regija za poslovanje te tako doprinosi promicanju trgovine i ulaganja. Zbog razboritog je gospodarskog upravljanja euro postao privlačna rezervna valuta za treće zemlje, a europodručje ima veću težinu na svjetskoj gospodarskoj sceni.

Gospodarska stabilnost europodručja, koja je rezultat razmjera i savjesnog upravljanja, čini ga otpornijim na tzv. vanjske gospodarske poremećaje, tj. nagle gospodarske promjene koje mogu nastati izvan europodručja i poremetiti nacionalna gospodarstva, primjerice rast cijena nafte u cijelom svijetu ili previranja na svjetskim valutnim tržištima. Veličina i snaga europodručja omogućuju mu da lakše apsorbira takve vanjske poremećaje bez gubitka radnih mjesta i smanjenja rasta.

Iskorištavanje prednosti

Euro ne donosi gospodarsku stabilnost i rast sam po sebi. To se prvenstveno postiže dobrim upravljanjem gospodarstvom u europodručju u skladu s pravilima iz Ugovora i Pakta o stabilnosti i rastu (PSR), koji je središnji element ekonomske i monetarne unije (EMU). Drugo, kao ključni mehanizam za jačanje prednosti jedinstvenog tržišta, trgovinske politike i političke suradnje, euro je sastavni dio gospodarskih, socijalnih i političkih struktura današnje Europske unije.