Vaktsineerimine

Pregled

Cijepljenje je glavno sredstvo primarne prevencije bolesti i jedna od najekonomičnijih mjera kojima raspolaže javno zdravstvo. Imunizacija cjepivom najbolja je obrana koju imamo od ozbiljnih i katkad smrtonosnih zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti. Zahvaljujući cijepljenju širokih razmjera iskorijenjene su velike boginje, Europa se riješila dječje paralize i mnoge druge bolesti gotovo su potpuno nestale.

Europska strategija za borbu protiv bolesti COVID-19

Europska komisija predstavila je 17. lipnja 2020. europsku strategiju za ubrzavanje razvoja, proizvodnje i primjene cjepiva protiv bolesti COVID-19. Učinkovito i sigurno cjepivo protiv virusa najbolji je način za postizanje trajnog rješenja za pandemiju.

Komisija je 15. listopada donijela strategiju cijepljenja u kojoj su navedeni ključni elementi koje bi države članice trebale uzeti u obzir pri izradi svojih planova cijepljenja protiv bolesti COVID-19, kao i prioritetne skupine za cijepljenje.

Postojeći izazovi

Danas se više od 100 milijuna djece u cijelom svijetu svake godine cijepi protiv bolesti kao što su difterija, tetanus, pertusis, tuberkuloza, dječja paraliza, ospice i hepatitis B. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) cijepljenjem se u svijetu godišnje spriječi od 2 do 3 milijuna smrtnih slučajeva te se smanjuju troškovi liječenja određenih bolesti, što uključuje liječenje antimikrobnim lijekovima (koji se propisuju za virusne zaraze).

Unatoč sjajnim rezultatima, više država članica i susjednih zemalja trenutačno se zbog nedostatnih stopa procijepljenosti suočava s dosad nezabilježenim izbijanjima bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Pad povjerenja javnosti u cijepljenje, geografske razlike u dostupnosti cjepiva i porast dezinformacija o cijepljenju izvor su zabrinutosti i predstavljaju veliki izazov stručnjacima za javno zdravstvo. Osiguravanje jednakog pristupa cjepivu za sve građane EU-a, borba protiv dezinformiranja i povećanje povjerenja u cijepljenje zajednički su ciljevi Europske komisije i država članica EU-a.

U Europskoj uniji na snazi su vrlo stroga pravila o odobrenju cjepiva koja se stavljaju na tržište. Europska agencija za lijekove (EMA) ocjenjuje i nadzire proizvedena cjepiva. Nakon opsežnih ispitivanja Europska komisija može izdati odobrenje za stavljanje na tržište. EMA i dalje ocjenjuje sigurnost cjepiva stavljenih na tržište te provodi nadzor nakon izdavanja odobrenja. Svi ti koraci osmišljeni su kako bi se zajamčila maksimalna sigurnost, prvenstveno imajući u vidu zdravlje i dobrobit građana.

Cjepiva sadržavaju antigene s pomoću kojih se razvija imunitet od određenih patogena, kao što je virus gripe. Međutim, cjepiva moraju sadržavati i niz drugih tvari da bi bila djelotvorna, npr. stabilizatore, adjuvanse i konzervanse.

Stabilizatori su potrebni da se održi djelotvornost cjepiva tijekom skladištenja. Adjuvansi su spojevi koji se dodaju cjepivu radi poboljšanja imunosnog odgovora; poticanjem proizvodnje protutijela protiv virusa ili bakterije pridonose djelotvornosti i dugotrajnosti cjepiva. Konzervansi su treća vrsta spoja koji je ključan za sprečavanje rasta opasnih bakterija ili gljivica, što je nužno kako bi se zajamčila sigurnost cjepiva. Svi sastojci cjepiva koji se stavljaju na tržište u Europskoj uniji detaljno se preispituju i u raznim se studijama smatraju sigurnima u kontekstu tih cjepiva. Za informacije o sigurnosti cjepiva SZO je pripremio kratki internetski tečaj o osnovama sigurnosti cjepiva.

Djelovanje na razini EU-a

Politika cijepljenja u nadležnosti je nacionalnih tijela, ali Europska komisija pomaže državama članicama da usklade svoje politike i programe.

Vijeće je u prosincu 2018. donijelo Preporuku za jačanje suradnje u EU-u u području bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Cilj je inicijative riješiti problem otpora prema cijepljenju, poboljšati koordinaciju nabave cjepiva, poduprijeti istraživanja i inovacije te ojačati suradnju u EU-u u području bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

Države članice potiču se da izrade i provedu nacionalne planove cijepljenja s inicijativama za poboljšanje procijepljenosti te da uvedu rutinske provjere statusa cijepljenja.

Osim toga, Komisija podupire države članice u održavanju ili povećanju stope cijepljenja:

Zajednička akcija u području cijepljenja

Europska komisija jača potporu nacionalnim mjerama cijepljenja, među ostalim zajedničkim djelovanjem u području cijepljenja, koje se sufinancira sredstvima zdravstvenog programa EU-a (3,55 milijuna eura).

Zajedničko djelovanje pokrenuto je 2018., a usmjereno je na smanjenje otpora prema cijepljenju i povećanje procijepljenosti u EU-u. Koordinira ga INSERM (Francuska) i obuhvaća 20 partnera (uključujući 17 država članica EU-a i 3 treće zemlje).

Svrha mu je i ojačati suradnju nacionalnih savjetodavnih skupina za imunizaciju (NITAG) kako bi se povećala transparentnost i povjerenje u postupak donošenja odluka o uvođenju novih cjepiva.

Koalicija za cijepljenje

Koalicija za cijepljenje osnovana je u proljeće 2019., a okuplja europska udruženja zdravstvenih djelatnika te relevantna udruženja studenata u tom području. Koalicija za cijepljenje pridonosi točnom informiranju javnosti, borbi protiv mitova o cijepljenju i cjepivima te razmjeni primjera najbolje prakse. Njome trenutačno supredsjedaju tri velika europska udruženja zdravstvenih djelatnika:

Koalicija je 9. veljače 2021. objavila manifest s tri ključna razloga zbog kojih bi se svi zdravstveni djelatnici trebali cijepiti protiv bolesti COVID-19 kada za to dobiju priliku:

  1. kako bi se zaštitili od te bolesti i mogućih teških ili po život opasnih komplikacija
  2. cjepiva protiv bolesti COVID-19 sigurna su i učinkovita
  3. kako bi pomogli u zaštiti zdravstvenih kapaciteta.

Povezane informacije