Health security and infectious diseases

Nadzor i rano upozoravanje

Posljednjih desetljeća stope zaraznih bolesti u EU-u općenito su se smanjile ili su ostale nepromijenjene. Većina smrtnih slučajeva u državama članicama sada je posljedica nezaraznih bolesti kao što su rak i kardiovaskularne bolesti. Međutim, zarazne bolesti i dalje mogu donijeti ozbiljne izazove za javno zdravlje, što nam je pokazala pandemija koronavirusa. U našem globaliziranom svijetu bolesti se mogu vrlo brzo proširiti iz jedne države u drugu.

Za rano otkrivanje prijetnji zdravlju potreban je kontinuiran i pouzdan nadzor i mehanizmi za rano upozoravanje i odgovor. EU je uspostavio strukture koje omogućuju brzu razmjenu informacija između tijela za javno zdravstvo država članica i globalnih tijela kao što je Svjetska zdravstvena organizacija, radi što ranijeg otkrivanja prijetnji.

Nadzor zaraznih bolesti i drugih prijetnji zdravlju

Sustavi nadzora pružaju informacije za praćenje kretanja zaraznih bolesti i tako pomažu odrediti čimbenike rizika te područja intervencije. Pružaju informacije za određivanje prioriteta, planiranje, provedbu i dodjelu sredstava za programe prevencije te za procjenu preventivnih programa i mjera kontrole.

Odlukom 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća uspostavljena je mreža za epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti.

Odluka br. 2119/98/EZ stavljena je izvan snage i zamijenjena Odlukom br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju. Tom novom odlukom obnovnjena je mreža za epidemiološki nadzor zaraznih bolesti i povezanih posebnih zdravstvenih pitanja. Ta mreža sastoji se od Komisije, Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i nacionalnih tijela nadležnih za epidemiološki nadzor. Mrežom upravlja i koordinira je ECDC.

Na temelju Odluke br. 1082/2013/EU Komisija je ovlaštena uspostaviti i ažurirati popis zaraznih bolesti i relevantnih zdravstvenih pitanja, poput otpornosti na antimikrobna sredstva, kako bi se osigurala njihova obuhvaćenost mrežom epidemiološkog nadzora. Za svaku zaraznu bolest Komisija utvrđuje i definiciju slučaja koju države članice upotrebljavaju za nadzor i izvještavanje ECDC-u, čime se osigurava usporedivost i kompatibilnost prikupljenih podataka na razini Unije.

Revidirani popis zaraznih bolesti

Komisija je u lipnju 2018. godine donijela Provedbenu odluku kojom je ažurirala popis od oko 50 zaraznih bolesti koje se prate u okviru EU-ove mreže za epidemiološki nadzor. Taj novi popis uključuje zarazne bolesti koje su se nedavno pojavile ili su se ponovno pojavile, kao što su infekcije virusom chikungunya, denga groznica, lajmska neuroborelioza i infekcija virusom zika. Odlukom je za nekoliko drugih zaraznih bolesti revidirana definicija slučaja; revidirana su i povezana zdravstvena pitanja kao što su antimikrobna otpornost (engl. „antimicrobial resistance”, AMR) i infekcije povezane sa zdravstvenom skrbi. Budući da je sastavljen uz potporu i stručno znanje ECDC-a, popis je u skladu s najnovijim znanstvenim podacima.. Odgovara klasifikacijama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Za druge vrste prijetnji, nadzor koji se provodi radi utvrđivanja trendova i promjena u profilu rizika zahtijeva različite pristupe.. Komisija održava kontakt s relevantnim agencijama EU-a i nadležnim tijelima država članica kako bi osigurala da se njihovi planovi pripravnosti prilagođavaju kako bi se moglo odgovoriti na prijetnje koje se mijenjaju.

Sustav ranog upozorenja i odgovora (engl. „Early Warning and Response System”, EWRS)

EWRS je sustav brzog uzbunjivanja za obavješćivanje na razini EU-a o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju, a uspostavljen je na temelju članka 8. Odluke 1082/2013/EU. Taj povjerljivi internetski sustav omogućuje Europskoj komisiji i imenovanim nacionalnim nadležnim tijelima (tkz. tijela nadležna za EWRS) stalnu razmjenu informacija. Države članice mogu pravodobno i na siguran način slati upozorenja, razmjenjivati informacije i koordinirati nacionalne odgovore na ozbiljne prekogranične prijetnje.

Europska komisija vlasnik je sustava, a IT platformom upravlja ECDC. Sustav EWRS uspješno je upotrijebljen za uzbunjivanje, razmjenu informacija i koordiniranje mjera kod prethodnih epidemija, uključujući SARS, pandemijsku gripu A (H1N1), ebolu, virus zika, COVID-19 te u drugim slučajevima prekograničnih epidemija zaraznih bolesti.

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/253 od 13. veljače 2017. utvrđuju se postupci za obavješćivanje o uzbunama u okviru EWRS-a te za razmjenu informacija, savjetovanje i koordinaciju odgovora na prekogranične prijetnje zdravlju.

Kada i kako se aktivira EWRS?

Tijela nadležna za EWRS ili Europska komisija izdaju upozorenje kada se pojavi ozbiljna prekogranična prijetnja zdravlju koja ima sljedeća obilježja:

  • neobična je ili neočekivana za određeno mjesto i vrijeme
  • uzrokuje značajni morbiditet ili mortalitet ili se brzo širi 
  • nadilazi nacionalne kapacitete za odgovor i utječe na više od jedne države članice 
  • može zahtijevati koordinirani odgovor na razini Unije.

Upozorenja se objavljuju najkasnije u roku od 24 sata od trenutka kada država članica ili Komisija prvi put utvrdi prijetnju. Primjerice, prvu obavijest o onome što je kasnije postalo poznato kao SARS-CoV-2 (virus koji uzrokuje bolest COVID-19) Komisija je objavila već 9. siječnja 2020., nekoliko dana nakon što je Kina upozorila na postojanje nepoznatog virusa.

Upotreba EWRS-a može uključivati razmjenu osobnih podataka potrebnih za identificiranje zaraženih osoba, kao i pojedinaca koji su potencijalno u opasnosti (tzv. „podaci za praćenje kontakata”). To se provodi u skladu s važećim zakonodavstvom o zaštiti podataka, (Uredba (EU) 2016/679 i Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća). Osim tih propisa, u lipnju 2017. Komisija je donijela Preporuku (EU) 2017/1140 o osobnim podacima koji se smiju razmjenjivati ​putem EWRS-a.

Poboljšanja EWRS-a

EWRS je rekonfiguriran u cilju poboljšanja informiranosti o stanju u slučaju prekogranične prijetnje zdravlju, a nova verzija u potpunosti je u funkciji od studenoga 2019.

Platformi su dodani sljedeći novi moduli i funkcije:

  • modul za komunikaciju o pripravnosti i riziku za razmjenu relevantne dokumentacije, nacionalnih planova i strategija
  • modul za praćenje stanja koji pruža kontekstualne informacije povezane s konkretnim događajima i funkciju linijskog prikaza, kojim se državama članicama omogućuje da na formatiran način razmjenjuju podatke o broju slučajeva i dodatne relevantne informacije.

Ključni cilj tog procesa rekonfiguracije jest povezivanje s drugim EU-ovim sustavima uzbunjivanja. Trenutačno je EWRS međusobno povezan s dvama sustavima uzbunjivanja: 

Postoje planovi za međupovezivanje više EU-ovih sustava uzbunjivanja i informacijskih sustava narednih godina radi uspostave izravne komunikacije i suradnje među različitim sektorima.