Health security and infectious diseases

Upravljanje kriznim situacijama

Zarazne se bolesti mogu brzo proširiti ako se mjere ne poduzmu na vrijeme. U slučaju prekograničnog izbijanja, odgovor mora biti brz, usmjeren i koordiniran. Slično tome, kemijske prijetnje ili ekološke katastrofe (npr. erupcije vulkana) mogu brzo prijeći granice jedne zemlje ili premašiti nacionalne kapacitete za odgovor.

Uloga EU-a u upravljanju zdravstvenim krizama prvenstveno je osigurati koordinaciju odgovora, dok su konkretne javnozdravstvene mjere u nadležnosti nacionalnih vlada, koje uzimaju u obzir čimbenike kao što su nacionalna epidemiološka situacija, struktura društva i kapacitet nacionalnog zdravstvenog sustava.

Komisija blisko surađuje sa svim državama članicama kako bi osigurala dosljednost i dobru koordinaciju njihovih odgovora na prijetnju. Komisija ujedno može mobilizirati instrumente izravne potpore državama članicama na razini EU-a, kao što je zajednička nabava.

Najnovija pandemija, pandemija bolesti COVID-19, velika je zdravstvena kriza koja zahtijeva opsežno koordinirano djelovanje na razini EU-a. Prethodni dobar primjer koordinacije na razini Unije jest izbijanje epidemije ebole u zapadnoj Africi.

Odbor za zdravstvenu sigurnost

Brzi odgovor EU-a na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju koordinira Odbor za zdravstvenu sigurnost (engl. „Health Security Committee”, HSC). HSC je ključni forum za razmjenu informacija o mjerama koje je donijela svaka pojedina država članica. Zajedno s Europskom komisijom, on definira mjere koje treba poduzeti u pogledu pripravnosti, planiranja, obavješćivanja o rizicima i kriznim situacijama te odgovora na njih.

HSC se sastoji od predstavnika tijela nadležnih za javno zdravlje država članica, a zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje sudjeluju kao promatrači. Na sudjelovanje na sastancima HSC-a posvećenima pandemiji bolesti COVID-19 pozivaju se i zemlje poput Ujedinjene Kraljevine, Švicarske i Ukrajine, radi jačanja suradnje.

HSC se sastaje u redovitim vremenskim razmacima, a usto i prema potrebi, na zahtjev Europske komisije ili države članice EU-a. Njime predsjeda Komisija. Od početka pandemije bolesti COVID-19 sastanci HCS-a održavaju se često.

Kad god neka država članica namjerava donijeti javnozdravstvene mjere za suzbijanje ozbiljne prekogranične prijetnje, prije njihova donošenja mora obavijestiti ostale države članice i Europsku komisiju o vrsti, namjeni i području primjene tih mjera, osim ako ih je radi zaštite javnog zdravlja potrebno donijeti odmah.

Predstavnici nacionalnih zdravstvenih službi savjetuju se u okviru HSC-a, u suradnji s Europskom komisijom, radi koordiniranja:

  • svojih odgovora na ozbiljnu prekograničnu prijetnju zdravlju
  • obavješćivanja javnosti i zdravstvenih stručnjaka o riziku i kriznoj situaciji, koje se može prilagoditi nacionalnim potrebama i specifičnostima.

U slučaju ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju koja nadilazi nacionalne kapacitete za odgovor, pogođena država članica može i zatražiti pomoć od drugih država članica u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

Postupci u području farmaceutskih proizvoda tijekom pandemijske prijetnje

U slučajevima pandemijske prijetnje ili vrlo ozbiljne prijetnje koja ugrožava javno zdravlje u Europskoj uniji, Europska komisija može proglasiti izvanredno stanje u području javnog zdravlja. Time se aktiviraju posebne odredbe iz zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima koje se odnose na brzo ishođenje odobrenja za stavljanje lijekova u promet. Radi brzog odobravanja cjepivâ protiv pandemijske gripe, Komisija može razmotriti i primjenu ubrzanog postupka.

Komisija je u stalnom kontaktu s ključnim partnerima kao što su ECDC, Europska agencija za lijekove (EMA) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Komisija je u stalnom kontaktu i s ključnim partnerima kao što su Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Europska agencija za lijekove (EMA) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Obavješćivanje o rizicima i kriznim situacijama

Jasno i učinkovito obavješćivanje i komunikacija s javnošću i zdravstvenim radnicima ključni su aspekti odgovora na krize na nacionalnoj razini.

EU podupire države članice u obavješćivanju o riziku u slučaju izbijanja bolesti, ali im ne nameće usklađene poruke. Umjesto toga, uloga je Komisije osigurati koordinaciju između država članica kako bi obavješćivanje javnosti i zdravstvenih radnika bilo koherentno i dosljedno.

Mreža komunikatora

Odbor za zdravstvenu sigurnost uspostavio je mrežu komunikatora, odnosno podskupinu koja okuplja stručnjake za obavješćivanje o mjerama upravljanja rizikom iz država članica, Komisije i agencija Unije, koji preuzimaju vodeću ulogu kada je riječ o komunikacijskim aspektima kriznih situacija povezanih sa zdravljem.

Ta mreža olakšava suradnju:

  • tijekom krize – pojednostavnjivanjem razmjene informacija od samog početka krize i koordinacijom nacionalnih strategija i poruka za javnost kako bi se osiguralo da su dosljedne i koherentne, a istodobno i prilagođene nacionalnim okolnostima
  • dugoročnije – omogućavanjem razmjene najbolje prakse u pogledu obavješćivanja o rizicima za zdravlje / kriznim situacijama te davanjem preporuka u vezi s preventivnim mjerama.