Alvorlige og kroniske sygdomme

Mentalno zdravlje

Na mentalno zdravlje utječu mnogi čimbenici, među kojima su genetske predispozicije, društveno-ekonomska situacija, negativna iskustva iz djetinjstva, kronična zdravstvena stanja te zlouporaba alkohola ili droge.

Mentalno zdravlje i kvaliteta života stoga su međusobno povezana pitanja na koja utječu politike i mjere u nizu sektora, od obrazovanja i zdravlja do zapošljavanja, socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva.

Taj je odnos recipročan: bez odgovarajuće prevencije, potpore i liječenja u području mentalnog zdravlja raste opasnost od lošijeg obrazovanja i nezaposlenosti.

Mentalno zdravlje znači sposobnost samoostvarenja, lako uspostavljanje odnosa s drugim ljudima, sudjelovanje u životu zajednice i produktivnost na poslu. Mentalno zdrav pojedinac sposoban je prevladati uobičajene napetosti, veliku tugu i životne nesreće.

Stanje mentalnog zdravlja stanovništva Europe bilo je razlog za zabrinutost i prije pandemije bolesti COVID-19. U posebnom poglavlju izvješća Ukratko o zdravlju u Europi 2018. naglašeno je da problemi mentalnog zdravlja utječu na oko 84 milijuna ljudi u EU-u. Procjenjuje se da ukupni troškovi povezani s mentalnim bolestima u 28 zemalja EU-a iznose više od 4 % BDP-a, odnosno više od 600 milijardi EUR.

Mentalno zdravlje i COVID-19

Pandemija je izazvala strah, dovela do izolacije, nesigurnosti i gubitka oslonca, prihoda i voljenih osoba.

U izvješću Ukratko o zdravlju u Europi 2020. navodi se da su pandemija bolesti COVID-19 i gospodarska kriza koja je uslijedila velik teret za mentalno stanje građana, te podastiru dokazi o većoj učestalosti stresa, tjeskobe i depresije. Povećanom su riziku izloženi mladi i osobe iz skupina s nižim dohotkom. Negativne posljedice pandemije na mentalno zdravlje jasno se pokazuju kao poremećaji u zdravstvenoj skrbi za osobe s postojećim mentalnim poteškoćama.

Pandemija bolesti COVID-19 sve je složeniji izazov za mentalno zdravlje pa je nužna reakcija Europske komisije na njezine neposredne i dugoročne posljedice. Na svojoj platformi za zdravstvenu politiku GU SANTE uspostavio je mrežni prostor namijenjen organizacijama socijalnih dionika i dionika u području zdravstva za razmjenu konkretnih postupaka i spoznaja u području mentalnog zdravlja i bolesti COVID-19.

Ta virtualna mreža, koju koordinira organizacija Mental Health Europe, posebno se bavi potrebama ugroženih skupina kao što su beskućnici, osobe s postojećim oboljenjima i starije osobe. U mrežnom prostoru nalazi se i virtualna knjižnica.

Prvi internetski seminar za razmjenu rezultata početnog postupka mapiranja održan je 16. listopada 2020. i bavio se mentalnim zdravljem i potrebama zdravstvenih radnika.

Aktivnost

Europska komisija oduvijek je posvećena poboljšanju mentalnog zdravlja stanovništva što se vidi iz pregleda dosadašnjih aktivnosti.

Rad Komisije u području nezaraznih bolesti i mentalnog zdravlja temelji se na međunarodnim politikama, posebno na UN-ovim ciljevima održivog razvoja i na 9 globalnih dobrovoljnih ciljeva koje je za nezarazne bolesti postavila Svjetska zdravstvena organizacija. Komisija nastoji svojim radom podupirati i nadopunjavati djelovanje članica EU-a.

Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima (SGPP), stručna skupina u kojoj su predstavnici ministarstava zdravstva država članica EU-a, službeno je osnovana 2018. kako bi pomogla državama članicama da ostvare zdravstvene ciljeve među ciljevima održivog razvoja.

Komisija Upravljačkoj skupini predstavlja najbolji pristup i primjere dobre prakse koje odabire u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima EU-a. Države članice zatim odabiru one koje bi htjele primijeniti ili intenzivirati.

Otvoreni i ciljani pozivi na dostavljanje najboljih primjera dobre prakse objavljuju se na portalu dobre prakse. On pruža i pregled primjera dobre prakse prikupljenih i prenesenih u okviru mjera sufinanciranih kroz zdravstvene programe.

SGPP je 2018. odabrao mentalno zdravlje za glavno područje primjene primjera dobre prakse. U svibnju 2019. državama članicama EU-a predstavljen je predodabir najboljih primjera koje su one zatim rangirale u odnosu na svoje nacionalne prioritete.

Financijska potpora osigurana je u okviru godišnjeg plana rada Zdravstvenog programa za 2020., a sufinancirana je provedba triju najbolje rangiranih:

  • belgijska reforma sustava zaštite mentalnog zdravlja koja nastoji ojačati usluge koje se pružaju u zajednici, a oslanjaju se na želje klijenta.
  • austrijski nacionalni program za prevenciju samoubojstava na više razina
  • program postupne intervencije za borbu protiv depresije, nastao kao rezultat europske suradnje

Prijedlog zajedničke akcije (ImpleMENTAL) za provedbu reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja i prevencije samoubojstava uvodi se 2021. Program postupne intervencije za borbu protiv depresije provest će se u okviru projekta EEAD-Best project.

U području mentalnog zdravlja EU nastoji podupirati stvarno djelovanje na terenu, ondje je gdje je to važno državama članicama.

Povezane informacije