Sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju
Mentalno zdravlje sastavni je dio zdravlja. Ono je prioritet za Komisiju, koja je u proteklih 25 godina podupirala mjere i projekte za poboljšanje mentalnog zdravlja ljudi u EU-u i šire.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u govoru o stanju Unije 2022. najavila je da Komisija 2023. namjerava predstaviti „novu inicijativu o mentalnom zdravlju”.
Komisija je 7. lipnja 2023. donijela Komunikaciju o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, koja će državama članicama i dionicima pomoći da poduzmu žurne mjere za rješavanje problema u području mentalnog zdravlja.
Komunikacija je polazišna točka za novi pristup. Sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju koji je usmjeren na prevenciju i uključuje više dionika razvijen je nakon opsežnog savjetovanja s državama članicama, dionicima i građanima.
Novi pristup oslanja se na spoznaju da se u slučaju mentalnog zdravlja ne radi samo o zdravlju i stoga u velikoj mjeri uključuje područja kao što su obrazovanje, digitalizacija, zapošljavanje, istraživanje, urbani razvoj, okoliš i klima.
Inicijativa se temelji na postojećim politikama, pristupima i mjerama. U Komunikaciji je predstavljeno 20 vodećih inicijativa – i mogućnosti financiranja u vrijednosti od 1,23 milijarde eura – kojima će se države članice izravno i neizravno podržati u postizanju sveobuhvatnog pristupa mentalnom zdravlju.
Stanje mentalnog zdravlja u Europi
Zabrinutost, tjeskoba i depresija uzrokovani razornim učincima pandemije, ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu, klimatskom krizom, nezaposlenošću i sve većim troškovima života, pritiscima digitalne sfere i društvenih mreža – sve je to pogoršalo ionako loše stanje mentalnog zdravlja, posebno djece i mladih.
U izvješću „Ukratko o zdravlju u Europi” za 2018. istaknuto je da je problemima s mentalnim zdravljem pogođeno približno 84 milijuna ljudi u EU-u. Osim što uzrokuju osobnu patnju, ti problemi imaju i financijske posljedice za naše društvo. Procjenjuje se da ukupni troškovi povezani s problemima mentalnog zdravlja u 27 zemalja EU-a i Ujedinjenoj Kraljevini iznose više od 4 % BDP-a (više od 600 milijardi eura).
Izvješće „Ukratko o zdravlju” za 2022. pokazalo je da gotovo polovina mladih Europljana prijavljuje nezadovoljene potrebe za psihološkom pomoći, a udio mladih koji prijavljuju simptome depresije u nekoliko se zemalja EU-a za vrijeme pandemije više nego udvostručio.
Mnoge su zemlje poduzele mjere zaštite i skrbi za mentalno zdravlje mladih, no zbog razmjera trenutačnih izazova potrebno je poduzeti daljnje mjere kako bi se izbjegle trajne štetne posljedice za tu generaciju. Za to je nužno preusmjeriti prioritete na prevenciju: uhvatiti se u koštac s čimbenicima rizika povezanima s ponašanjem i društvenim, okolišnim i komercijalnim odrednicama te poduzeti ambicioznije mjere za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih bolesti.
Pregled mjera u području mentalnog zdravlja
Europska Komisija već dugo pridaje veliku važnost poboljšanju mentalnog zdravlja stanovništva, što se može vidjeti iz pregleda dosadašnjih aktivnosti.
Pregled aktualnih projekata:
1. Najbolje prakse
Komisija podupire države članice u razmjeni najboljih praksi. U tu je svrhu uspostavljen Portal najbolje prakse kao repozitorij za olakšavanje prikupljanja i razmjene primjera najboljih praksi i njihove primjene u EU-u.
Godine 2018. države članice EU-a istaknule su mentalno zdravlje kao najvažnije područje za provedbu najboljih praksi. U svibnju 2019. državama članicama EU-a predstavljen je predodabir primjera dobre prakse, a one su ih zatim rangirale prema relevantnosti za njihove nacionalne prioritete. Tri najviše rangirane prakse provode se uz financijsku potporu u okviru godišnjeg plana rada za 2020. u okviru Trećeg zdravstvenog programa EU-a. To su:
- reforma sustava zaštite mentalnog zdravlja usmjerena na jačanje usluga koje pruža zajednica prilagođenih potrebama klijenta, razvijena u Belgiji
- višerazinski nacionalni program za prevenciju samoubojstava razvijen u Austriji
- program postupnih intervencija za borbu protiv depresije, nastao kao rezultat europske suradnje.
Na tome se počelo raditi 2021. Zajedničkom akcijom „ImpleMENTAL” uvođenjem (elemenata) belgijske reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja i austrijskog programa za prevenciju samoubojstava. U toj zajedničkoj akciji sudjeluje 21 država članica, uz financijsku potporu u iznosu od 5,4 milijuna eura. Intervencijski program za borbu protiv depresije provodi se u okviru projekta „Best” Europskog saveza za borbu protiv depresije, u kojem sudjeluje 10 država članica, uz potporu Komisije u iznosu od 1,6 milijuna eura.
Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu podupire napore u okviru Zajedničke akcije „ImpleMENTAL” na osposobljavanju i izgradnji kapaciteta, i to doprinosom u vrijednosti od 1 milijun eura u okviru programa rada „EU za zdravlje” za 2022.
U lipnju 2023. bit će objavljen poziv za najbolje i obećavajuće najbolje prakse u području mentalnog zdravlja. Time će se također podržati provedba mjera iz Komunikacije o mentalnom zdravlju. Poziv će biti dostupan na ovim internetskim stranicama.
2. Inicijativa „Zdravije zajedno”
Takav sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju temelji se i na Komisijinoj inicijativi EU-a za nezarazne bolesti „Zdravije zajedno”, koja je predstavljena u lipnju 2022. Tom se inicijativom državama članicama EU-a pomaže u utvrđivanju i provedbi djelotvornih politika i mjera za smanjenje opterećenja koje stvaraju teške nezarazne bolesti, poboljšanje zdravlja i dobrobiti građana te smanjenje nejednakosti u području zdravstva.
„Mentalno zdravlje i neurološki poremećaji” jedna je od pet ključnih sastavnica te inicijative. Nakon procesa osmišljavanja u kojem su sudjelovale države članice EU-a i dionici, u okviru te inicijative podupire se provedba cijelog spektra mjera s velikim učinkom, od poticanja dobrobiti i proaktivne prevencije do socijalne uključenosti osoba s dugotrajnim bolestima. Kad je riječ o mentalnom zdravlju rad u okviru te inicijative usmjeren je na četiri prioritetna područja:
- stvaranje povoljnih uvjeta za mentalno zdravlje i povećanje otpornosti te integriranje problematike mentalnog zdravlja u sve politike
- promicanje mentalnog blagostanja i sprečavanje poremećaja mentalnog zdravlja
- poboljšanje pravodobnog i pravednog pristupa visokokvalitetnim uslugama u području mentalnog zdravlja
- zaštita pravâ, jačanje socijalne uključenosti i borba protiv stigmatizacije povezane s problemima s mentalnim zdravljem.
Provedba mjera u tim područjima već je u tijeku i nastavit će se do 2027.
3. Izgradnja kapaciteta
Paralelno s Komunikacijom o mentalnom zdravlju Komisija je zajedno sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj pokrenula projekte za potporu državama članicama EU-a prilagođenu njihovim potrebama, pružanjem tehničke pomoći i izgradnjom kapaciteta u prijenosu i primjeni najboljih praksi u području mentalnog zdravlja.
Financiranje projekata u području mentalnog zdravlja
Komisija u okviru godišnjih programa rada „EU za zdravlje” državama članicama i dionicima pruža financijsku potporu za provedbu aktivnosti za prevenciju problemâ s mentalnim zdravljem i njihovo rješavanje. Više od 30 milijuna eura već je dodijeljeno u posljednje tri godine za projekte koji se bave javnozdravstvenim aspektima mentalnog zdravlja, uključujući reformu sustava zaštite mentalnog zdravlja.
Program rada „EU za zdravlje” za 2023. donesen je 22. studenog 2022., a njime će se nastaviti pružati potpora promicanju mentalnog zdravlja i prevenciji problema s mentalnim zdravljem. U okviru tog programa rada bit će dostupno više od 18 milijuna eura:
- 6 milijuna eura tijelima država članica za suradnju u zajedničkoj akciji za rješavanje problema u području mentalnog zdravlja
- 2,36 milijuna eura dionicima za potporu projektima koji se odnose na promicanje mentalnog zdravlja, prevenciju problema s mentalnim zdravljem i njihovo rješavanje
- te dvije mjere bit će usmjerene na osobito ranjive skupine kao što su migranti, izbjeglice, Romi i osobe raseljene iz Ukrajine
- 10 milijuna eura dodijeljeno je
- projektima usmjerenima na izazove povezane s mentalnim zdravljem pacijenata oboljelih i izliječenih od raka, kao i njihovih njegovatelja i obitelji, te
- na razvoj Europskog kodeksa za mentalno zdravlje u cilju osnaživanja građana, podizanja razine osviještenosti o mentalnom zdravlju i poboljšanja zdravstvene pismenosti.
Upravljanje
Komisija blisko surađuje s državama članicama i dionicima na promicanju mentalnog zdravlja i prevenciji problema u tom području.
Suradnja i razmjena s državama članicama odvija se u okviru podskupine za mentalno zdravlje Stručne skupine za javno zdravstvo. Njezini su članovi snažno poduprli mjere u području mentalnog zdravlja s dodanom vrijednošću EU-a.
Komisijina potpora i koordinacija pomoći će im u smanjivanju ljudske patnje, poboljšanju otpornosti i održivosti nacionalnih sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, smanjenju troškova za gospodarstva i društva te u izgradnji i osiguravanju zdrave radne snage. To će nam olakšati postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja i ciljeva SZO-a u pogledu nezaraznih bolesti.
Redovita interakcija i suradnja sa svim ključnim dionicima provodit će se putem namjenske mreže za mentalno zdravlje na platformi za zdravstvenu politiku EU-a.
Potpora Ukrajini – mentalno zdravlje raseljenih osoba i izbjeglica
Izbjeglice i raseljene osobe, osobito one koje bježe od rata – kao što su prognanici iz Ukrajine – trebaju psihološku podršku i brze reakcije kako bi se poteškoće ublažile.
Komisija je mobilizirala više od 30 milijuna eura iz programa „EU za zdravlje” za pomoć osobama koje bježe iz Ukrajine i kojima je hitno potrebna psihološka pomoć i potpora nakon traume.
Točnije, s Međunarodnom federacijom Crvenog križa potpisan je sporazum o doprinosu u iznosu od 28,4 milijuna eura za izravnu pomoć i pružanje psihološke potpore osobama koje su pobjegle iz Ukrajine i suočavaju se s pretrpljenim traumama. Države članice EU-a u kojima se odvija taj rad Crvenog križa su Poljska, Mađarska, Rumunjska, Češka i Slovačka.
Raseljene osobe iz Ukrajine također su u fokusu poziva na podnošenje prijedloga nevladinih organizacija za najbolje prakse za poboljšanje mentalnog zdravlja i psihološke dobrobiti migranata i izbjeglica. Odabrana su četiri najbolja prijedloga, a za njihovu realizaciju osigurano je 3 milijuna eura. Sva četiri projekta već su pokrenuta u 2023.
Osim toga, Komisija nudi niz internetskih tečajeva i drugih materijala za osposobljavanje o zdravlju migranata putem internetskih stranica Virtualna akademije ECDC-a i mreže Migracije i zdravlje: osposobljavanje za stručnjake na platformi za zdravstvenu politiku.
Ti su tečajevi razvijeni uz potporu u okviru Trećeg zdravstvenog programa EU-a.
Mreža „Potpora Ukrajini, susjednim državama članicama EU-a i Moldovi” na platformi za zdravstvenu politiku uspostavljena je kako bi se objedinili napori civilnog društva, skupina pacijenata i zdravstvenih radnika radi ispunjavanja zdravstvenih potreba ukrajinskog društva i raseljenih osoba.
Mentalno zdravlje i COVID-19
Pandemija i njezine posljedice povećale su opterećenost službi u području mentalnog zdravlja.
U izvješću „Ukratko o zdravlju u Europi” za 2020. navodi se da su pandemija bolesti COVID-19 i gospodarska kriza koja je uslijedila velik teret za mentalno stanje građana te podastiru dokazi o većoj učestalosti stresa, tjeskobe i depresije. Smatra se da su mladi i osobe iz skupina s nižim dohotkom izloženi povećanom riziku. Poremećaji u zdravstvenoj skrbi za osobe s postojećim mentalnim poteškoćama čine znatan dio negativnog utjecaja koji je pandemija imala na mentalno zdravlje.
Nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije Uprava za zdravlje i sigurnost hrane na svojoj je Platformi za zdravstvenu politiku uspostavila mrežni prostor namijenjen razmjeni specifičnih praksi i znanja u području mentalnog zdravlja povezanih s bolešću COVID-19 među organizacijama socijalnih dionika i dionika u području zdravstva. Ta virtualna mreža, koju koordinira organizacija Mental Health Europe, usmjerena je na potrebe ranjivih skupina kao što su beskućnici, osobe s postojećim oboljenjima i starije osobe. U mrežnom prostoru nalazi se i virtualna knjižnica.
Dva projekta (Mentality i Step in) financiraju se kako bi se poduprla provedba najboljih praksi na terenu s izravnim učinkom na rješavanje problema s mentalnim zdravljem tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Komisija u okviru godišnjeg programa rada „EU za zdravlje” za 2021. financijskim doprinosom od 750 000 eura podupire provedbu najboljih praksi na terenu s izravnim učinkom na rješavanje problema s mentalnim zdravljem tijekom pandemije bolesti COVID-19. Očekuje se da će projekti kojima su dodijeljena sredstva započeti u jesen 2022.
Komisija je nagradu EU-a za djelovanje u području zdravlja za 2021. dodijelila za inicijative utemeljene na zajednici s ciljem ublažavanja učinaka pandemije bolesti COVID-19 na mentalno zdravlje. Svečana dodjela nagrada održana je 4. svibnja 2022., a nagrađene inicijative i inicijative koje su ušle u uži izbor predstavljene su u brošuri o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na mentalno zdravlje.
