Communicable diseases

Pregled

Države članice EU-a proteklih su desetljeća uspješno suzbijale zarazne bolesti liječenjem i prevencijom. Stope zaraznih bolesti iste su ili niže, a većina smrtnih slučajeva u državama članicama EU-a sada uzrokuju nezarazne bolesti poput raka i srčanog udara.

Zarazne bolesti ipak i dalje prijete zdravlju europskih građana. U našem globaliziranom svijetu zarazne se bolesti mogu vrlo brzo proširiti iz jedne države u drugu. EU se mora suočiti s izazovima kao što su (ponovna) pojava zaraznih bolesti, antimikrobna otpornost i otpor prema cijepljenju. Kao odgovor na prijetnju zaraznih bolesti, politika EU-a usmjerena je na:

  • nadzor
  • brzo otkrivanje
  • brzi odgovor.

Nadzor zaraznih bolesti

Sustavi nadzora pružaju informacije za praćenje kretanja zaraznih bolesti i rano otkrivanje izbijanja bolesti i tako pomažu odrediti čimbenike rizika te područja intervencije. Pružaju informacije za određivanje prioriteta, planiranje, provedbu i dodjelu sredstava za programe prevencije te za procjenu preventivnih programa i mjera kontrole.

Odlukom 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća uspostavljena je mreža epidemiološkog nadzora i kontrole zaraznih bolesti. Donesen je niz provedbenih mjera te je sastavljen referentni popis zaraznih bolesti i povezanih problema javnog zdravlja (Odluka Komisije br. 2000/96/EZ), uključujući definicije slučajeva (Odluka Komisije br. 2002/253/EZ).

Odluka br. 2119/98/EZ stavljena je izvan snage i zamijenjena Odlukom br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju.  Novom se odlukom obnovila mreža epidemiološkog nadzora zaraznih bolesti i povezanih posebnih zdravstvenih problema. Njome su utvrđena pravila o podacima i informacijama koje nadležna tijela trebaju priopćivati te je Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) omogućen nastavak koordinacije mreže.

Popis bolesti i definicije slučajeva redovito se ažuriraju kako bi se uzele u obzir promjene u pojavljivanju i raširenosti bolesti te nove znanstvene informacije i razvoj laboratorijskih dijagnostičkih kriterija i prakse.

Brzo otkrivanje

Zarazne bolesti ne poznaju granice i mogu se brzo proširiti ako se mjere ne poduzmu na vrijeme. EU mora brzo i koordinirano reagirati u slučaju izbijanja bolesti.

Sustav ranog upozorenja i odgovora (EWRS)

EWRS je sustav brzog uzbunjivanja za obavješćivanje na razini EU-a o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju na temelju članka 8. Odluke 1082/2013/EU. Taj povjerljivi računalni sustav Europskoj komisiji i državama članicama EU-a omogućuje trajnu komunikaciju u svrhu uzbunjivanja, procjenjivanja rizika za javno zdravlje i određivanja mjera koje mogu biti potrebne za zaštitu javnog zdravlja.

Europska komisija vlasnik je sustava, a njime upravlja ECDC. Sustav EWRS uspješno se upotrebljavao za uzbunjivanje, razmjenu informacija i koordiniranje mjera kod prethodnih epidemija, uključujući SARS, pandemijsku gripu A (H1N1), ebolu, virus Zika te u drugim slučajevima prekograničnih epidemija zaraznih bolesti.

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/253 od 13. veljače 2017. utvrđuju se procedure za obavješćivanje o uzbunama kao dio sustava ranog upozorenja i odgovora te za razmjenu informacija, savjetovanje i koordinaciju odgovora na te prijetnje.

Brzi odgovor

Brzi odgovor za ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju na razini EU-a koordinira se u okviru Odbora za zdravstvenu sigurnost (HSC). HSC i EWRS osiguravaju platformu i sredstvo za koordinaciju mjera i odgovor na prekogranične prijetnje zdravlju. HSC čine predstavnici država članica EU-a. Zadaća mu je podupirati razmjenu informacija između država članica te u suradnji s Komisijom koordinirati njihovu pripravnost, planiranje, komunikaciju i odgovor u rizičnim i kriznim situacijama.

HSC se sastaje u redovitim razmacima i prema potrebi, na zahtjev Komisije ili predstavnika neke države članice EU-a. Svim sastancima predsjedava predstavnik Komisije.

Ako neka država članica EU-a namjerava donijeti javnozdravstvene mjere za suzbijanje ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju, prije njihova donošenja mora ostale države članice EU-a i Komisiju obavijestiti o njihovoj vrsti, namjeni i opsegu, osim ako ih je radi zaštite javnog zdravlja potrebno odmah donijeti.

Prijetnja pandemije

U slučaju pandemije gripe Komisija preuzima vodstvo koordinacije na razini EU-a s pomoću sustava ranog upozorenja i odgovora (EWRS) u okviru kojeg se od nacionalnih tijela zahtijeva da se međusobno obavješćuju o planiranim ili poduzetim mjerama. Osim toga, Komisija je u stalnom kontaktu s ključnim partnerima kao što su ECDC, Europska agencija za lijekove (EMA), Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska inicijativa za zdravlje i sigurnost (GHSI).

Može razmotriti i primjenu ubrzanog postupka odobrenja cjepiva protiv pandemijske gripe. Iskustvo stečeno s pandemijom gripe H1N1 dovelo je, primjerice, do pojačane suradnje između Komisije i država članica EU-a na povećanju dostupnosti cjepiva u slučaju nove pandemije gripe.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC)

ECDC je utemeljen 2005. radi pomoći pri određivanju i procjeni opasnosti od trenutačnih i novih prijetnji zaraznih bolesti ljudskom zdravlju. ECDC svojim radom podupire rad Europske komisije u području pripravnosti, upravljanja rizikom i odgovora na krizu.

Prikupljanje, analiza i širenje podataka o nadzoru zaraznih bolesti i povezanih posebnih zdravstvenih pitanja iz svih država članica EU-a i EGP-a (Island i Norveška) primjer su rada ECDC-a na nadzoru. Podaci se prikupljaju u bazi podataka TESSy, a šire preko atlasa za nadzor.

ECDC izrađuje brzu procjenu rizika na zahtjev Europske komisije, države članice EU-a ili na temelju interne odluke.

Povezane informacije