Glavni sadržaj
Public Health

Djelovanje EU-a u borbi protiv antimikrobne otpornosti

O antimikrobnoj otpornosti

Antimikrobna otpornost je sposobnost mikroorganizama da prežive ili da rastu unatoč antimikrobnom sredstvu koje obično inhibira ili ubija taj mikroorganizam. Antimikrobna otpornost odgovorna je za više od 35 000 smrtnih slučajeva godišnje u EU-u/EGP-u. Antimikrobna otpornost uzrokuje i znatne troškove, među ostalim za zdravstvene sustave.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2019. proglasila antimikrobnu otpornost jednom od deset najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju s kojima se čovječanstvo suočava. U srpnju 2022. Komisija i države članice označile su antimikrobnu otpornost kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju.

Općenito, najnoviji podaci pokazuju da je broj infekcija i smrtnih ishoda koji se mogu pripisati antimikrobnoj otpornosti u znatnom porastu za gotovo sve kombinacije bakterija i antibiotika na koje su one otporne, osobito u zdravstvenim ustanovama.

  • U oko 70 % slučajeva infekcija bakterijama otpornima na antibiotike riječ je o infekcijama povezanima sa zdravstvenom skrbi.
  • Procjenjuje se da bi daljnji porast antimikrobne otpornosti prouzročio 10 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u svijetu i doveo do smanjenja bruto domaćeg proizvoda na globalnoj razini za 2 % do 3,5 %.
  • S tim povezani troškovi za svjetsko gospodarstvo mogli bi do 2050. doseći 100 bilijuna USD.

Dodatne informacije:

Jačanje djelovanja EU-a

• Vijeće je 13. lipnja 2023. donijelo Preporuku o jačanju djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje”

Europski parlament je 1. lipnja 2023. donio Rezoluciju o mjerama EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti.

Europska komisija donijela je 26. travnja 2023. prijedlog preporuke Vijeća o jačanju djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” i priloženi radni dokument službi Komisije kao dio farmaceutskog paketa.

U tom se prijedlogu preporuke Vijeća akcijski plan EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti „Jedno zdravlje” iz 2017. proširuje i dopunjuje u sve tri dimenzije spektra tog akcijskog plana kako bi se maksimalno povećale sinergije te postigao odlučan i djelotvoran odgovor na antimikrobnu otpornost u cijelom EU-u.

Tim prijedlogom preporuke Vijeća nastoji se postići sljedeće:

  • jačanje nacionalnih akcijskih planova protiv antimikrobne otpornosti u okviru pristupa „jedno zdravlje”,
  • jačanje nadzora i praćenja antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobika,
  • jačanje mjera za sprečavanje i kontrolu infekcija,
  • poboljšanje upravljanja antimikrobicima i njihove razborite uporabe,
  • preporuka ciljeva za antimikrobnu otpornost i potrošnju antimikrobika u području zdravlja ljudi,
  • poboljšanje informiranja, izobrazbe i osposobljavanja,
  • poticanje istraživanja i razvoja i pružanje poticaja za inovacije i pristup antimikrobicima i drugim medicinskim protumjerama za suzbijanje antimikrobne otpornosti,
  • povećanje suradnje,
  • jačanje globalnog djelovanja.

Prijedlog se temelji na podacima prikupljenima iz sljedećih savjetovanja, studija i izvješća:

Akcijski plan EU-a „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017.

U lipnju 2017. Europska komisija donijela je Akcijski plan EU-a „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti, kako su zatražile države članice EU-a u zaključcima Vijeća od 17. lipnja 2016.

Glavni ciljevi tog plana temelje se na trima glavnim stupovima:

  1. učiniti EU regijom najbolje prakse
  2. poticati istraživanja, razvoj i inovacije
  3. oblikovati globalni plan.

U planu je opisano više od 70 mjera koje obuhvaćaju zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš, čiji se napredak redovito prati.

U okviru provedbe akcijskog plana Komisija je donijela Smjernice EU-a za opreznu uporabu antimikrobnih sredstava u humanoj medicini. Cilj je smjernica smanjiti neprimjerenu uporabu i promicati razboritu uporabu antimikrobika kod ljudi. One su usmjerene na sve aktere koji su odgovorni za upotrebu antimikrobnih sredstava ili imaju ulogu u njihovoj upotrebi. Njima se dopunjuju Smjernice EU-a za opreznu uporabu antimikrobnih sredstava u području zdravlja životinja.

U razdoblju od donošenja akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti iz 2017. do donošenja Komisijina prijedloga preporuke Vijeća o jačanju djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje” poduzeto je više važnih inicijativa koje su doprinijele daljnjem jačanju odgovora EU-a na antimikrobnu otpornost.

Među njima su:

Djelovanje u području antimikrobne otpornosti financira se u okviru programa „EU za zdravlje” i programa Obzor Europa.  

Prethodni akcijski plan Komisije (2011. – 2016.)

Akcijski plan Komisije protiv rastuće prijetnje od antimikrobne otpornosti iz 2011. sadržavao je 12 mjera za provedbu u suradnji s državama članicama EU-a te je u njemu utvrđeno sedam područja u kojima su te mjere bile najpotrebnije:

  • osiguravanje primjerene uporabe antimikrobika kod ljudi i životinja
  • prevencija mikrobnih infekcija i njihova širenja
  • razvoj novih djelotvornih antimikrobika ili alternativnih oblika liječenja
  • suradnja s međunarodnim partnerima kako bi se ograničio rizik od antimikrobne otpornosti
  • poboljšanje praćenja i nadzora u liječenju ljudi i životinja
  • promicanje istraživanja i inovacija
  • poboljšanje komunikacije, obrazovanja i osposobljavanja.

Evaluacija akcijskog plana koju je Komisija objavila u listopadu 2016. i odgovori primljeni u okviru javnog savjetovanja pokazali su da je plan imao jasnu dodanu vrijednost kao znak političke predanosti te se njime potaknulo države članice da poduzmu nekoliko mjera i ojačala međunarodna suradnja. Uz to, akcijski plan služio je kao okvir za usmjeravanje i koordinaciju aktivnosti povezanih s problemom antimikrobne otpornosti na međunarodnoj razini u području praćenja i nadzora te istraživanja i razvoja. U ovom informativnom članku ukratko se iznose glavne točke te evaluacije.

Osim toga, dostupno je vanjsko izvješće o evaluaciji akcijskog plana Europske komisije protiv rastuće prijetnje od antimikrobne otpornosti (i dodaci).

Prije te evaluacije, u veljači 2015. objavljeno je izvješće o napretku akcijskog plana za borbu protiv antimikrobne otpornosti (2011. – 2016.) koje je pokazalo trenutačno stanje mjera poduzetih za rješavanje tog problema.

Komisija je izradila plan djelovanja (ažuriran u studenome 2016.) koji sadržava detaljan pregled 12 mjera obuhvaćenih akcijskim planom, uključujući operativne ciljeve, konkretne aktivnosti i rokove.

Mreža EU-a „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti

Mreža EU-a „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti, kojom predsjeda Europska komisija, sastoji se prvenstveno od vladinih stručnjaka iz područja zdravlja ljudi, zdravlja životinja i zdravlja okoliša, relevantnih znanstvenih agencija EU-a, dionika te Komisijinih stručnjaka. Njezina je misija poboljšati koordinaciju i dijalog među sektorima koji se bave zdravljem ljudi, veterinarstvom i okolišem u institucijama EU-a, državama članicama te s dionicima u pogledu politika za borbu protiv antimikrobne otpornosti. Sastanci u okviru te mreže obično se održavaju dvaput godišnje.

Jačanje svijesti

Kako bi se povećala informiranost o antimikrobnoj otpornosti, Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) utemeljio je Europski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) s ciljem pružanja platforme i potpore nacionalnim kampanjama o važnosti razborite uporabe antibiotika. Europski dan svjesnosti o antibioticima, koji se svake godine obilježava u studenome zajedno sa Svjetskim tjednom informiranja o antimikrobnim sredstvima koji organizira Svjetska zdravstvena organizacija, tijekom godina se razvio u globalnu platformu, u suradnji s mnogim zemljama izvan EU-a i relevantnim dionicima, u skladu s Komisijinim pristupom „jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti.