Statistički podaci u području turizma


Podaci dobiveni u prosinca 2017. Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, glavne tablice i baza podataka. Planirano ažuriranje članka: ožujak 2019.
Tablica 1.: Turistički smještajni objekti, 2016.
Izvor: Eurostat (tour_cap_nat) i (tour_occ_ninat)
Grafikon 1.: Noćenja u turističkim smještajnim objektima u skupini država EU-28, EU-28, 2005. – 2016.
(indeks 2005=100)
Izvor: Eurostat (tour_occ_ninat)
Grafikon 2.: Turistička odredišta — noćenja u turističkim smještajnim objektima, 2016.
(milijuni noćenja nerezidenata u zemlji)
Izvor: Eurostat (tour_occ_ninat)
Grafikon 3.: Udio noćenja koje su u smještaju u EU-28 proveli turisti koji su putovali izvan države u kojoj imaju boravište, 2016.
(% svih noćenja u turističkom smještaju u EU-28)
Izvor: Eurostat (tour_occ_ninat)
Grafikon 4.: Intenzitet turizma, 2016.
(noćenja rezidenata i nerezidenata u turističkim smještajnim objektima po stanovniku)
Izvor: Eurostat (tour_occ_ninat)
Grafikon 5.: Udio stanovnika koji sudjeluju u turizmu, 2016.
(% stanovništva u dobi od 15 godina ili više)
Izvor: Eurostat (tour_dem_tttot)
Tablica 2.: Turistička putovanja rezidenata (u dobi od 15 godina i više), 2016.
Izvor: Eurostat (tour_dem_tttot) i (tour_dem_totot)
Grafikon 6.: Udio noćenja tijekom odmora Europljana u inozemstvu, prema državi prebivališta turista, 2016.
(% noćenja rezidenata skupine država EU-28 u inozemstvu)
Izvor: Eurostat (tour_dem_tntot)
Grafikon 7.: Država iz koje se odlazi na turistička putovanja u inozemstvo, 2016.
(prosječni broj noćenja u inozemstvu po stanovniku u dobi od 15 godina ili više)
Izvor: Eurostat (tour_dem_tntot) i (demo_pjanbroad)
Tablica 3.: Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci, 2011. – 2016.
Izvor: Eurostat (bop_c6_q), (bop_eu6_q) i (nama_10_gdp)

U ovom su članku navedeni najnoviji statistički podaci koji se odnose na turizam u Europskoj uniji (EU). Turizam ima važnu ulogu u EU-u zbog svojega gospodarskog potencijala i potencijala za zapošljavanje te zbog utjecaja na društvo i okoliš. Statistički podaci u području turizma upotrebljavaju se za praćenje politike turizma EU-a i za praćenje njegove regionalne politike i politike održivog razvoja.

Tijekom 2014. svako deseto poduzeće u europskom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu pripadalo je turističkom sektoru. U tih je 2,3 milijuna poduzeća bilo zaposleno otprilike 12,3 milijuna osoba. Poduzeća u industrijama s djelatnostima povezanima s turizmom zapošljavala su 9,1 % osoba zaposlenih u cijelom nefinancijskom poslovnom gospodarstvu, a 21,9 % osoba bilo je zaposleno u sektoru usluga. Udio turističkog sektora u ukupnom prometu i dodanoj vrijednosti prema faktorskom trošku bio je relativno nizak, a turistički sektor činio je 3,7 % prometa i 5,6 % dodane vrijednosti nefinancijskog poslovnoga gospodarstva.

Glavni statistički nalazi

Jedna trećina svih kreveta u EU-28 koncentrirana je u Francuskoj i Italiji

Procjenjuje se da je 2016. u EU-28 na raspolaganju bilo više od 608 tisuća turističkih smještajnih objekata kojima se zajedno osigurao gotovo 31 milijun kreveta (vidjeti tablicu 1.). Približno jedna trećina (32,2 %) svih kreveta u skupini država EU-28 nalazila se u samo dvije države članice EU-a, u Francuskoj (5,1 milijun kreveta) i Italiji (4,9 milijuna kreveta), a slijede Ujedinjena Kraljevina, Španjolska i Njemačka.

Posljednjih je godina zabilježen rast broja noćenja u turističkim smještajnim objektima (vidjeti grafikon 1.). Međutim, 2008. i 2009. zabilježeno je kratkotrajno smanjenje broja noćenja u turističkim smještajnim objektima zbog financijske i gospodarske krize; broj turističkih noćenja u EU-28 smanjio se za 0,6 % 2008. i za još 2,0 % tijekom 2009. Tijekom 2010. broj noćenja počeo se oporavljati i dostigao je vrhunac od 2,9 milijardi noćenja, što je bilo povećanje od 3,0 % u odnosu na 2015.

Više od polovine (55,7 %) ukupnog broja noćenja nerezidenata u EU-28 bilo je provedeno u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini

Španjolska je 2016. bila najčešće turističko odredište u EU-u za nerezidente (ljude koji dolaze iz inozemstva) s ostvarenih 295 milijuna noćenja u turističkim smještajnim objektima, što je 22,2 % ukupnog broja iz skupine država EU-28 (vidjeti grafikon 2. i grafikon 3.). Više od 70 % tih 295 milijuna noćenja u Španjolskoj bilo je koncentrirano u tri regije: Kanari, Baleari i Katalonija.

Četiri najpopularnija odredišta za nerezidente u cijelom EU-u bila su Španjolska, Italija (199 milijuna noćenja), Francuska (124 milijuna noćenja) i Ujedinjena Kraljevina (119 milijuna noćenja, procjena utemeljena na mjesečnim podacima za 2016.) u kojima je zajedno ostvareno više od polovine (55,7 %) ukupnog broja noćenja nerezidenata u skupini EU-28. Najmanje popularna odredišta bila su Luksemburg i Latvija, no pri tumačenju tih vrijednosti treba uzeti u obzir veličinu tih država članica.

Broj noćenja (rezidenata i nerezidenata) može se staviti u perspektivu usporedbom s veličinom svake zemlje prema broju stanovnika, čime se dobiva pokazatelj intenziteta turizma. Prema toj mjeri, najpopularnija turistička odredišta u skupini država EU-28 bila su 2016. sredozemna odredišta, Malta, Hrvatska i Cipar, te alpska i gradska odredišta u Austriji (vidjeti grafikon 4.); Island i Crna Gora također su bili popularna odredišta prema toj mjeri intenziteta turizma.

62 % osoba s boravištem u EU-u sudjelovalo je u turizmu, s više od 1,2 milijarde putovanja

Procjenjuje se da je otprilike 62,1 % stanovništva skupine država EU-28 u dobi od 15 ili više godina sudjelovalo 2016. u turizmu u privatne svrhe, drugim riječima, u godini su otputovali na barem jedno privatno turističko putovanje. Među državama članicama EU-a ponovno su zabilježene velike razlike jer se stopa sudjelovanja kretala od 23,7 % u Rumunjskoj do 88,9 % u Finskoj (vidjeti grafikon 5.).

Rezidenti (u dobi od 15 godina i više) iz skupine država EU-28 ostvarili su 2016. procijenjenih 1,2 milijarde turističkih putovanja, u privatne ili poslovne svrhe. Većinu (58,0 %) činila su kratka putovanja u trajanju od jednog do tri noćenja (vidjeti tablicu 2.), od čega su tri četvrtine (74,4 %) svih putovanja činila putovanja na domaća odredišta, a ostatak putovanja u inozemstvo.

U nekim su državama članicama EU-a više od polovine ukupnog broja turističkih putovanja tijekom 2016. činila putovanja na odredišta u inozemstvu. To je bilo slučaj u Luksemburgu, Belgiji, Malti i Sloveniji (te u Švicarskoj). Međutim, kod rezidenata Rumunjske i Španjolske putovanja u inozemstvo činila su 10 % ili manje. Čini se da na te podatke utječe veličina države članice i njezin zemljopisni položaj (manje i sjevernije zemlje zabilježile su veću sklonost svojih rezidenata putovanju u inozemstvo).

Pokazalo se da osobe s boravištem u EU-u radije putuju u ljetnim mjesecima - gotovo četvrtina njihovih putovanja bila je u srpnju ili kolovozu.

Više od polovice ukupnog broja noćenja u inozemstvu među osobama s boravištem u EU-28 ostvarile su osobe s boravištem u Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini

Rezidenti EU-28 proveli su 2016. otprilike 2,6 milijardi noćenja u inozemstvu na turističkim putovanjima (vidjeti grafikon 6.). Njemački rezidenti ostvarili su 2016. na putovanjima izvan Njemačke 771 milijuna noćenja, dok su rezidenti Ujedinjene Kraljevine u inozemstvu proveli 564 milijuna noći (podaci za UK odnose se na 2013.); rezidenti iz tih dviju država članica EU-a činili su više od pola (51,3 %) ukupnog broja noćenja rezidenata skupine država EU-28 u inozemstvu.

Kada se uzme u obzir veličina zemlje u odnosu na broj stanovnika, Luksemburg je država članica EU-a čiji su rezidenti ostvarili najveći broj noćenja u inozemstvu po stanovniku (u prosjeku 22,3 noćenja 2016.), a nakon njega slijedi Cipar (18,7 noćenje). S druge strane spektra nalaze se rezidenti Rumunjske, Bugarske i Grčke koji su 2016. u prosjeku u inozemstvu proveli manje od jedne noći (vidjeti grafikon 7.).

Nijemci su najviše potrošili na međunarodna putovanja

Gospodarska važnost međunarodnog turizma može se mjeriti promatranjem omjera prihoda od međunarodnog turizma i BDP-a; to su podaci iz statistike platne bilance i uključuju poslovna i privatna putovanja Udio prihoda od putovanja u BDP-u među državama članicama EU-a bio je 2016. najveći u Hrvatskoj (18,6 %), Cipru (13,7 %) i Malti (13,2 %), čime se potvrđuje važnost turizma u tim zemljama (vidjeti tablicu 3.). Apsolutno najveći prihod od međunarodnog putovanja tijekom 2016. zabilježen je u Španjolskoj (54,7 milijardi EUR), Francuskoj (38,3 milijarde EUR) i Ujedinjenoj Kraljevini (37,4 milijarde EUR), a slijede Italija (36,4 milijarde EUR) i Njemačka (33,8 milijardi EUR).

Njemačka je 2016. zabilježila najveću potrošnju na međunarodna putovanja u ukupnom iznosu od 72,1 milijardu EUR, a nakon nje Ujedinjena Kraljevina (58,4 milijarde EUR) i Francuska (36,5 milijardi EUR).

Španjolska je među državama članicama EU-a ostvarila najveći neto prihod od putovanja tijekom 2016. (37,2 milijarde EUR), a Njemačka najveći deficit (-38,3 milijarde EUR).

Izvori i dostupnost podataka

Turizam se u statističkom kontekstu odnosi na aktivnosti posjetitelja koji putuju na odredište izvan svoje uobičajene sredine na manje od godinu dana. On može imati različite svrhe, uključujući posao, slobodno vrijeme ili neke druge osobne razloge koji ne uključuju zaposlenje kod rezidenta, u kućanstvu ilipoduzeću u posjećenom mjestu.

U srpnju 2011. Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su novu Uredbu 692/2011 o europskim statistikama o turizmu i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 95/57/EZ; ona je stupila na snagu za referentnu godinu 2012., a njome se od država članica EU-a traži da redovito dostavljaju skup usporedivih statističkih podataka o turizmu.

Statistika turizma u EU-u sastoji se od dvije glavne sastavnice: s jedne strane od statističkih podataka koji se odnose na kapacitet i popunjenost u kolektivnom turističkom smještaju, a s druge strane od statističkih podataka koji se odnose na turističku potražnju. U većini država članica EU-a prvi spomenuti podaci prikupljaju se anketama koje ispunjavaju smještajni objekti, a potonji uglavnom anketama među putnicima na graničnim prijelazima ili anketama među kućanstvima.

Statističkim podacima o kolektivnom turističkom smještajnom kapacitetu obuhvaćen je broj smještajnih objekata, broj soba i broj kreveta. Ti su statistički podaci dostupni prema vrsti objekta ili prema regiji i prikupljaju se svake godine. Statistički podaci o popunjenosti kolektivnih turističkih smještajnih objekata odnose se na broj dolazaka (u smještajne objekte) i broj noćenja rezidenata i nerezidenata podijeljenih prema vrsti objekta ili regiji; dostupne su godišnje ili mjesečne statističke serije. Osim toga, prikupljaju se i statistički podaci o iskorištenosti soba i kreveta (stope popunjenosti).

Statistički podaci o turističkoj potražnji prikupljaju se u odnosu na broj turističkih putovanja (i broj noćenja na tim putovanjima) i podijeljeni su prema:

  • odredišnoj zemlji,
  • svrsi,
  • duljini boravka,
  • vrsti smještaja,
  • mjesecu odlaska,
  • vrsti prijevoza,
  • potrošnji.

Ti se podaci analiziraju i prema sociodemografskim značajkama turista:

  • spol,
  • dobna skupina,
  • stupanj obrazovanja (neobvezno),
  • prihod po kućanstvu (neobvezno),
  • zaposlenost (neobvezno).

Do 2013. statistički podaci u području turizma bili su ograničeni na barem jedno noćenje; od referentne godine 2014. jednodnevni posjeti također su obuhvaćeni službenom europskom statistikom. Ti će se podaci uskoro analizirati u novom članku publikacije Statistics Explained.

Za analizu turizma mogu se upotrebljavati podaci iz niza ostalih službenih izvora. Ti statistički podaci uključuju:

  • podatke o zaposlenosti u sektoru turističkog smještaja anketa o radnoj snazi (LFS), koji se analiziraju prema radnom vremenu (puno/pola), radnom statusu, dobi, stupnju obrazovanja, spolu, trajnosti i dužini zaposlenja kod istog poslodavca (godišnji i tromjesečni podaci);
  • podatke o prihodima i rashodima u pogledu osobnih putovanja iz platne bilance;

Kontekst

Prema publikaciji Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda (UNWTO) pod nazivom ‘Tourism highlights’ (na engleskom), EU je glavno turističko odredište s pet država članica koje su 2015. bile među 10 najpopularnijih odredišta. Turizmom se može pridonijeti zapošljavanju i gospodarskom rastu te razvoju ruralnih, rubnih i manje razvijenih područja. Zbog toga su potrebni pouzdani i usklađeni statistički podaci u tom području te u širem kontekstu regionalne politike i politike održivog razvoja.

Turizam može imati važnu ulogu u razvoju europskih regija. Infrastrukturom izgrađenom za potrebe turizma pridonosi se lokalnim razvoju, a radnim mjestima koja se otvaraju ili zadržavaju može se spriječiti industrijski ili ruralni pad. Održivi turizam uključuje očuvanje i jačanje kulturnog i prirodnog nasljeđa, od umjetnosti do lokalne gastronomije ili očuvanja bioraznolikosti.

Europska komisija donijela je 2006. Komunikaciju pod nazivom „Obnovljena politika turizma EU-a: Jačanje partnerstva za dobrobit europskog turizma’ (COM(2006) 134 final). Njome su obuhvaćeni brojni izazovi koji će utjecati na turizam u nadolazećim godinama, uključujući starenje stanovništva Europe, rast vanjskog tržišnog natjecanja, potražnju potrošača za specijaliziranim turizmom te potrebu za razvojem održive i ekološke turističke prakse. U Komunikaciji se tvrdi da će se konkurentnijom ponudom turizma i održivim odredištima pridonijeti povećanju zadovoljstva turista i osigurati položaj Europe kao vodećeg svjetskog turističkog odredišta. Nakon nje slijedila je u listopadu 2007. još jedna Komunikacija pod nazivom „Plan za održiv i konkurentni europski turizam’ (COM(2007) 621 final), u kojoj su predložene aktivnosti u vezi s održivim upravljanjem odredištima, načinima na koje poduzeća mogu osigurati održivost i povećanjem svijesti o pitanjima održivosti među turistima.

U Ugovoru iz Lisabona potvrđena je važnost turizma, istaknuta je posebna nadležnost EU-a u tom području te se dopušta donošenje odluka kvalificiranom većinom. Člankom Ugovora određeno je da EU „dopunjuje djelovanje država članica u sektoru turizma, osobito promicanjem konkurentnosti poduzeća Unije u tom sektoru”. Europska komisija donijela je u lipnju 2010. Komunikaciju „Europa, svjetsko turističko odredište br. — novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010) 352 final). U toj se Komunikaciji nastoji potaknuti koordinirani pristup inicijativa povezanih s turizmom i definirati nov okvir za aktivnosti u cilju povećanja konkurentnosti turizma i njegove sposobnosti za održiv rast. Predložen je niz europskih ili multinacionalnih inicijativa usmjerenih na ostvarenje tih ciljeva, uključujući konsolidaciju socioekonomske baze znanja u području turizma.

Vidjeti također

Dodatni podaci Eurostata

Publikacije

Glavne tablice

Baza podataka

Posebni odjeljak

Metodologija / Metapodaci

Izvori podataka za tablice i grafikone (MS Excel)

Ostale informacije

Vanjske poveznice