Statistika o putničkom prijevozu


Podaci iz svibnja 2018.

Planirano ažuriranje članka: listopad 2019.

Glavni podaci
Osobni automobil uvjerljivo je bio najvažniji način putničkog prijevoza u svim državama članicama.
London Heathrow bila je 2016. najprometnija zračna luka u EU-u u pogledu broja putnika.

Air passenger transport, 2016 (passengers per inhabitant)


U tom članku navode se pojedinosti o trenutačnom stanju i kretanja statističkih podataka o putničkom prijevozu u Europskoj uniji (EU), na temelju najnovijih dostupnih podataka. U njemu su navedeni podaci o putničkom prijevozu prema rasponu vrsta prijevoza, kao što su cestovni, željeznički, zračni i pomorski prijevoz. Među njima je glavna vrsta putničkog prijevoza prijevoz osobnim automobilom, kojem se pribjegava zbog želje za većom mobilnošću i fleksibilnošću. Međutim, visoka razina oslanjanja na upotrebu osobnog automobila kao sredstva prijevoza diljem EU-a pridonijela je povećanju zagušenosti i zagađenosti u brojnim urbanim područjima i na brojnim glavnim prometnim putovima.


Cijeli članak

Raspodjela po vrsti

Osobni automobili činili su 83,1 % kopnenog putničkog prijevoza u EU-28 2015., pri čemu su autobusi, trolejbusi (9,2 %) i putnički vlakovi (7,7 %) zajedno činili manje od desetine ukupnog prometa (kako je izmjereno prema broju kopnenih putničkih kilometara (pkm) prijeđenih bilo kojom vrstom prijevoza) — vidjeti grafikon 1.

Grafikon 1.: Raspodjela po vrstama kopnenog putničkog prijevoza, 2015.
(postotak ukupnog broja kilometara u kopnenom putničkom prijevozu)
Izvor: Eurostat (tran_hv_psmod)

Osobni automobil uvjerljivo je bio najvažniji način putničkog prijevoza u svim državama članicama. U Portugalu i Litvi osobni automobili činili su 2015. gotovo 90 % putničkog prijevoza. Češka i Mađarska bile su jedine države članice u kojima je udio osobnih automobila ispod tri četvrtine. U Mađarskoj je ta brojka kompenzirana najvećim udjelom autobusa u svim državama članicama, a velik je i udio putničkog prijevoza vlakom. Države članice s najvećim udjelom putničkog prijevoza vlakom bile su Austrija (12,0 %) i Nizozemska (10,8 %). Međutim, to je znatno ispod države članice EFTA-e Švicarske, gdje su vlakovi 2015. činili 19,1 % ukupnog putničkog prijevoza.

Relativni rast putničkog prijevoza i gospodarstva

Ukupno je od 2005. do 2015. kopneni putnički prijevoz u EU-28 rastao 4,0 % sporije nego bruto domaći proizvod (BDP u stalnim cijenama. Trebalo bi naglasiti da se taj pokazatelj, koji prikazuje odnos kopnenog putničkog prijevoza i BDP-a u stalnim cijenama, odnosi samo na kopneni prijevoz automobilom, autobusom i trolejbusom ili vlakom. Znatan udio međunarodnih putnika putuje pomorskim i zračnim prijevozom. U nekim zemljama treba istaknuti i nacionalne (domaće) usluge pomorskog i zračnog putničkog prijevoza. Međutim, ovaj pokazatelj ne uzima u obzir pomorski i zračni prijevoz putnika.

Grafikon 2.: Promjena pokazatelja kopnenog putničkog prijevoza u odnosu na BDP, 2005.–2015.
(%)
Izvor: Eurostat (tran_hv_pstra)

U neznatno većem broju država članica EU-a promjena BDP-a u stalnim cijenama bila je veća od promjene kopnenog putničkog prijevoza od 2005. do 2015. To je rezultiralo padom omjera putničkog prijevoza i BDP-a u stalnim cijenama – vidjeti grafikon 2. Najveći pad zabilježen je u Litvi (43,5 %) i Slovačkoj (31,5 %). Suprotno tomu, u 13 država članica uočena je obrnuta situacija, posebno u Grčkoj i na Cipru te u manjoj mjeri u Bugarskoj i Hrvatskoj, gdje je vidljiv snažan porast putničkog prijevoza i/ili slab gospodarski razvoj. Među zemljama koje nisu države članice a prikazane su na grafikonu 2. pokazatelj kopnenog putničkog prijevoza u odnosu na BDP povećao se u tom razdoblju u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Norveškoj i na Islandu, a u Švicarskoj se smanjio.

Putnici u cestovnom prometu

Relativna važnost osobnih automobila u državama članicama EU-a bila je najviša 2015. u Portugalu, gdje su automobili činili 89,4 % putničkog prijevoza, i u Litvi (89,2 %). U većini država članica udio osobnih automobila kretao se između 80,0 % i 90,0 %, iako je u sedam država članica taj udio bio niži, posebno u Mađarskoj (68,2 %); u Turskoj je udio bio čak i niži (67,6 %). — vidjeti grafikon 1. Relativna važnost autobusa i trolejbusa premašila je jednu petinu kopnenog putničkog prijevoza u Mađarskoj (22,3 %), što je bio najveći udio među državama članicama EU-a 2015., iako je čak i veći udio (30,7 %) zabilježen u Turskoj. Taj je udio iznosio od 10,0 % do 20,0 % u 18 drugih država članica. Najniži udio autobusa i trolejbusa bio je u Nizozemskoj (3,0 %). — vidjeti grafikon 1.

Putnici u željezničkom prometu

Vlakovi su 2015. činili više od jedne desetine kopnenog putničkog prijevoza u Austriji i Nizozemskoj te u Švicarskoj. Istodobno je njihov udio pao ispod 2,0 % u Estoniji, Grčkoj i Litvi te u Turskoj. U tom kontekstu treba napomenuti da na Cipru, Malti i Islandu nema željeznice – vidjeti grafikon 1.

Na temelju najnovijih dostupnih podataka (općenito za 2016.) na nacionalnim željezničkim linijama u EU-u prijeđena je 401 milijarda putničkih kilometara (uključujući podatke iz 2015. za Dansku i podatke iz 2014. za Mađarsku; ne ubrajajući Belgiju i Nizozemsku). Ta je brojka znatno veća od 22 milijarde putničkih kilometara prijeđenih na međunarodnim putovanjima (na temelju dostupnosti istih podataka) – vidjeti tablicu 1.

Tablica 1.: Željeznički putnički prijevoz, 2014.–2016.
Izvor: Eurostat (rail_pa_typepkm) and (demo_gind)

Gotovo tri četvrtine (72 %) svih putovanja željeznicom (nacionalni i međunarodni promet) u EU-u (osim Belgije i Nizozemske) ostvarene su u jednoj od četiriju najvećih država članica EU-a: Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Italiji. Francuska i Njemačka zajedno su činile 43 % nacionalnog željezničkog prometa u EU-u i 71 % međunarodnog željezničkog prometa. Broj međunarodnih putničkih kilometara koje su 2016. ostvarili putnici u Francuskoj bio je više nego dvostruko veći od Njemačke, a u Njemačkoj više nego dvostruko veći od Ujedinjene Kraljevine.

Radi usporedbe relativne važnosti željezničkog prijevoza među zemljama, podaci se mogu normalizirati iskazivanjem putničkog prometa u odnosu na broj stanovnika (kao što je prikazano na desnoj strani u tablici 1. i u grafikonu 3.). U prosjeku je više od 1 000 putničkih kilometara po stanovniku 2016. prijeđeno na nacionalnim željezničkim linijama u Austriji, Švedskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj (podaci iz 2015.) i Ujedinjenoj Kraljevini; što je znatno ispod prosjeka zabilježenog u Švicarskoj (2 231 putnički kilometar po stanovniku). S druge strane, među državama članicama EU-a najmanja prosječna udaljenost prijeđena u nacionalnoj željezničkoj mreži u 2016. zabilježena je u Grčkoj (110 pkm/stanovnik) i Litvi (93 pkm/stanovnik), dok su u Turskoj (54 pkm/stanovnik) i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji (40 pkm/stanovnik) te brojke još niže.

Grafikon 3.: Željeznički putnički prijevoz, 2016.
(putničkih kilometara po stanovniku)
Izvor: Eurostat (rail_pa_typepkm) and (demo_gind)

Kad je riječ o međunarodnom željezničkom prometu, jedine države članice EU-a koje su zabilježile više od 100 putničkih kilometara po stanovniku 2016. bile su Luksemburg (215 putničkih kilometara/stanovnik), Francuska (162 putnička kilometra) i Češka (116 putničkih kilometara); tu je razinu premašila i Švicarska (110 putničkih kilometara). Te brojke mogu odražavati, među ostalim, blizinu međunarodnih granica, važnost udjela prekograničnih radnika u ukupnoj radnoj snazi, pristup vlakovima velike brzine te činjenicu prolaze li međunarodni prometni koridori određenom zemljom.

Putnici u zračnom prometu

London Heathrow bila je 2016. najprometnija zračna luka u EU-28 u pogledu broja putnika, a ukrcalo se ili iskrcalo 76 milijuna putnika. Heathrow je neprekidno od početka vremenskih okvira 1993. najprometnija zračna luka u EU-u. Nakon njega, s ponešto manjim brojem putnika, slijede pariška zračna luka Charles de Gaulle (66 milijuna), amsterdamska zračna luka Schiphol (64 milijuna) i frankfurtska zračna luka (61 milijun) — vidjeti grafikon 4. Iste zračne luke od 2011. bilježe najveći broj putnika u EU-u, kad se amsterdamski Schipol popeo s petog na četvrto mjesto.

Velika većina putnika na te četiri najprometnije zračne luke putovala je na međunarodnim letovima; najniži udio zabilježen je u frankfurtskoj zračnoj luci (88,6 % međunarodnih letova), a u amsterdamskom Schipholu taj udio iznosi 100,0 %. Nasuprot tomu, nacionalni (domaći) letovi činili su 28,7 % udjela od 49 milijuna putnika koji su prošli kroz petu najprometniju zračnu luku EU-a 2016., a to je zračna luka Adolfo Suárez Madrid-Barajas. Relativno visok broj putnika na nacionalnim dolaznim i odlaznim letovima zabilježen je u zračnoj luci Orly u Parizu (45,3 % domaćih letova), zračnoj luci Fiumicino u Rimu (30,0 %) i zračnoj luci u Barceloni (26,9 %).

Grafikon 4.: Petnaest najprometnijih zračnih luka u EU-28, 2016.
(milijuna putnika prevezeno je, ukrcalo se i iskrcalo)
Izvor: Eurostat (avia_paoa)

U cijelom EU-28 prevezeno je 2016. 1,9 putnika u zračnom prometu po stanovniku. Ujedinjena Kraljevina, država članica s najvećim brojem putnika u zračnom prometu, zabilježila je 3,8 putnika u zračnom prometu po stanovniku. U odnosu na broj stanovnika, važnost putovanja zračnim prijevozom posebno se povećala na otočnim turističkim destinacijama Malti i Cipru (11,2 odnosno 10,5 prevezenih putnika po stanovniku 2016.) te na Islandu (20,3) i u Norveškoj (7,2). Najmanji su udjeli zabilježeni u 10 istočnih i baltičkih država članica, gdje je 2016. u svakoj od njih prosjek bio manji od 2,0 putnika prevezenih zračnim prijevozom po stanovniku.

Grafikon 5.: Zračni putnički prijevoz, 2006. i 2016.
(putnika po stanovniku)
Izvor: Eurostat (avia_paoc) i (demo_gind)

Putnici u pomorskom prometu

Mjereno po stanovniku, broj putnika koji putuju preko morskih luka u EU-28 bio je približno nepromijenjena u 2016. u usporedbi s 2006. U 2016. zabilježeno je 0,8 putnika po stanovniku u cijelom EU-28, dok je u 2006. odgovarajući omjer iznosio 0,9 putnika po stanovniku.

Grafikon 6.: Pomorski putnički prijevoz, 2006. i 2016.
(putnika po stanovniku)
Izvor: Eurostat (mar_pa_aa) i (demo_gind)

U odnosu na broj stanovništva, važnost putovanja pomorskim putničkim prijevozom 2016. posebno je bila velika na Malti (23,5 putnika u pomorskom prijevozu po stanovniku), nakon koje slijede Estonija (10,9), Danska (7,3), Hrvatska (7,1) i Grčka (6,1); osim u Finskoj, Švedskoj i Italiji, broj pomorskih putnika po stanovniku 2016. u prosjeku je iznosio manje od 0,6 u svim preostalim državama članicama EU-a. U tom kontekstu, treba napomenuti da su Češka, Luksemburg, Mađarska, Austrija i Slovačka zemlje bez izlaza na more i stoga po definiciji nemaju pomorski prijevoz.

Izvori podataka

Većina statističkih podataka o kopnenom putničkom prijevozu temelji se na kretanju vozila u svakoj od zemalja koje bilježe podatke, neovisno o tome iz koje je zemlje vozilo ili plovilo o kojem je riječ („načelo teritorijalnosti”). Zbog toga se mjerenje putničkim kilometrima (pkm, što podrazumijeva jednog putnika koji prelazi udaljenost od jednoga kilometra) općenito smatra pouzdanijim mjerenjem, s obzirom na to da pri brojenju putnika postoji veći rizik od udvostručivanja, posebno u međunarodnom prijevozu. Metodologija koja se upotrebljava u državama članicama EU-a nije usklađena za cestovni putnički prijevoz.

U okviru raspodjele po vrsti kopnenog putničkog prijevoza razlikuje se prijevoz osobnim automobilom, autobusom i trolejbusom te vlakom; općenito se odnosi na kretanja na državnom području, neovisno o zemlji iz koje je vozilo. Raspodjela putničkog prijevoza po vrstama definira se kao udio svake vrste (u postotku) te se temelji na podacima iskazanima u putničkim kilometrima. Za potrebe ovog članka agregirani podaci kopnenog putničkog prijevoza ne obuhvaćaju domaće usluge zračnog i vodenog prijevoza (unutarnji zračni i pomorski prijevoz).

Razina kopnenog putničkog prijevoza (mjerena u putničkim kilometrima) može se iskazati i u odnosu na BDP; u ovom je članku pokazatelj prikazan na temelju BDP-a u stalnim cijenama za referentnu godinu 2005. Taj pokazatelj pruža informacije o odnosu između putničke potražnje i veličine gospodarstva te omogućuje praćenje razvoja potražnje u putničkom prijevozu u odnosu na gospodarski rast.

Putnici u željezničkom prometu

Putnik u željezničkom prijevozu znači svaka osoba koja putuje željeznicom, osim članova osoblja vlaka. Podaci o putnicima u željezničkom prijevozu nisu relevantni za Maltu i Cipar (ni Island) jer nemaju željeznicu. Godišnji statistički podaci o putnicima u nacionalnom i međunarodnom prijevozu obično obuhvaćaju samo veća željeznička poduzeća iako neke zemlje upotrebljavaju detaljna izvješća za sve željezničke prijevoznike.

Putnici u zračnom prometu

Statistički podaci o zračnom prometu odnose se na nacionalni i međunarodni promet, koji se mjeri prema broju prevezenih putnika; podaci se prikupljaju za dolaske i odlaske. Prevezeni putnici svi su putnici na određenom letu koji se broje samo jednom i ne ponovno u svakoj posebnoj fazi tog leta. Putnici u zračnom prometu uključuju sve prihodovne i neprihodovne putnike čija putovanja počinju i završavaju u zračnoj luci o kojoj je riječ te putnike u transferu koji se ukrcavaju na let ili ga napuštaju u toj zračnoj luci; isključuju se putnici u izravnom tranzitu. Statistički podaci o zračnom prijevozu prikupljaju se na mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj razini iako su u ovom članku prikazani samo potonji. Statistički podaci o putnicima u zračnom prometu obuhvaćaju i broj komercijalnih putničkih letova te podatke koji se odnose na pojedinačne rute i broj raspoloživih sjedala. Godišnji podaci dostupni su od 2003. za većinu država članica EU-a.

Putnici u pomorskom prometu

Podaci o pomorskom prometu uglavnom su dostupni od 2001. iako neke države članice EU-a dostavljaju podatke od 1997. Statističke podatke o pomorskom prometu ne dostavljaju Češka, Luksemburg, Mađarska, Austrija i Slovačka jer nijedna od tih država nema izlaz na more te nema pomorski promet; isto vrijedi za Lihtenštajn i Švicarsku.

Pomorski putnik definira se kao osoba koja plovi morem na trgovačkom brodu; članovi osoblja ne smatraju se putnicima, kao ni članovi posade koji nisu na dužnosti, ali ne plaćaju kartu, a isključena su i djeca koja nemaju svoja sjedala. Do dvostrukog računanja putnika može doći kada podatke dostavljaju i luka ukrcaja i luka iskrcaja. to je vrlo učestalo u pomorskom prijevozu putnika, u kojem se obično prevaljuju kraće udaljenosti.

Kontekst

Prometnom politikom EU-a putnicima se nastoje osigurati koristi od jednakih osnovnih standarda ophođenja kamo god putovali unutar EU-a. Putnici već imaju niz prava u različitim područjima kao što su: informacije o njihovu putovanju; rezervacije i cijene karata; oštećenja prtljage; kašnjenja i otkazivanja; ili poteškoće s paket-aranžmanima. Imajući to na umu, EU se zakonom obvezuje zaštititi prava putnika u okviru različitih vrsta prijevoza:

  • Uredba 261/2004 o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku; u ožujku 2013. Europska komisija predložila je reviziju te Uredbe (COM(2013) 130 final) radi pojašnjenja sivih zona, uvođenja novih prava (na primjer u pogledu promjene reda vožnje), jačanja nadzora zračnih prijevoznika i ujednačavanja financijskih opterećenja;
  • Uredba 1371/2007 o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu;
  • Uredba 181/2011 o pravima putnika u autobusnom prijevozu;
  • Uredba 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima.

Donesene su i posebne odredbe kako bi se osiguralo da putnici sa smanjenom pokretljivošću imaju potrebne uvjete te da im se nepravedno ne odbijaju usluge prijevoza.

U prosincu 2011. Europska komisija donijela je europsku viziju za putnike pod nazivom „Komunikacija o pravima putnika u svim načinima prijevoza’ (COM(2011) 898 final). Time je priznat rad na uvođenju mjera za zaštitu putnika u sve vrste prijevoza, ali je dano do znanja da čitav niz prava još nije u potpunosti proveden. Time je priznat rad na uvođenju mjera za zaštitu putnika u svim vrstama prijevoza, ali istaknuto je da nije u potpunosti proveden cijeli niz prava. Komunikacijom se nastoji konsolidirati postojeći rad te se usmjeriti prema dosljednijoj, učinkovitijoj i usklađenijoj primjeni prava uz bolje razumijevanje među putnicima.

U ožujku 2011. Europska komisija donijela je Bijelu knjigu ‘Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima’ (COM(2011) 144 final). Ta sveobuhvatna strategija sadržava prikaz 40 posebnih inicijativa za izgradnju konkurentnog sustava prijevoza tijekom desetogodišnjeg razdoblja kojim se nastoji povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima i potaknuti rast i zaposlenost.

Više pojedinosti o prijedlogu Europske komisije za inicijative prometne politike navedeno je u uvodnom članku o prometu u EU-u.

Izravan pristup
Ostalim člancima
Tablicama
Baza podataka
Tematskoj stranici
Publikacijama
Metodologiji
Zakonodavstvu
Vizualizacijama
Vanjskim poveznicama





Prijevoz, opseg i podjela po vrstama (t_tran_hv)
Opseg putničkog prijevoza u odnosu na BDP (tsdtr240)
Podjela putničkog prijevoza po vrstama (tsdtr210)
Željeznički promet (t_rail)
Prijevoz putnika željezničkim prometom (ttr00015)
Zračni promet (t_avia)
Prijevoz putnika zračnim prometom (ttr00012)
Multimodalni podaci (tran)
Prijevoz, opseg i podjela po vrstama (tran_hv)
Opseg putničkog prijevoza u odnosu na BDP (tran_hv_pstra)
Podjela putničkog prijevoza po vrstama (tran_hv_psmod)
Željeznički promet (rail)
Mjerenje željezničkog prometa – putnici (rail_pa)
Cestovni promet (road)
Mjerenje cestovnog prometa – putnici (road_pa)
Pomorski prijevoz (mar)
Pomorski prijevoz – putnici – detaljni godišnji i tromjesečni rezultati (mar_pa)
Zračni promet (avia)
Mjerenje zračnog prometa – putnici (avia_pa)

Referentni priručnici

Metodološke napomene

ESMS datoteke s metapodacima