Statistički podaci o digitalnom gospodarstvu i društvu – kućanstva i pojedinci


Podaci iz ožujka 2018.

Planirano ažuriranje članka: lipanj 2019.

Glavni podaci

Do 2017. udio kućanstava s pristupom internetu u skupini država EU-28 povećao se na 87 %, što je oko 32 postotna boda više nego 2007.

Pristup širokopojasnom internetu imalo je 2017. 85 % kućanstava u skupini država EU-28, što je otprilike dvostruko veći udio nego 2007. (42 %).

Udio pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine u skupini država EU-28 koji su naručivali ili kupovali robu ili usluge internetom za osobnu uporabu zadržao se u 2017. na 57 %.

Internet access of households, 2017


U ovom članku pruža se pregled najnovijih statističkih podataka o različitim aspektima informacijskog društva u Europskoj uniji (EU), s naglaskom na dostupnosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i njezinoj uporabi u kućanstvima i među pojedincima.

Informacijske i komunikacijske tehnologije utječu na svakodnevni život pojedinaca na razne načine, na poslu i u kući, primjerice kad je riječ o internetskoj komunikaciji ili kupovini robe ili usluga internetom. Politikama EU-a obuhvaćeno je sve od uređivanja cjelokupnih područja kao što je e-trgovina do nastojanja da se zaštiti privatnost pojedinca. Razvoj informacijskog društva stoga mnogi smatraju ključnim za ostvarivanje potrebnih uvjeta za moderno i konkurentno gospodarstvo.

Cijeli članak

Pristup internetu

Informacijske i komunikacijske tehnologije postale su vrlo dostupne stanovništvu, kako u pogledu pristupa tako i cjenovno. Granica je pređena 2007. kada je većina (55 %) kućanstava u skupini država EU-28 imala pristup internetu. Taj se udio nastavio povećavati i 2012. je premašio tri četvrtine, a 2014. četiri petine. Do 2017. udio kućanstava s pristupom internetu u skupini država EU-28 povećao se na 87 %, što je oko 32 postotna boda više nego 2007.

Široko raširen i cjenovno pristupačan širokopojasni internet jedan je od načina promicanja društva znanja i informirane javnosti. Širokopojasni pristup bio je najčešći oblik pristupa internetu u svim državama članicama EU-a: njime se 2017. koristilo 85 % kućanstava u skupini država EU-28, što je otprilike dvostruko veći udio nego 2007. (42 %) — vidjeti grafikon 1.

Grafikon 1.: Pristup internetu i širokopojasni internet u kućanstvima, EU-28, 2007. – 2017.
(% svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_in_h) i (isoc_ci_it_h)


Najveći udio (98 %) kućanstava s pristupom internetu zabilježen je 2017. u Nizozemskoj (vidjeti grafikon 2.), a Danska, Luksemburg, Švedska, Ujedinjena Kraljevina i Njemačka također su prijavili da je 2017. više od 9 na svakih 10 kućanstava imalo pristup internetu. Bugarska je imala najnižu stopu pristupa internetu od svih država članica EU-a (67 %). Međutim, Bugarska te Češka, Italija, Cipar, Grčka, Portugal i Španjolska zabilježili su od 2012. do 2017. naglo povećanje udjela kućanstava s pristupom internetu za 16 do 18 postotnih bodova. Ne iznenađuje da je relativno malen rast zabilježen u nekoliko država članica u kojima je pristup kućanstava internetu već 2012. bio blizu zasićenja, a to su Nizozemska, Luksemburg i Danska; tako je bilo i u Islandu i Norveškoj.

Grafikon 2.: Pristup kućanstava internetu, 2012. i 2017.
(% svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_in_h)


Na grafikonu 3. prikazano je da, u određenoj mjeri, u skupini država EU-28 postoje razlike između urbanih i ruralnih područja u pogledu pristupa internetu. Iako su stope pristupa internetu u kućanstvima u velikim i manjim gradovima i predgrađima bile visoke — 90 % u velikim gradovima, a 87 % u manjim gradovima i predgrađima — stopa pristupa internetu u ruralnim područjima bila je nešto niža (82 %). U 23 državi članici EU-a udio kućanstava s pristupom internetu bio je niži u ruralnim područjima nego u velikim ili malim gradovima i predgrađima. Razlika između ruralnih i ostale dvije vrste područja posebno je bila velika u Grčkoj, Portugalu, Bugarskoj i Rumunjskoj – svaka od tih zemalja imala je nižu razinu pristupa internetu od prosjeka EU-28. U Luksemburgu stanje je bilo u suprotnosti s općim uzorkom jer je udio kućanstava s pristupom internetu u ruralnim područjima bio veći od udjela u velikim ili malim gradovima i predgrađima. U Estoniji, iako je u velikim gradovima zabilježena viša stopa pristupa internetu, nije bilo razlike između udjela kućanstava s pristupom internetu u malim gradovima i predgrađima i u ruralnim područjima. U Ujedinjenoj Kraljevini udio kućanstava s pristupom internetu bio je gotovo identičan u svim trima različitim vrstama naselja (jedan postotni bod niži u malim gradovima i predgrađima). U Belgiji je u malim gradovima i predgrađima zabilježena najviša razina pristupa internetu, a udio kućanstava u gradovima i ruralnim područjima bio je identičan. Posljednja je iznimka bila Francuska u kojoj je najviša razina pristupa internetu zabilježena u velikim gradovima, ali najniža je zablježena u malim gradovima i predgrađima (a ne u ruralnim područjima).

Grafikon 3.: Pristup internetu u kućanstvima prema stupnju urbanizacije, 2017.
(% svih kućanstava)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_in_h)

Korištenje internetom

Od početka 2017. više od četiri petine (84 %) svih pojedinaca u skupini država EU-28 u dobi od 16 do 74 godine koristilo se internetom (barem jedanput u tri mjeseca prije datuma provođenja istraživanja). U Danskoj, Luksemburgu, Švedskoj, Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Finskoj i Njemačkoj internetom se u tri mjeseca prije datuma provođenja istraživanja koristilo barem 9 od svakih 10 pojedinaca. S druge strane, u Italiji (71 %), Grčkoj (70 % i Hrvatskoj (67 %) internetom se koristilo malo više od dvije trećine svih osoba u dobi od 16 do 74 godine, a taj se udio smanjuje na 64 % u Rumunjskoj i 63 % u Bugarskoj.

Udio stanovnika skupine država EU-28 koji se nikad nisu koristili internetom iznosio je 13 % u 2017. (jedan postotni bod manje nego prethodne godine), što znači da se taj udio smanjio na gotovo jednu trećinu razine iz 2007. (kada je bio 37 %).

Gotovo tri četvrtine (72 %) pojedinaca u skupini država EU-28 svakodnevno je pristupalo internetu tijekom 2017. — vidjeti grafikon 4. — a još 8 % koristilo se njime najmanje jednom na tjedan (ali ne svakodnevno). Prema tome, 80 % pojedinaca bili su redoviti korisnici interneta (najmanje jednom na tjedan). Udio osoba koje se svakodnevno koriste internetom među korisnicima interneta (onih koji su se koristili internetom u posljednja tri mjeseca) u prosjeku je 87 % u državama EU-28, a među državama članicama kretao se od 73 % u Rumunjskoj do više od 90 % u osam država članica, a najveći je bio u Italiji, 96 %. Island (97 %) prijavio je još veći udio osoba koje se svakodnevno koriste internetom među korisnicima interneta.

Grafikon 4.: Učestalost korištenja internetom, 2017.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_ifp_iu) i (isoc_ci_ifp_fu)


Na grafikonu 5. prikazano je korištenje mobilnim internetom, odnosno korištenje internetom na prijenosnom računalu ili ručnom uređaju spajanjem na mobilnu mrežu ili bežično izvan doma ili radnog mjesta. Grafikonom se uspoređuju podaci iz 2012. kada se mobilnim uređajem za pristup internetu u skupini država EU-28 koristilo 36 % pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine s podacima iz 2017. do kad se taj udio povećao na 65 %. Uređaji kojima se najčešće pristupalo internetu bili su mobilni ili pametni telefoni, prijenosna računala i tableti.

U Nizozemskoj, Švedskoj, Ujedinjenoj Kraljevini, Danskoj i Luksemburgu zabilježen je 2017. najveći udio korisnika mobilnog interneta, odnosno nešto više od četiri petine pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine koristilo se internetom dok su u pokretu, a najveći udio od 87 % zabilježen je u Nizozemskoj i Švedskoj; jednak je udio (87 %) zabilježen i u Norveškoj. Za usporedbu, od 50 % do 60 % pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine u Hrvatskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Litvi, Bugarskoj, Latviji, Portugalu i Češkoj koristilo se internetom izvan doma ili radnog mjesta, a taj je udio samo 40 % u Poljskoj i 32 % u Italiji.

Grafikon 5.: Pojedinci koji su se koristili prijenosnim računalom ili ručnom napravom za pristup internetu izvan doma ili radnog mjesta, 2012. i 2017.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_im_i)


Jedna od najčešćih aktivnosti na internetu u skupini država EU-28 tijekom 2017. bilo je društveno umrežavanje, vidjeti grafikon 6. Više od polovine (54 %) pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine koristilo se internetom za društveno umrežavanje (primjerice Facebookom ili Twitterom). Između 70 % i 75 % osoba u Malti, Ujedinjenoj Kraljevini, Švedskoj, Belgiji i Danskoj koristilo se društvenim mrežama: u Danskoj je taj udio bio najveći i iznosio 75 %, a na Islandu (89 %) i u Norveškoj (83 %) bio je znatno veći. Na drugoj su strani tri države članice EU-a u kojima se takvim stranicama koristilo najviše 45 % osoba, a to su Slovenija (45 %), Francuska (43 %) te Italija (43 %).

Grafikon 6.: Pojedinci koji se koriste internetom za društveno umrežavanje, 2017.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_bde15cua)

Privatnost i zaštita identiteta

Tijekom 2016. korisnici interneta u različitim državama članicama EU-a različito su upravljali pristupom svojim osobnim podacima na internetu. Više od jedne četvrtine (28 %) korisnika interneta iz skupine država EU-28 nije davalo svoje osobne podatke na internetu. Taj udio bio je u rasponu od samo 8 % u Luksemburgu do pola ili više u Bugarskoj, Portugalu i Rumunjskoj (vidjeti grafikon 7.). Više od 70 % korisnika interneta iz skupine država EU-28 nije davalo neke vrste osobnih podataka na internetu, a mnogi od njih poduzimali su različite mjere za kontrolu pristupa svojim osobnim podacima na internetu. Približno pola (46 %) svih korisnika internetom odbilo je omogućiti uporabu njihovih osobnih podataka za oglašavanje, a dvije petine (40 %) ograničilo je pristup svojem profilu ili sadržaju na društvenim mrežama. Nadalje, više od trećine (37 %) korisnika interneta čita izjave o zaštiti privatnosti prije davanja osobnih podataka, a nešto manje od trećine (31 %) ograničilo je pristup svojoj zemljopisnoj lokaciji.

Grafikon 7.: Udio pojedinaca koji nisu davali svoje osobne podatke na internetu, 2016.
(% pojedinaca koji su se koristili internetom u posljednjih godinu dana)
Izvor: Eurostat (isoc_cisci_prv)


U skupini država EU-28 ukupno 71 % osoba u dobi od 16 do 74 godine koje su se koristile internetom tijekom prethodnih 12 mjeseci znalo je 2016. da se kolačići mogu upotrebljavati za praćenje pojedinaca na internetu. Svijest o tome pitanju bila je nešto veća (74 %) kod mlađih korisnika (u dobi od 16 do 24 godine), a niža (64 %) kod starijih korisnika (u dobi od 55 do 74). Malo više od jedne trećine (35 %) korisnika u dobi od 16 do 74 godine izjavilo je da je promijenilo postavke svojeg internetskog preglednika ili spriječilo ili ograničilo uporabu kolačića (vidjeti grafikon 8.).

Od svih država članica EU-a korisnici interneta u Nizozemskoj (89 %), Njemačkoj i Finskoj (obje 85 %) najviše su bili svjesni da se kolačići mogu upotrebljavati da praćenje njihovih aktivnosti na internetu. Svijest o tome bila je visoka i u Danskoj (81 %), Hrvatskoj (78 %), Italiji (77 %), Luksemburgu i Austriji (obje 76 %). S druge strane, toga je bilo svjesno manje od pola korisnika interneta u Rumunjskoj (38 %), Latviji (47 %) i Cipru (48 %). Niska razina svijesti zabilježena je i u Turskoj i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji (obje 30 %). Udio korisnika interneta koji su promijenili postavke svojeg internetskog preglednika kako bi spriječili ili ograničili uporabu kolačića bio je veći od pola (54 %) samo u jednoj državi članici, u Luksemburgu. Nasuprot tomu, takve mjere poduzelo je manje od petine korisnika interneta u Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Cipru i Latviji, a tako je bilo i u Turskoj.

Grafikon 8.: Uporaba kolačića i postavki preglednika, 2016.
(% pojedinaca koji su se koristili internetom u posljednjih godinu dana)
Izvor: Eurostat (isoc_cisci_prv)

Naručivanje ili kupovina robe i usluga

Udio pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine u skupini država EU-28 koji su naručivali ili kupovali robu ili usluge internetom za osobnu uporabu i dalje se povećavao: 2017. je dosegnuo 57 %, odnosno povećao se za 13 postotnih bodova u odnosu na 2012. (vidjeti grafikon 9.). Tri četvrrtine ili više pojedinaca u Njemačkoj i Nizozemskoj naručilo je ili kupilo robu ili usluge internetom 2017., a taj je udio narastao na najmanje četiri petine u Luksemburgu, Danskoj (obje 80 %), Švedskoj (81 %) te Ujedinjenoj Kraljevini (82 %). Nasuprot tomu, taj je udio bio manji od 30 % u Hrvatskoj, a manji od 20 % u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Ako se zanemare četiri države članice EU-a koje su prijavile prekid u nizu (Estonija, Latvija, Rumunjska i Švedska), najveći rast udjela pojedinaca koji su naručivali ili kupovali robu ili usluge internetom od 2012. do 2017. zabilježen je u Češkoj (rast od 24 postotna boda) za kojom slijedi Španjolska (rast od 20 postotnih bodova). Nije iznenađenje što su najmanja povećanja (od 6 ili 7 postotnih bodova) zabilježena u Danskoj i Finskoj u kojima je postotak osoba koje naručuju ili kupuju robu ili usluge internetom već ionako bio razmjerno visok u odnosu na druge države članice. Tako je bilo i u Norveškoj. No udio osoba koje naručuju robu ili usluge internetom relativno sporo rastao je i u Irskoj (7 postotnih bodova) i Hrvatskoj (6 postotnih bodova).

Grafikon 9.: Pojedinci koji su tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije istraživanja internetom naručili robu ili usluge za osobnu uporabu, 2012. i 2017.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_ec_ibuy)

Usluge naručene od drugih pojedinaca na internetu

U 2017. udio osoba (u dobi od 16 do 74 godine) u EU-28 koji su se tijekom prethodnih 12 mjeseci koristili nekom internetskom stranicom ili aplikacijom za rezervaciju smještaja kod (privatnih) ponuđača bio je 18 %. Taj se udio kretao od najviših 34 % u Ujedinjenoj Kraljevini te najmanje jedne petine ukupnoga udjela u Luksemburgu, Irskoj, Malti i Nizozemskoj, do manje od jedne desetine pojedinaca u 10 država članica EU-a, a najmanji je udio zabilježen u Hrvatskoj (7 %), Portugalu i Rumunjskoj (obje 6 %), Češkoj (5 %) te Cipru (4 %). Rezervacija smještaja na internetu kod drugih privatnih osoba bila je češća među osobama srednje životne dobi (od 25 do 54 godine) nego među mlađim (u dobi od 16 do 24 godine) ili starijim naraštajem (u dobi od 55 do 74 godine). Većina tih usluga naručena je putem posebnih internetskih stranica ili aplikacija koje kao posrednici omogućuju privatnim osobama da dijele pristup usluzi smještaja – npr. Airbnb, Lovehomeswap ili Couchsurfing.

Grafikon 10.: Pojedinci koji su se tijekom 12 mjeseci prije istraživanja koristili nekom internetskom stranicom ili aplikacijom za rezervaciju smještaja, 2017.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_ce_i)


Slična analiza prikazana je na grafikonu 11. koji pokazuje udio osoba koje su se koristile nekom internetskom stranicom ili aplikacijom za rezervaciju usluge prijevoza kod drugog pojedinca. Ova vrsta usluga općenito je manje uobičajena nego rezervacija smještaja, ali se ponovno često ostvaruje putem posebnih internetskih stranica ili aplikacija (npr. Liftshare, UberPool ili WunderCar); prosječna uporaba te vrste usluga u cijelom EU-28 za pojedince (u dobi od 16 do 74 godine) bila je 8 %. Među državama članicama EU-a udio osoba koje su se koristile nekom internetskom stranicom ili aplikacijom za rezervaciju usluge prijevoza bio je 2017. najveći u Ujedinjenoj Kraljevini (27 %), a Estonija je jedina među ostalim državama članicama zabilježila udio od najmanje jedne petine. Uobičajeno je da se manje od 1 od 10 pojedinaca koristi internetskim stranicama ili aplikacijama za za rezervaciju usluge prijevoza; upravo to je zabilježeno u 22 od 27 država članica za koje su podaci dostupni. Internetska rezervacija usluge prijevoza kod drugih pojedinaca češća je među mlađim naraštajem (u dobi od 16 do 24 godine) nego među starijima.

Grafikon 11.: Pojedinci koji su tijekom razdoblja od 12 mjeseci prije istraživanja putem internetske stranice ili aplikacije rezervirali uslugu prijevoza, 2017.
(% pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine)
Izvor: Eurostat (isoc_ci_ce_i)

Izvori podataka

Brze tehnološke promjene u područjima povezanima s internetom i ostalim novim primjenama IKT-a predstavljaju izazove za izradu statističkih podataka. U tom području zabilježen je znatan napredak, a statistički alati se prilagođavaju kako bi se zadovoljili novi zahtjevi za podacima. Statistički podaci za to područje ponovno se ocjenjuju svake godine kako bi se zadovoljile potrebe korisnika i držao korak s brzim tehnološkim promjenama.

Taj se pristup primjenjuje i u Eurostatovom istraživanju o korištenju informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u kućanstvima i među pojedincima. Ovim se godišnjim istraživanjem utvrđuju referentne vrijednosti za promjene koje su potaknute razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija praćenjem promjena u ključnim varijablama tijekom vremena i detaljnim razmatranjem drugih aspekata u određenom trenutku. Istraživanje je u početku bilo usmjereno na pitanja pristupa i povezanosti, no kasnije se područje razmatranja proširilo na niz tema (na primjer, e-upravu i e-trgovinu) te socioekonomsku analizu (uključujući regionalnu raznolikost, posebnosti povezane sa spolom, dobne razlike, obrazovanje i zaposlenost, odnosno nezaposlenost pojedinca). Prilagođeno je i područje primjene istraživanja u odnosu na različite tehnologije kako bi se obuhvatile nove skupine proizvoda i sredstva kojima se krajnjim korisnicima omogućuje pristup komunikacijskim tehnologijama (kao što je uvođenje novih pitanja o internetskoj rezervaciji alternativnih oblika smještaja (peer-to-peer) ili usluga prijevoza u 2017.).

Referentno razdoblje za istraživanje o korištenju informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u kućanstvu i među pojedincima prvo je tromjesečje svake godine; u većini zemalja istraživanje se provodi tijekom drugog tromjesečja svake godine. Napominjemo da je modul o privatnosti i zaštiti osobnog identiteta bio dio istraživanja provedenog 2016. (ali nije ponovljen 2017.).

Predmet istraživanja i definicije

Istraživanjem o korištenju informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u kućanstvu obuhvaćena su kućanstva u kojima barem jedan član pripada dobnoj skupini od 16 do 74 godine. Pristup internetu kućanstava odnosi se na postotak kućanstava koja imaju pristup internetu kojim se omogućuje svim članovima tog kućanstva da se, ako žele, mogu koristiti internetom od kuće, makar i samo da pošalju poruku e-pošte.

Definicijom korisnika interneta obuhvaćeni su svi pojedinci u dobi od 16 do 74 godine koji su se služili internetom tijekom razdoblja od tri mjeseca prije istraživanja. Redoviti korisnici interneta su pojedinci koji su se internetom služili u prosjeku barem jednom na tjedan tijekom tri mjeseca prije istraživanja.

Najčešće korištene žične tehnologije za pristup internetu bile su širokopojasni i analogni pristup internetu preko obične ili ISDN telefonske linije. Širokopojasnim internetom obuhvaćene su digitalne pretplatničke linije (DSL) a njegovim korištenjem primjenjuje se tehnologija prijenosa podataka velikom brzinom. Po definiciji, širokopojasne linije su linije koje imaju veći kapacitet nego ISDN, dakle najmanje 144 kbit/s. Za pristup internetu od kuće najviše se upotrebljavaju stolna i prijenosna računala, a u novije vrijeme povećala se uporaba ostalih internetskih tehnologija.

Korištenje mobilnim internetom definira se kao korištenje internetom izvan doma ili radnog mjesta na prijenosnim računalima ili ručnim uređajima preko mreža mobilne telefonije ili bežičnih veza.

U pogledu naručivanja robe i usluga obuhvaćeno je razdoblje od 12 mjeseci prije istraživanja, a razmatraju se potvrđene rezervacije smještaja ili putovanja, financijska ulaganja, telekomunikacijske usluge, videoigre ili softver te internetske informacijske usluge koje su pojedinci izravno platili. To ne uključuje besplatnu robu i besplatne usluge koje su nabavljene preko interneta Isključene su i narudžbe ručno tipkanim porukama e-pošte, SMS-om ili MMS-om.

Kontekst

U svibnju 2015. Europska komisija donijela je strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta (COM(2015) 192 final) kao jedan od svojih 10 najvažnijih političkih prioriteta. Strategija je uključivala 16 inicijativa kojima su obuhvaćena tri široka stupa: promicanje lakšeg internetskog pristupa robi i uslugama diljem Europe, oblikovanje optimalnog okruženja za razvoj digitalnih mreža i usluga te nastojanje da se u okviru europskog gospodarstva i industrije u potpunosti iskoristi digitalno gospodarstvo kao mogući pokretač rasta. U Programu rada Komisije za 2017. Izgradnja Europe koja štiti, osnažuje i brani (COM(2016) 710), Europska komisija predložila je brzo donošenje već podnesenih prijedloga i reviziju ostvarenog napretka prema dovršetku jedinstvenog digitalnog tržišta.

Širokopojasne tehnologije smatraju se važnim čimbenikom u mjerenju pristupa internetu i korištenja njime, jer se njima korisnicima nudi mogućnost brzog prijenosa velikih količina podataka i neometan pristup telefonskim linijama. Porast uporabe širokopojasnog interneta smatra se ključnim pokazateljem u pripremi politika u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Digitalne pretplatničke linije (DSL) još su najzastupljeniji oblik širokopojasne tehnologije u EU-u, iako su u sve široj uporabi i alternative poput kabelskog i satelitskog interneta, optičkih kabela i bežičnih lokalnih petlji.

Europska komisija priprema niz inicijativa za poticanje razvoja znanja u području IKT-a kod radne snage, u okviru šireg programa nadogradnje znanja, predviđanja potražnje znanja i usklađivanja ponude i potražnje znanja. Kako bi povećala ponudu stručnjaka za IKT, Europska komisija pokrenula je Grand Coalition for Digital Jobs (na engleskom), odnosno partnerstvo na razini EU-a koje teži ublažavanju teškoća u zapošljavanju stručnjaka za IKT upotrebom europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Europska komisija donijela je 10. lipnja 2016. novi Skills Agenda for Europe (na engleskom) ) u kojem zagovara niz mjera za osiguranje dostupnosti odgovarajuće izobrazbe, znanja i potpore kako bi građani EU-a stekli znanja potrebna na suvremenom tržištu rada, uključujući digitalna.

Izravan pristup
Ostalim člancima
Tablicama
Baza podataka
Tematskoj stranici
Publikacijama
Metodologiji
Zakonodavstvu
Vizualizacijama
Vanjskim poveznicama







ICT usage in households and by individuals (t_isoc_i)


ICT usage in households and by individuals (isoc_i)
Connection to the internet and computer use (isoc_ici)
Households - level of internet access (isoc_ci_in_h)
Households - type of connection to the internet (isoc_ci_it_h)
Individuals - mobile internet access (isoc_ci_im_i)
Internet use (isoc_iiu)
Individuals - internet use (isoc_ci_ifp_iu)
Individuals - frequency of internet use (isoc_ci_ifp_fu)
Individuals - collaborative economy (isoc_ci_ce_i)
E-commerce (isoc_iec)
Internet purchases by individuals (isoc_ec_ibuy)
ICT trust, security and privacy (isoc_ci_sci)
Privacy and protection of personal information (isoc_cisci_prv)