Statistički podaci o kriminalu

Podatci preuzeti u veljači 2020.

Planirano ažuriranje članka: prosinac 2020.

Engleska inačica članka sadržava novije podatke.

Glavni podaci


U razdoblju od 2012. do 2017. broj slučajeva razbojništva u EU-u smanjio se za 30 %.
U EU-u je 2017. zabilježeno 4300 ubojstava s namjerom i 589 000 napada.

Krađa motornog kopnenog vozila, EU-27, 2008. – 2017.

Statistički podaci izneseni u ovom članku temelje se na službenim podacima o kaznenim djelima koja je evidentirala policija u Europi u razdoblju od 2008. do 2017. Rezultati obuhvaćaju Europsku uniju (EU), Ujedinjenu Kraljevinu, djelomično zemljeEFTA-e, zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje. Podaci za Ujedinjenu Kraljevinu predstavljeni su odvojeno za Englesku i Wales, Sjevernu Irsku i Škotsku zbog različitih sudskih nadležnosti.


Cijeli članak

U razdoblju od 2012. do 2017. broj slučajeva razbojništva smanjio se za 30 %

U razdoblju od 2012. do 2017. broj slučajeva razbojništva koje je evidentirala policija smanjio se u EU-u za 30,3 %, na oko 317 000. S druge strane, između 2008. i 2012. zabilježeno je povećanje od 8,8 %, što je najviše u razdoblju 2008. – 2017. kako je prikazano na slici 1. Od 2016. do 2017. EU je pao za 22 000., samo su Irska, Cipar, Rumunjska, Slovenija i Švedska imali određeno povećanje (povećanje u tim zemljama zajedno bilo je 266 provala).

Grafikon 1.: Razbojništva (koja je evidentirala policija), EU-27, 2008.–2017.
(broj kaznenih djela)
Izvor: Eurostat (crim_off_cat)

Na grafikonu 2. prikazani su slučajevi razbojništva koje je evidentirala policija u odnosu na broj stanovnika (broj kaznenih djela na 100 000 stanovnika). U 2017. najviše ih je zabilježeno u Belgiji (167), Francuskoj (150), Španjolskoj (144) i Portugalu (115), a najmanje u Rumunjskoj (16), Estoniji i Češkoj (po 15), Cipru (14), Sloveniji (12) te Slovačkoj i Mađarskoj (po 9). U Ujedinjenoj Kraljevini najviše ih je bilo u Engleskoj i Walesu (132). Među zemljama EFTA-e najvišu stopu razbojništva koje je evidentirala policija imala je Švicarska (21 slučaj razbojništva na 100 000 stanovnika).

Grafikon 2.: Razbojništva, 2017.
(broj kaznenih djela koja je evidentirala policija, na sto tisuća stanovnika)
Izvor: Eurostat (crim_off_cat)

U EU-u je 2017. zabilježeno 4300 ubojstava s namjerom

Policija u EU-u evidentirala je 2017. približno 4300 ubojstava s namjerom (u taj broj nisu uključeni podaci za Nizozemsku), što je smanjenje od 22 % u odnosu na 2008. U tablici 1. prikazani su prijavljeni podaci za pojedine zemlje.

Tablica 1.: Ubojstva s namjerom, 2008. – 2017.
(broj kaznenih djela koja je evidentirala policija)
Izvor: Eurostat (crim_off_cat)

Na grafikonu 3. prikazani su slučajevi ubojstva s namjerom u odnosu na broj stanovnika (broj kaznenih djela koja je policija evidentirala na sto tisuća stanovnika). Najviše takvih slučajeva zabilježeno je 2017. u Latviji (5,6), Litvi (4,0), Estoniji (2,2) i Malti (2,0), a najmanje u Češkoj i Italiji (po 0,6) te u Luksemburgu (0,3).

Grafikon 3.: Ubojstva s namjerom, 2017.
(kaznena djela koja je evidentirala policija na sto tisuća stanovnika)
Izvor: Eurostat (crim_off_cat)

U EU-u je 2017. zabilježeno 589 000 slučajeva napada

U 2017. policija u EU-u evidentirala je oko 589 000 slučajeva napada. Kako je prikazano na grafikonu 4., tijekom razdoblja 2010. – 2017. zabilježen je uglavnom trend smanjivanja. Međutim, treba napomenuti da se ukupni podaci EU-a za 2016. i 2017. djelomično temelje na prethodnim podacima. Francuska nije prijavila podatke za 2017., a Mađarska za 2016. – 2017. U Francuskoj je zabilježen rast, s 232 000 u 2010. na 243 000 u 2016. Iz dostavljenih podataka za Mađarsku vidljivo je smanjenje, s 14 600 u 2010. na 12 500 u 2015.

Broj slučajeva napada koje je evidentirala policija znatno se razlikuje među zemljama EU-a, čak i u odnosu na broj stanovnika. Različiti zakoni, devizni tečaj i prakse bilježenja utječu na usporedbe. Primjerice, osim teškog napada, neki nacionalni podaci uključuju i prijetnju, manji napad, smrtonosni napad (ubojstvo iz nehaja, ubojstvo itd.) or seksualni napad (koji se obično razvrstavaju u posebnu kategoriju).

Grafikon 4.: Napad, EU-27, 2010. – 2017.
(broj kaznenih djela koja je evidentirala policija)
Izvor: Eurostat (crim_off_cat)

U 2017. u EU-u je ukradeno 573 000 automobila

Policija je u EU-u 2017. evidentirala oko 573 000 krađa automobila, što je smanjenje od 35 % u odnosu na 2008. Kako je prikazano na grafikonu 5., u EU-u se od 2008. do 2017. bilježi silazni trend. Međutim, od 2016. do 2017. u Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Latviji, Malti i Rumunjskoj zabilježeno je povećanje broja krađa vozila koje je evidentirala policija. Podaci za 2017. još nisu dostavljeni za Belgiju, Francusku, Luksemburg i Mađarsku.

Grafikon 5.: Krađe motornih kopnenih vozila, EU-27, 2008. – 2017.
(kaznena djela koja je evidentirala policija)
Izvor: Eurostat (crim_off_cat)

U odnosu na broj stanovnika, broj krađa automobila na 100 000 stanovnika koje je policija evidentirala (prosjek za razdoblje 2015. –2017.) bio je najviši u Luksemburgu (328), Grčkoj (269), Italiji (257), Švedskoj (256), Francuskoj (247) i Češkoj (238). Najniži broj krađa automobila u EU-u zabilježen je u Slovačkoj i Estoniji (31 u oba slučaja), Hrvatskoj (20), Rumunjskoj (15) i Danskoj (4). Među zemljama EFTA-e najviši broj krađa automobila na 100 000 stanovnika imao je Island (138).

Općenito, podaci uključuju krađu motocikla, osobnih automobila, autobusa, kamiona, buldožere itd., ali izvješća i način izvješćivanja različiti su te utječu na usporedbu među zemljama i godinama.

Grafikon 6.: Krađe motornih kopnenih vozila, prosjek 2015. – 2017.
(kaznena djela koja je evidentirala policija, na 100 000 stanovnika)
Izvor: Eurostat (crim_off_cat)

Izvorni podaci za tablice i grafikone

Excel.jpg Statistički podaci o kriminalu: tablice i grafikoni

Izvori podataka

Izvori podataka za statističke podatke o kriminalu i kaznenom pravosuđu obuhvaćaju policiju i druge agencije za izvršavanje zakonodavstva, tijela za kazneni progon, sudove, zatvore, nadležna ministarstva i statističke urede. Nacionalna tijela odgovorna su za službene podatke koji se šalju Eurostatu i u UN-ov pregled trendova kriminaliteta i rada kaznenog pravosuđa.

U ovom članku izneseni su rezultati koji se temelje na službenim podacima za kaznena djela koja je evidentirala policija u razdoblju od 2008. do 2017. Za razdoblje od 1950. do 1992. dostupni su sažeti statistički podaci o kriminalu, a za razdoblje od 1993. do 2007. i podaci po vrstama kaznenih djela.

Eurostat ažurira web-bazu podataka kada zemlje pošalju nove podatke koji se mogu razlikovati od podataka prikazanih u starijoj verziji mrežnih članaka kao što je ovaj.

Za statistiku o kriminalu na europskoj razini velik je problem što nedostaju podaci za neke zemlje. Nekoliko ukupnih iznosa u EU-u u ovom članku prilagođeno je zbog toga što su ponegdje nedostajali podaci. Primjerice, ako određeni podatak nije bio dostupan za 2017., upotrijebljen je podatak za 2016. za istu zemlju i za isto kazneno djelo. U posebnim slučajevima podatak koji nedostaje zamijenjen je prosječnom vrijednošću izračunanom na temelju vrijednosti za prethodnu i iduću godinu. Podaci koji nedostaju mogu se obraditi i usporedbom trogodišnjih prosjeka. Za neka kaznena djela nedostaje previše podataka. web database sadržava brojčane podatke kako su dobiveni (bez prilagodbe).

Za ubojstva s namjerom, silovanja i seksualne napade dodatni podaci dostupni su u victims, suspects, prosecutions, convictions (na engleskom) i prisoners (na engleskom).

Na internetskim stranicama UN-a prikazani su statistički podaci o ubojstvima u cijelom svijetu worldwide homicide statistics (na engleskom).

Kontekst

Statističke podatke o kriminalu upotrebljavaju institucije EU-a, nacionalna tijela, mediji, političari, organizacije i javnost. Međunarodne specifikacije za statističke podatke o kriminalu obuhvaćaju samo određena kaznena djela. Svaka zemlja ima svoje kaznene zakone, definira zločine, pravne postupke i reakcije pravosuđa, kao i specifikacije za službenu statistiku o kriminalu. Stoga su statisitčki podaci o kriminalu često manje usporedivi među zemljama nego statistički podaci s međunarodnim specifikacijama.

Usprkos tomu što europske zemlje imaju različite kaznene zakone, moglo bi se tvrditi i da među njima postoje mnoge sličnosti. U tom su kontekstu, u kombinaciji s javnim i političkim interesom za to, izrađeni statistički podaci o kriminalu na razini cijelog EU-a. Tijekom proteklog desetljeća institucije EU-a, nacionalna tijela i UN surađivali su u cilju poboljšanja europskih statističkih podataka o kriminalu. Da bi se kvaliteta bitno povećala, potrebno je upotrebljavati zajedničku klasifikaciju kaznenih djela.

Službena statistika o kriminalu uglavnom odgovara načinu na koji tijela registriraju i obrađuju predmete. Te podatke daju nacionalna tijela, primjerice, policija, tijela za kazneni progon, sudovi i zatvori. Najšira slika može se dobiti na temelju podataka policije jer oni obuhvaćaju evidentirana kaznena djela, neovisno o tome je li za njih pokrenut kazneni progon. Ali policijska evidencija ne bilježi ukupnu pojavnost kaznenih djela. Jednostavno rečeno, ukupna pojavnost obuhvaćala bi prijavljena i neprijavljena kaznena djela uz izostavljanje neispravno prijavljenih kaznenih djela. Razumno je pretpostaviti da je stopa prijavljivanja visoka ako je za potraživanje od osiguravatelja potreban policijski izvještaj (na primjer u slučaju krađe automobila i provale).

Izravan pristup
Ostali članci
Tablice
Baza podataka
Tematska stranica
Publikacije
Metodologija
Zakonodavstvo
Vizualizacije
Vanjske poveznice