Archive:BDP na regionalnoj razini

This Statistics Explained article is outdated and has been archived - for recent articles on regions and cities see here.


Podaci dobiveni u ožujku 2016. Najnoviji podaci: Dodatni podaci Eurostata, glavne tablice i baza podataka. Planirano ažuriranje članka: studenog 2017.

Karte je moguće pregledavati interaktivno pomoću Eurostat’s Statistical Atlas (vidjeti korisnički priručnik) na engleskom)).

Karta 1.: Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, u standardu kupovne moći (PPS), u odnosu na prosjek EU-28, prema regijama razine NUTS 2, 2014. (1)
(% prosjeka EU-28, EU-28 = 100)
Izvor: Eurostat (nama_10r_2gdp) i (nama_10_pc)
Grafikon 1.: Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, u standardu kupovne moći (PPS), u odnosu na prosjek EU-28, prema regijama razine NUTS 2, 2014.
(% prosjeka EU-28, EU-28 = 100)
Izvor: Eurostat (nama_10r_2gdp) i (nama_10_pc)
Karta 2.: Promjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, u standardu kupovne moći (PPS), u odnosu na prosjek EU-28, prema regijama razine NUTS 2, 2008. – 14. (1)
(razlika u postotnim bodovima između 2008. i 2014.)
Izvor: Eurostat (nama_10r_2gdp) i (nama_10_pc)
Karta 3.: Bruto dodana vrijednost po zaposlenoj osobi u odnosu na prosjek EU-28, prema regijama razine NUTS 2, 2014. (1)
(% prosjeka EU-28, EU-28 = 100)
Izvor: Eurostat (nama_10r_3gva), (nama_10r_3empers), (nama_10_a10) i (nama_10_a10_e)
Karta 4.: Primarni dohodak privatnih kućanstava u odnosu na broj stanovnika, prema regijama razine NUTS 2, 2013.
(standard potrošnje kupovne moći (PPCS) po stanovniku)
Izvor: Eurostat (nama_10r_2hhinc)
Grafikon 2.: Raspoloživi dohodak privatnih kućanstava u odnosu na broj stanovnika, prema regijama razine NUTS 2, 2013. (1)
(standard potrošnje kupovne moći (PPCS) po stanovniku)
Izvor: Eurostat (nama_10r_2hhinc)
Karta 5.: Promjene raspoloživog dohotka privatnih kućanstava u odnosu na broj stanovnika, prema regijama razine NUTS 2, 2008. – 2013. (1)
(ukupna razlika u standardu potrošnje kupovne moći (PPCS) po stanovniku između 2008. i 2013.)
Izvor: Eurostat (nama_10r_2hhinc)

Ovaj je članak dio niza statističkih članaka utemeljenih na publikaciji Regionalni godišnjak Eurostata. U njemu se upotrebljava niz regionalnih ekonomskih računa za analizu gospodarskog razvoja u Europskoj uniji (EU): prvi odjeljak temelji se na bruto domaćem proizvodu (BDP), glavnom agregatu za mjerenje gospodarskog razvoja/rasta; u drugom se dijelu donosi kratka analiza produktivnosti radne snage (ovdje definirana kao bruto dodana vrijednost po zaposlenoj osobi); članak se zaključuje regionalnom analizom dohotka privatnih kućanstava i raspoloživog dohotka kućanstava.

Regionalni računi služe kao osnova za raspodjelu rashoda u skladu s kohezijskom politikom EU-a. Obuhvaćena je svaka regija EU-a: međutim, većina strukturnih fondova usmjerena je na regije razine NUTS 2 u kojima je BDP po stanovniku niži od 75 % prosjeka skupine država EU-28. Dodjela sredstava iz kohezijskih fondova trenutačno se temelji na odluci koja se odnosi na prosječni BDP po glavi stanovnika u razdoblju od tri godine od 2007. do 2009.; 2016. izvršit će se revizija u sredini programskog razdoblja procesa raspodjele kohezijske politike koja će vjerojatno rezultirati određenim promjenama u sustavu — više informacija navedeno je u članku o regionalnim politikama i strategiji Europa 2020..

Glavni statistički nalazi

Vrijednost BDP-a po tržišnim cijenama u EU-28 ocijenjena je na 14,0 bilijuna EUR 2014., što odgovara prosječnoj razini od otprilike 27,5 tisuća standarda kupovne moći (PPS) po glavi stanovnika.

Regionalni BDP po stanovniku

Na karti 1. prikazan je BDP po stanovniku za regije razine NUTS 2 2014., pri čemu je vrijednost za svaku regiju izražena prvo u standardima kupovne moći (PPS), a zatim kao postotak prosjeka EU-28 (tako da je ukupan zbroj jednak 100 %). Na taj način prikazane su relativno „bogate” regije (prikazane plavom bojom) u kojima je BDP po stanovniku veći od prosjeka EU-28 i relativno „siromašne” regije (prikazane ljubičastom bojom). Upotrebom PPS-ova se omogućava usporedba pariteta kupovne moći diljem regija država članica EU-a koje se koriste drugim valutama i u kojima su cjenovne razine drukčije. Iz karte je razvidna jasna podjela između istoka i zapada. Međutim, ovaj je obrazac manje izražen nego što je bio prije nešto više od deset godina — kada je EU-u istodobno pristupio najveći broj država, njih 10 — kao rezultat dvaju glavnih čimbenika:

  • postupnog procesa gospodarske konvergencije koji je rezultat relativno brzog rasta u manje razvijenim regijama;
  • financijske i gospodarske krize koja je imala znatni učinak na gospodarske rezultate većine država članica EU-a.

Zaista, u mnogim regijama na istoku EU-a, posebno u regijama glavnih gradova, BDP po stanovniku (prilagođen za razlike cjenovnih razina) raste u apsolutnim iznosima, a isto tako i u odnosu na prosjek EU-28. S druge strane, uslijed financijske i gospodarske krize BDP po glavi stanovnika za 2014. pao je ispod prosjeka EU-28 u nekoliko regija razine NUTS 2 u kojima je prethodno (2008.) bio iznad tog prosjeka: ovo je bio slučaj u četirima regijama u Ujedinjenoj Kraljevini, trima regijama u Nizozemskoj, po dvjema regijama u Grčkoj, Italiji i Finskoj te po jednoj regiji u Španjolskoj, Cipru (jedna regija na ovoj razini analize), Sloveniji i Švedskoj. S druge strane, u trima regijama u Njemačkoj te po jednoj u Francuskoj i Poljskoj BDP po glavi stanovnika narastao je 2014. iznad prosjeka EU-28, dok je 2008. bio ispod tog prosjeka.

Gospodarska aktivnost – definicija BDP-a

Bruto domaći proizvod (BDP) središnje je mjerilo nacionalnih računa kojim se sažima gospodarski položaj države ili regije. Moguće ga je izračunati na različite načine: proizvodnom metodom, rashodnom metodom i dohodovnom metodom.

BDP se upotrebljava za analizu gospodarskih rezultata i ciklusa (kao što su recesije, oporavci i procvati). Podaci u različitim valutama mogu se pretvoriti u zajedničku valutu, primjerice u eure ili dolare, radi lakše usporedbe. Međutim, tečajevi ne odražavaju sve razlike u razinama cijena među državama ili regijama. Kako bi se nadoknadio ovaj nedostatak, BDP se može pretvoriti primjenom faktora konverzije koji se nazivaju pariteti kupovne moći (PPP). Upotrebom PPP-ova (umjesto tržišnih tečajnih stopa) ti se pokazatelji pretvaraju u umjetnu zajedničku valutu koja se naziva standard kupovne moći (PPS); upotrebom PPS-ova omogućava se usporedba pariteta kupovne moći diljem regija država članica EU-a koje se koriste drugim valutama i u kojima su cjenovne razine drukčije.

Upotrebom serije PPS-ova umjesto serije utemeljene na euru u načelu se omogućava uspostava ravnoteže jer regije s vrlo visokim BDP-om po stanovniku u eurima najčešće imaju i relativno visoke razine cijena (na primjer trošak života u središtu Pariza ili Londona općenito je viši od troška života u ruralnim područjima Bugarske ili Rumunjske).

Najviša razina BDP-a po stanovniku u EU-u zabilježena je u regiji Inner London – West

U sljedećih pet regija BDP po stanovniku 2014. bio je više nego dvostruko veći od prosjeka EU-28: Inner London – West, Luksemburg (jedna regija na ovoj razini analize), Région de Bruxelles-Capitale / Brussels Hoofdstedelijk Gewest, Hamburg i Inner London – East. Svih ovih pet regija koje su 2014. imale najviše stope BDP-a po glavi stanovnika obilježene su visokim priljevom putnika na posao: mnogo ljudi svaki dan prelazi velike udaljenosti kako bi došli na posao u središte Londona; Région de Bruxelles-Capitale / Brussels Hoofdstedelijk Gewest relativno je male veličine (nešto više od 160 km²) te i ona prihvaća znatan broj putnika na posao iz okolnih regija. Iako su najveće apsolutne brojke u pravilu zabilježene za domaće putnike koji na posao putuju u regije u kojima se nalaze neki od najvećih gradova Europe, zanimljivo je napomenuti da je u nekim regijama zabilježen visok udio međunarodnih putnika na posao. Na primjer, velik udio ljudi koji rade u Luksemburgu putuju na posao prelazeći nacionalne granice iz susjedne Belgije, Njemačke i Francuske.

Više informacija dostupno je u: članku o obrascima putovanja na posao.

Mjerenje bogatstva i dohotka prema mjestu stanovanja ili mjestu rada?

Na temelju prosječnog BDP-a po stanovniku ne može se dobiti pokazatelj o distribuciji bogatstva između različitih skupina stanovništva u istoj regiji niti se njime mjeri dohodak privatnih kućanstava u regiji jer radnici koji putuju na posao istodobno mogu pridonositi BDP-u jedne regije (u kojoj rade) i dohotku kućanstva u drugoj regiji (u kojoj žive).

Taj je nedostatak posebno važan kada postoje znatni netotokovi putovanja na posao u neku regiju ili iz nje. Područja koja su obilježena velikim brojem putnika koji dolaze na posao često imaju iznimno visok regionalni BDP po stanovniku (u usporedbi s okolnim regijama). Ovakav obrazac može se uočiti u regijama brojnih velikih gradova EU-a, ali prvenstveno u glavnim gradovima. Zbog te anomalije visoke razine BDP-a po stanovniku koje su zabilježene u nekim regijama s netopriljevom putnika na posao ne prelijevaju se nužno u odgovarajuće visoke razine dohotka za osobe koje žive u istoj regiji.

Otprilike 15 % od 276 regija razine NUTS 2 za koje su dostupni podaci (vidjeti kartu 1. za pokrivenost) izvijestilo je da je njihov BDP po stanovniku 2014. bio najmanje 25 % viši od prosjeka EU-28; one su prikazane najtamnijom nijansom plave boje. Mnoge od njih su regije glavnih gradova ili skup regija u susjedstvu glavnih gradova, dok se većina ostalih nalazi oko središta karte te pokriva područje zapadne i južne Njemačke, zapadne Austrije i sjeverne Italije te Švicarske. Preostale regije su finska otočna regija Åland te dvije regije povezane s proizvodnjom nafte i pline u Sjevernom moru, tj. Groningen u Nizozemskoj i North Eastern Scotland u Ujedinjenoj Kraljevini. Iako se u Njemačkoj nalazi najveći broj regija u kojima je BDP po glavi stanovnika barem 25 % veći od prosjeka EU-28, regija njemačkoga glavnoga grada Berlina ne nalazi se u ovoj skupini regija.

Gotovo svaka od 21 regije EU-a u kojima je BDP po glavi stanovnika bio manji od polovine prosjeka EU-28 nalazi se u istočnoj Europi

Regije na koje je usmjerena većina kohezijskih fondova imaju prosječni BDP po stanovniku niži od 75 % prosjeka EU-28; te su regije prikazane tamnom nijansom ljubičaste boje na karti 1. U 2014. ukupno 78 regija razine NUTS 2 pripadalo je ovoj kategoriji. Treba napomenuti da je osnova za financiranje za programsko razdoblje 2014. – 2020. utvrđena u odnosu na prosječni BDP po stanovniku tijekom trogodišnjeg razdoblja 2007. – 2009.

Više od četvrtine (21 regija) od 78 regija s relativno niskim BDP-om po stanovniku imala je razinu gospodarskih izlaznih vrijednosti po stanovniku koja je niža od polovine prosjeka EU-28. Od te 21 regije 19 ih se nalazilo u istočnoj Europi, i to u četirima državama članicama EU-a — po pet regija u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj te četiri regije u Mađarskoj. Preostale dvije regije su francuska prekomorska regija Mayotte i grčka regija Anatoliki Makedonia, Thraki. Dvije bugarske regije, Severozapaden i Yuzhen tsentralen, te francuska otočna regija Mayotte prijavile su najniže vrijednosti prosječnog BDP-a po glavi stanovnika u EU-u, a u svakoj od tih triju regija razina izlaznih vrijednosti po glavi stanovnika bila je niža od trećine prosjeka EU-28.

U regiji Inner London – West BDP po stanovniku bio je 18 puta veći nego u regiji Severozapaden

Prosječni BDP po stanovniku u regiji Inner London – West (539 % prosjeka EU-28) 2014. bio je 18 puta veći – uzimajući u obzir razlike u razini cijena – nego u regiji Severozapaden (Bugarska) u kojoj je zabilježen najniži prosječni BDP po glavi stanovnika (30 % prosjeka EU-28).

BDP po glavi stanovnika bio je viši od prosjeka EU-28 u svim regijama Norveške

U svim državama članicama EU-a koje se mogu podijeliti u regije postoji barem jedna regija razine NUTS 2 u kojoj je prosječni BDP po glavi stanovnika 2014. bio niži od prosjeka EU-28; međutim, ovo nije bio slučaj u Norveškoj gdje je svih sedam regija razine NUTS 2 zabilježilo više vrijednosti od prosjeka EU-28. BDP po glavi stanovnika bio je viši od prosjeka EU-28 u samo jednoj državi članici EU-a koja na ovoj razini analize predstavlja jedinstvenu regiju – Luksemburgu: ovo je također slučaj na Islandu i u Švicarskoj (za koje su dostupni samo nacionalni podaci).

U Češkoj, Irskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj regija glavnoga grada bila je jedina regija u kojoj je BDP po glavi stanovnika veći od prosjeka EU-28. Bugarska, Grčka, Hrvatska i Slovenija jedine su višeregionalne države članice EU-a u kojima sve regije razine NUTS 2 bilježe prosječni BDP po glavi stanovnika niži od prosjeka EU-28. BDP po glavi stanovnika također je bio ispod prosjeka EU-28 u ostalih pet država članica koje predstavljaju jednu regiju na ovoj razini analize: baltičke države članice, Cipar i Malta; ovo je također bio slučaj u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji te u Albaniji i Srbiji (za obje ove države dostupni su samo nacionalni podaci).

Regije glavnih gradova često su bilježile najviše razine BDP-a po glavi stanovnika unutar većine država članica

Na grafikonu 1. prikazana je alternativna analiza regionalne raspodjele BDP-a po stanovniku 2014. Na njemu je prikazano da u većini višeregionalnih država članica EU-a regije glavnih gradova općenito imaju najviši prosječni BDP po stanovniku. Jedine iznimke od tog pravila bile su Njemačka, Italija i Nizozemska. U Njemačkoj je najviši prosječni BDP po stanovniku zabilježen u Hamburgu, a Berlin je bio jedina regija glavnoga grada u kojoj je zabilježeni BDP po glavi stanovnika bio manji od nacionalnog prosjeka. Talijanska regija glavnoga grada, Lazio, zabilježila je šestu po veličini stopu BDP-a po stanovniku među talijanskim regijama, a više stope zabilježene su u većini sjevernijih regija, s vrhuncem u regiji Provincia Autonoma di Bolzano / Bozen. Groningen je jedina nizozemska regija u kojoj je zabilježen prosječni BDP po glavi stanovnika koji je bio viši od BDP-a u regiji glavnoga grada Noord-Holland.

Regije glavnih gradova Bugarske, Češke, Danske, Irske, Francuske, Hrvatske, Portugala, Slovenije, Slovačke i Švedske bile su jedine regije iz tih država članica EU-a u kojima je BDP po glavi stanovnika 2014. bio viši od nacionalnog prosjeka.

Na temelju analize država članica EU-a s više od dviju regija može se zaključiti da su najveće razlike u stvaranju bogatstva između regija iz iste zemlje zabilježene unutar Ujedinjene Kraljevine jer je BDP po glavi stanovnika u regiji Inner London – West bio gotovo osam puta veći od onoga u regiji West Wales and the Valleys. Također su zabilježene znatne razlike u razinama BDP-a po glavi stanovnika između pojedinih regija u Francuskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. S druge strane, stvaranje bogatstva bilo je relativno ravnomjerno raspoređeno diljem Hrvatske, Slovenije, nordijskih država članica, Portugala, Irske, Nizozemske, Austrije, Španjolske i Grčke. U svakoj od tih država članica EU-a prosječni BDP po stanovniku u regiji s najvišom zabilježenom vrijednošću nikada nije bio više nego dvostruko veći od zabilježenog BDP-a u regiji s najnižom vrijednošću; isti je slučaj i s Norveškom.

Analiza regionalnoga gospodarskog razvoja tijekom vremena

Tijekom financijske i gospodarske krize BDP po stanovniku u EU-28 bio je najviši 2008. i iznosio je 26,0 tisuća PPS-ova. Tijekom 2009. aktivnost je brzo opadala, a vrhunac prosječne razine BDP-a po stanovniku ostvaren prije krize dosegnut je (i malo premašen) tek 2011. Rast BDP-a po glavi stanovnika usporen je 2012. i 2013. kada je u prosjeku ostvareno 26,7 tisuća PPS-ova BDP-a po stanovniku, da bi se 2014. ponovno ubrzao i povećao na 27,5 tisuća PPS-ova po stanovniku.

BDP po glavi stanovnika ubrzano se povećao u nekoliko regija u Poljskoj, Njemačkoj i Austriji te u Litvi i Luksemburgu

Na karti 2. prikazani su učinci financijske i gospodarske krize s detaljnim opisom regionalnih rezultata za regije na razini NUTS 2 između 2008. i 2014. One regije koje su se ubrzano razvijale – prikazane najtamnijom nijansom plave boje – uglavnom se nalaze u Poljskoj (7 od 16 poljskih regija), Austriji (3 od 9 regija), Njemačkoj (12 od 38 regija), Litvi i Luksemburgu (obje predstavljaju jedinstvene regije na ovoj razini detalja), dok se BDP po stanovniku – izražen kao postotak prosjeka EU-28 – također povećao za više od 10,0 postotnih bodova u regijama Nyugat-Dunántúl (Mađarska), Sud-Est (Rumunjska), Bratislavský kraj (Slovačka) i Inner London – East.

REGIJE U PRVOM PLANU

Mazowieckie, Poljska

Warsaw-center-free-license-CC0.jpg

Regija koja je zabilježila najveći rast u razdoblju 2008. – 2014., u smislu promjene BDP-a po glavi stanovnika, bila je Mazowieckie (regija glavnoga grada Poljske). Ova je regija također zabilježila najviši porast raspoloživog dohotka po stanovniku između 2008. i 2013. od svih regija razine NUTS 2.

©: skitterphoto.com

Najbrži gospodarski rast u odnosu na prosjek EU-28 u razdoblju 2008. – 2014. u regijama razine NUTS 2 EU-a zabilježen je u poljskoj regiji Mazowieckie, u kojoj se nalazi glavni grad Varšava. BDP po stanovniku u regiji Mazowieckie 2008. bio je 17,1 % ispod prosjeka EU-28, ali se do 2014. povećao na 8,4 % iznad prosjeka EU-28.

Na drugom kraju ljestvice, ukupno 38 regija zabilježilo je pad BDP-a po stanovniku od najmanje 10,0 postotnih bodova između 2008. i 2014. u odnosu na prosjek EU-28 (kako je prikazano najtamnijom ljubičastom nijansom na karti 2.). Financijska i gospodarska kriza imala je sveobuhvatan učinak na gospodarstvo Grčke i Španjolske jer se 12 od tih 38 regija nalazi u Grčkoj, a 14 u Španjolskoj; Cipar (jedinstvena regija na ovoj razini analize) također se nalazi u ovoj skupini regija, zajedno sa sedam uglavnom sjevernih talijanskih regija, dvije nizozemske regije te po jednom regijom u Finskoj (regija glavnoga grada) i Ujedinjenoj Kraljevini (Bedfordshire and Hertfordshire). Najbrži gospodarski pad u odnosu na prosjek EU-28 u razdoblju 2008. – 2014. u regijama razine NUTS 2 EU-a zabilježen je u trima grčkim regijama (Attiki, Notio Aigaio i Ionia Nisia), u kojima je BDP po glavi stanovnika pao za više od 26,0 postotnih bodova u odnosu na prosjek EU-28. Na primjer u regiji glavnoga grada Attiki, pao je s vrijednosti od 25,4 % iznad prosjeka EU-28 na vrijednost od 1,2 % ispod tog prosjeka.

Čini se da nacionalni gospodarski uspjesi igraju važnu ulogu u utvrđivanju regionalnih gospodarskih rezultata; znatan rast ostvaren je u nekoliko istočnih država članica

Treba napomenuti da su, unatoč velikim razlikama u prosječnim raznima BDP-a po stanovniku između regija nekih država članica EU-a, promjene u gospodarskim aktivnostima slijedile relativno ujednačen obrazac u razdoblju između 2008. i 2014. Među višeregionalnim državama članicama EU-a BDP po glavi stanovnika rastao je brže od prosjeka EU-28 u svim regijama u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj te u svim regijama (osim regija glavnoga grada) u Belgiji, Češkoj i Austriji, kao i u svim regijama osim jednoj (ali ne regiji glavnoga grada) u Danskoj i Njemačkoj. S druge strane, u svim regijama Grčke, Španjolske, Hrvatske, Italije, Nizozemske, Slovenije, Finske (osim u regiji Åland) i Švedske zabilježen je sporiji rast prosječnog BDP-a po stanovniku od prosjeka EU-28 (obično kao posljedica sporog rasta, a ne općeg pada BDP-a po stanovniku). Jedna regija u Irskoj rasla je brže od prosjeka EU-28, a druga sporije, dok je jedino u Francuskoj, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini situacija bila više mješovita, ali je većina regija rasla sporije od prosjeka EU-28.

Produktivnost radne snage

U regionalnim računima produktivnost radne snage definira se kao bruto dodana vrijednost u eurima u osnovnim cijenama po zaposlenoj osobi. Na karti 3. prikazan je taj pokazatelj za regije razine NUTS 2 za 2014., a rezultati su izraženi kao postotak prosjeka EU-28. U mjerenju regionalne produktivnosti radne snage u idealnom će se slučaju uzeti u obzir ukupan broj odrađenih sati (umjesto jednostavnog broja zaposlenih osoba). Međutim, to je mjerilo trenutačno nepotpuno za niz država članica EU-a.

REGIJE U PRVOM PLANU

Luxembourg, Luksemburg

Kirchberg Luxembourg.jpg

Luksemburg je 2014. zabilježio najviše iznose bruto dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi među svim regijama razine NUTS 2 EU-a; produktivnost radne snage u Luksemburgu bila je dvostruko veća od prosjeka EU-28. U Luksemburgu je također zabilježen drugi najviši iznos BDP-a po glavi stanovnika (iza regije Inner London – West). Treba napomenuti da iznos BDP-a po glavi stanovnika ne pruža jasnu naznaku o visini dohotka koji je na raspolaganju privatnim kućanstvima jer putovanja zaposlenika na posao mogu značiti da zaposlenik pridonosi BDP-u jedne regije (u kojoj radi), a dohotku kućanstva druge regije (u kojoj živi).

©: nicrob 77

U slučaju znatnih tokova putnika na posao među regijama postoji vjerojatnost da će u regijama s netopriljevom putnika na posao biti zabilježene niže vrijednosti bruto dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi u odnosu na odgovarajući omjer BDP-a po stanovniku ako se podaci o zaposlenosti odnose na regiju zaposlenja, a ne stanovanja. Drugim riječima, jaz između regija mogao bi biti manji kada bi se analizirala produktivnost radne snage umjesto BDP-a po stanovniku. Najviše razine bruto dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi 2014. zabilježene su u Luksemburgu (u kojem je zabilježena i jedna od najviših razina BDP-a po stanovniku); treba napomenuti da podaci za London nisu dostupni.

Relativno visoke razine produktivnosti radne snage mogu se povezati s učinkovitom upotrebom radne snage (bez upotrebe više ulaznih vrijednosti) ili mogu biti rezultat mješavine aktivnosti koje čine određeno gospodarstvo (jer neke aktivnosti pokazuju više razine produktivnosti radne snage od ostalih). Na primjer, sektor financijskih usluga ima posebno važnu ulogu u gospodarstvu Luksemburga i ta je djelatnost obilježena posebno visokom razinom produktivnosti. Irska regija Southern and Eastern Ireland (koja uključuje Dublin) – koja je isto tako specijalizirana za financijske usluge – također je bila među trima najboljim regijama s obzirom na produktivnost radne snage. Među preostalih 10 najboljih regija nalaze se tri belgijske regije (regija glavnoga grada i susjedne regije), regije danskog, francuskog i švedskoga glavnoga grada te dvije regije povezane s proizvodnjom nafte i plina u Sjevernom moru (za koje je već utvrđen i visok iznos BDP-a po glavi stanovnika) – Groningen i North Eastern Scotland.

Produktivnost radne snage niža je u državama članicama koje su pristupile EU-u 2004. ili poslije

Niti jedna regija iz država članica koje su pristupile EU-u 2004. ili poslije nije imala razinu bruto dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi višu od prosjeka EU-28. Od tih je 13 država članica (s obzirom na dostupne podatke) najviša razina bruto dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi među regijama razine NUTS 2 zabilježena u regiji slovačkoga glavnoga grada Bratislavský kraj, nešto više od 80 % prosjeka EU-28 2014.

U 64 regije razine NUTS 2 bruto dodana vrijednost po zaposlenoj osobi 2014. iznosila je manje od tri četvrtine prosjeka EU-28 (što je prikazano najtamnijom nijansom ljubičaste boje na karti 3.). U 46 od te 64 regije taj omjer iznosio je manje od polovine prosjeka EU-28: niske razine produktivnosti radne snage zabilježene su u dvjema baltičkim državama članicama (Latviji i Litvi, obje predstavljaju po jednu regiju na ovoj razini analize) i istočnim regijama EU-a, odnosno u svim regijama u Bugarskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj, svim regijama (osim dvjema) u Češkoj i Poljskoj, svim regijama (osim jedne) u Rumunjskoj i jednoj regiji u Slovačkoj. Jedina južna regija u kojoj je produktivnost radne snage 2014. bila ispod polovine prosjeka EU-28 bila je regija Norte u Portugalu.

Primarni dohodak kućanstva

Posljednjih godina sve se više raspravlja o kvaliteti života u Europi; mnogi vjeruju da im se sveukupni standard života pogoršao od početka financijske i gospodarske krize, prvenstveno kao posljedica smanjenja stvarnih plaća, povećanja nezaposlenosti, dodatnih poreznih i socijalnih opterećenja, nižih razina povlastica ili povećanja cijena.

Na karti 4. prikazane su vrijednosti primarnog dohotka po glavi stanovnika prema regijama razine NUTS 2 za 26 država članica EU-a: za Luksemburg i Maltu podaci nisu dostupni. Podaci su izraženi u standardima potrošnje kupovne moći (PPCS) koji uzimaju u obzir razlike u cijenama između regija. Vrijednosti primarnog dohotka 2013. kretale su se u rasponu od 51,2 tisuće PPCS-ova po glavi stanovnika u regiji Inner London – West do 4,8 tisuća PPCS-ova u regiji Severozapaden, što predstavlja omjer od 10,6 naprema 1: prema tome, najviše i najniže vrijednosti zabilježene su u istim onim regijama u kojima su zabilježene i najviše i najniže vrijednosti BDP-a po glavi stanovnika.

Visoke vrijednosti primarnog dohotka u mnogim njemačkim regijama i u regijama oko glavnih gradova

U 2013. 52 regije zabilježile su vrijednosti primarnog dohotka po glavi stanovnika od najmanje 22,5 tisuća PPCS-ova. Većina ovih regija (njih 27) nalazi se u Njemačkoj, s time da su druga, treća i četvrta najviša vrijednost zabilježene u regijama Oberbayern, Stuttgart i Hamburg. Uz regiju Inner London – West još se sedam britanskih regija nalazi na ovoj ljestvici, i to uglavnom regije u jugoistočnoj Engleskoj i jedna regija u Škotskoj (North Eastern Scotland). Ostale države članice EU-a koje su ušle na ovaj popis s više od jednom regijom su Austrija (pet regija), Belgija (četiri regije koje okružuju glavni grad, ali sama regija glavnoga grada ne nalazi se na popisu), Italija, Nizozemska i Finska (svaka s po dvjema regijama), dok se na popisu još nalaze po jedna regija u Francuskoj i Švedskoj. Kao što je bio slučaj i s BDP-om po glavi stanovnika, jedna od uočljivijih osobina koje se mogu iščitati iz karte 4 relativno su visoke vrijednosti primarnog dohotka po stanovniku zabilježene u regijama glavnih gradova ili oko njih.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se 36 regija razine NUTS 2 u kojima su zabilježene vrijednosti primarnog dohotka po stanovniku bile niže od 10 tisuća PPCS-ova. Ove se regije nalaze u Latviji (jedinstvena regija na ovoj razini analize), Grčkoj i istočnim državama članicama EU-a, tj. Bugarskoj (svih šest regija), Hrvatskoj (obje regije), Mađarskoj (šest od sedam regija), Rumunjskoj (šest od osam regija), Poljskoj (8 od 16 regija) i Slovačkoj (jedna od četiriju regija); jedna regija u Francuskoj također se nalazi u ovoj skupini.

Raspoloživi dohodak

Na grafikonu 2. i karti 5. donose se podaci o raspoloživom dohotku privatnih kućanstava, odnosno dohotku „u džepu” koji članovi kućanstva mogu trošiti ili čuvati nakon što su platili poreze i davanja za socijalno osiguranje i nakon što su primili sve socijalne naknade. Najviša vrijednost raspoloživog dohotka po stanovniku 2013., 37,9 tisuća PPCS-ova, zabilježena je u regiji Inner London – West; treba napomenuti da podaci za Luksemburg i Maltu nisu dostupni. Ostalih 9 regija na ljestvici 10 najboljih nalazi se u Njemačkoj; najviša vrijednost raspoloživog dohotka zabilježena je u bavarskoj regiji Oberbayern (u koju ulazi München).

Najviša vrijednost raspoloživog dohotka po stanovniku, ona u regiji Inner London – West, bila je 7,7 puta viša nego vrijednost zabilježena u francuskoj prekomorskoj regiji Mayotte (4,9 tisuća PPCS-ova). Ako usporedimo navedene podatke s razlikom primarnog dohotka (10,6 naprema 1), razlika između regije s najvišom i najnižom vrijednošću u ovom se slučaju znatno smanjila. Štoviše, raspoloživi dohodak po stanovniku u većini je regija u pravilu niži od iznosa primarnog dohotka po stanovniku zbog intervencije države (preraspodjele). To je pogotovo slučaj u regijama u kojima djeluju subjekti s visokom zaradom (uglavnom regije glavnih gradova) jer se porezni i socijalni doprinosi povećavaju proporcionalno s dohotkom.

Na grafikonu 2. može se vidjeti da regije glavnih gradova često bilježe najviše vrijednosti raspoloživog dohotka, iako ovaj uzorak nije toliko očit u nekoliko država članica EU-a s najvišim vrijednostima raspoloživog dohotka: vrijednosti raspoloživog dohotka po stanovniku u regijama glavnih gradova Belgije, Njemačke i Austrije bile su ispod nacionalnog prosjeka. Regije glavnih gradova Španjolske, Italije, Mađarske i Finske zabilježile su više vrijednosti raspoloživog dohotka po stanovniku od nacionalnog prosjeka; međutim, u svakoj od ovih država članica EU-a postoji barem jedna regija koja je zabilježila još više vrijednosti raspoloživog dohotka po stanovniku.

Osim u regijama glavnih gradova, raspodjela raspoloživog dohotka među regijama u većini je država članica EU-a relativno ravnomjerna

Ne uzimajući u obzir regije glavnih gradova, raspodjela raspoloživog dohotka po stanovniku u preostalim regijama u većini država članica EU-a često bilježi vrijednosti unutar uskog raspona. Ovo je pogotovo slučaj u Danskoj, Švedskoj i Austriji u kojima je zabilježena prilično ravnomjerna raspodjela. S druge strane, također ne uzimajući u obzir regije glavnih gradova, najveće regionalne razlike u raspoloživom dohotku po stanovniku unutar jedne države članice EU-a zabilježene su u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj; u Francuskoj ovo je uglavnom posljedica relativno niskih vrijednosti u nekim francuskim prekomorskim regijama, dok su u Italiji i Španjolskoj ove razlike odraz podjele između sjevera i juga (više vrijednosti raspoloživog dohotka zabilježene su u sjevernim regijama).

Iako je u većini regija razine NUTS 2 zabilježeni raspoloživi dohodak po stanovniku bio niži od primarnog dohotka po stanovniku, u 46 regija je, zbog socijalnih naknada i ostalih prijenosa novca, raspoloživi dohodak po stanovniku bio viši od primarnog dohotka. Ovakva se situacija dogodila u 10 od 13 grčkih regija, svih 6 bugarskih regija, pet od osam rumunjskih regija, pet od sedam portugalskih regija, četiri od sedam mađarskih regija, po tri regije u Španjolskoj, Italiji i Ujedinjenoj Kraljevini, dvije poljske regije te u po jednoj regiji u Njemačkoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj i na Cipru (koji predstavlja jedinstvenu regiju na ovoj razini detalja).

Najviši porast raspoloživog dohotka zabilježen je u mnogim regijama Njemačke, Poljske i Rumunjske

Na karti 5. prikazana je promjena u visini raspoloživog dohotka po stanovniku prema regijama razine NUTS 2 između 2008. i 2013.; treba napomenuti da se podaci za Španjolsku odnose na promjenu između 2010. i 2013. i da podaci za Hrvatsku, Luksemburg i Maltu nisu dostupni. Najuočljiviji obrazac koji se može vidjeti na karti su relativno velika povećanja raspoloživog dohotka u Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj tijekom promatranog razdoblja. Najveći porast raspoloživog dohotka od svih regija razine NUTS 2 za koje su dostupni podaci zabilježen je u regiji Mazowieckie poljskoga glavnoga grada te u rumunjskoj regiji Vest. Svih 10 prvih mjesta drže regije u Poljskoj i Rumunjskoj te regija glavnoga grada Slovačke.

Raspoloživi dohodak smanjio se za više od tisuću PPCS-ova u svim grčkim regijama

Najveća sniženja raspoloživog dohotka zabilježena su u državama članicama EU-a koje su bile najviše pogođene financijskom i gospodarskom krizom. U 38 regija diljem skupine država EU-28 iznos raspoloživog dohotka po stanovniku pao je za više od tisuću PPCS-ova između 2008. i 2013. (što je označeno najtamnijom nijansom ljubičaste boje na karti 5.). Svih 13 grčkih regija ulazi u ovu skupinu. Od 9 regija s najvećim zabilježenim padom u cijeloj EU-28, sve se nalaze u Grčkoj, a apsolutno najveći pad zabilježen je u regiji grčkoga glavnoga grada (Attiki). Osim prethodno navedenih, u tih 38 regija ulazi 11 talijanskih regija, 10 regija u Ujedinjenoj Kraljevini i obje irske regije, kao i jedna od dvije slovenske regije te Cipar (koji je jedinstvena regija na ovoj razini analize).

Izvori i dostupnost podataka

ESA 2010.

Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA) osigurava se metodologija za nacionalne račune u EU-u. Postojeća verzija, ESA 2010., donesena je u svibnju 2013. i provodi se od rujna 2014.

Sustavom ESA 2010. osigurava se usklađena metodologija koja bi se trebala upotrebljavati za izradu nacionalnih i regionalnih računa u EU-u. Njime se osigurava da se statistički podaci o gospodarstvu države članice EU-a prikupljaju na usklađen, usporediv, pouzdan i ažuran način. Pravna osnova ovih statističkih podataka postavljena je Uredbom br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa.

Daljnje informacije o prelasku s ESA 95. na ESA 2010. prikazane su na mrežnoj stranici Eurostata.

NUTS

Podaci prikazani u ovom članku temelje se isključivo na verziji NUTS-a iz 2013.

Pokrivenost

Statistički podaci iz regionalnih gospodarskih računa većinom su prikazani za regije razine NUTS 2. Podaci za Švicarsku, Albaniju i Srbiju dostupni su samo na nacionalnoj razini. Najnoviji dostupni podaci za norveške regije odnose se na 2013. iako postoje i podaci na nacionalnoj razini za 2014.

Treba imati na umu da potpuni vremenski niz nije dostupan za sve regije: stoga je potrebna posebna pozornost pri analizi karata na kojima su prikazane promjene tijekom vremena; u bilješkama su navedena odstupanja od uobičajene pokrivenosti.

Definicije pokazatelja

Bruto domaći proizvod (BDP) osnovna je mjera općega gospodarskog zdravlja države. On je ukupna mjera proizvodnje i jednak je zbroju bruto dodane vrijednosti svih rezidentnih institucionalnih jedinica koje sudjeluju u proizvodnji, uvećano za porez i umanjeno za subvencije na proizvode koji nisu uključeni u stvorenu izlaznu vrijednost. Bruto dodana vrijednost razlika je između izlazne vrijednosti i intermedijarne potrošnje.

Svrha je BDP-a po zaposleniku pružiti opću sliku konkurentnosti i produktivnosti nacionalnih/regionalnih gospodarstava. On u određenoj mjeri ovisi o strukturi ukupne zaposlenosti i mogao bi se, primjerice, sniziti zbog prelaska s rada u punom radnom vremenu na rad u nepunom radnom vremenu.

Bruto dodana vrijednost u osnovnim cijenama izravnavajuća je stavka računa proizvodnje nacionalnih računa koja je definirana kao izlazna vrijednost u osnovnim cijenama umanjena za intermedijarnu potrošnju po kupovnim cijenama. Osnovna cijena iznos je koji proizvođač prima od kupca za jedinicu proizvoda umanjen za porez na proizvod i uvećan za subvenciju na proizvod. Bruto dodana vrijednost može se raščlaniti po djelatnostima: zbroj bruto dodane vrijednosti u osnovnim cijenama u svim djelatnostima uvećan za poreze na proizvode i umanjen za subvencije na proizvode jednak je BDP-u.

Primarni dohodak privatnih kućanstava jest onaj dohodak koji se ostvaruje izravno iz tržišnih transakcija. On najčešće uključuje dohodak od plaćenog rada ili samostalne djelatnosti te dohodak ostvaren od kamata, dividenda i najma; plaćene kamate i najam bilježe se kao negativne stavke.

Raspoloživi dohodak proizlazi iz primarnog dohotka tako da mu se dodaju sve socijalne naknade i prijenosi novca (od državne preraspodjele) i oduzmu porezi na dohodak i bogatstvo te socijalna davanja i slični prijenosi; kao takav, ovaj iznos predstavlja dohodak „u džepu”.

Kontekst

Mjerenje gospodarskog razvoja

Gospodarski razvoj obično se izražava BDP-om koji se u regionalnom kontekstu može upotrijebiti za mjerenje makroekonomske aktivnosti i rasta te za pružanje osnove za usporedbe između regija. BDP je važan pokazatelj i s gledišta politike jer je iznimno važan za utvrđivanje opsega u kojem bi svaka država članica EU-a trebala pridonijeti proračunu EU-a i zato što se trogodišnji prosjek BDP-a upotrebljava se za utvrđivanje regija koje zadovoljavaju uvjete za primanje potpore iz strukturnih fondova EU-a.

BDP po stanovniku često se smatra pokazateljem općeg standarda života. Međutim, u političkim se raspravama ne bi trebalo oslanjati samo na njega jer se njime ne uzimaju u obzir vanjski čimbenici, kao što su ekološka održivost ili društvena uključenost, koji se sve više smatraju važnim pokretačima kvalitete života.

Tim se pitanjem bavilo nekoliko međunarodnih inicijativa te je u kolovozu 2009. Europska komisija donijela Komunikaciju pod nazivom GDP and beyond: measuring progress in a changing world (COM(2009) 433 final) u kojoj je istaknut niz djelovanja za unaprjeđenje i nadopunjavanje mjera BDP-a. U njoj je navedeno da je jasno kako BDP treba dopuniti statističkim podacima o drugim gospodarskim, socijalnim i okolišnim pitanjima o kojima ovisi dobrobit ljudi. Nedavne su promjene tih komplementarnih pokazatelja detaljno opisane u radnom dokumentu pod nazivom Progress on ‘GDP and beyond’ actions (SWD(2013) 303 final) u kojem je potvrđen javni interes za šire mjere BDP-a, među ostalim i na regionalnoj i lokalnoj razini.

Gospodarske politike

Regionalne razlike mogu biti posljedica brojnih čimbenika, uključujući zemljopisnu udaljenost ili rijetku naseljenost, socijalne i gospodarske promjene ili nasljeđe bivših gospodarskih sustava. Te se razlike mogu očitovati, među ostalim, u obliku socijalne deprivacije, loše kvalitete stanovanja, zdravstvene skrbi ili obrazovanja, više razine nezaposlenosti ili neprimjerene infrastrukture.

Cilj je regionalne politike EU-a podupirati širi program strategije Europa 2020. Osmišljena je kako bi se njome poticale solidarnost i kohezija kako bi svaka regija mogla ostvariti svoj potencijal, povećati konkurentnost i broj radnih mjesta te što je prije moguće povisiti životni standard u „siromašnijim” regijama na razinu prosjeka EU-a.

Kohezijska politika

Više od trećine proračuna EU-a izdvojeno je za kohezijsku politiku kojoj je cilj ukloniti gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike u EU-u, primjerice podupiranjem restrukturiranja industrijskih područja koja propadaju ili diversifikacije ruralnih područja. Pritom je cilj regionalne politike EU-a učiniti regije konkurentnijima, poticati gospodarski rast i stvarati nova radna mjesta. Regionalna politika EU-a ulagačka je politika kojom se potiče stvaranje radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, bolja kvaliteta života i održivi razvoj.

Kohezijska politika EU-a preusmjerena je za razdoblje 2014. – 2020. u cilju ostvarivanja najvećeg učinka na rast i radna mjesta. Ukupno 351 milijarda EUR uložit će se u regije EU-a u ovom razdoblju. Nastavit će se ulaganja u svim regijama, ali donesene su reforme politika kojima će se promijeniti razine potpore u skladu sa sljedećim raspodjelama regija:

  • manje razvijene regije (BDP < 75 % prosjeka EU-27),
  • regije u tranziciji (BDP 75 – 90 % prosjeka EU-27) i
  • razvijenije regije (BDP > 90 % prosjeka EU-27).

Cilj je regionalne politike EU-a pomoći svakoj regiji da ostvari svoj puni potencijal povećanjem konkurentnosti i standarda života najsiromašnijih regija tako da ih se približi prosjeku EU-a (konvergencija). Cilj je regionalne gospodarske politike poticati ulaganja u regijama povećanjem pristupačnosti, pružanjem kvalitetnih usluga i očuvanjem okoliša te na taj način poticati inovacije, poduzetništvo i stvaranje radnih mjesta, istodobno prevladavajući razlike koje se mogu očitovati u obliku socijalne deprivacije, loših uvjeta stanovanja, obrazovanja i zdravstvene skrbi, višeg stupnja nezaposlenosti i neprimjerene infrastrukture.

Poticanje zapošljavanja, rasta i ulaganja

Europska je komisija odredila „poticanje zapošljavanja, rasta i ulaganja” kao svoj glavni prioritet u 2014. godini. To je glavna nova inicijativa kojoj je cilj poticati javna i privatna ulaganja time što će se razvijati infrastruktura, kao što su širokopojasni internet, energetske mreže i promet. U svojoj komunikaciji pod nazivom Plan ulaganja za Europu (COM(2014) 903 final) Europska komisija naglasila je što bi države članice i regionalna tijela vlasti trebali činiti u cilju ostvarenja najvećeg mogućeg učinka strukturnih fondova EU-a upotrebom različitih financijskih instrumenata u obliku zajmova, vlasničkog kapitala i jamstava. U siječnju 2015. Europska je komisija prihvatila Komunikaciju o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015) 12 final). Ovom se Komunikacijom nastoji ojačati veza između ulaganja, strukturnih reformi i fiskalne odgovornosti.

Vidjeti također

Dodatni podaci Eurostata

Vizualizacija podataka

Publikacije

Glavne tablice

Regional economic accounts — ESA2010 (t_nama_reg)

Baza podataka

Regional economic accounts — ESA2010 (reg_eco10)

Posebni odjeljak

Metodologija / Metapodaci

Izvorni podaci za grafikone i karte (MS Excel)

Vanjske poveznice