Navigation path

Oporavak od krize: financiranje EU-a za zaštitu poslova i podršku zelenom, digitalnom i uključivom društvu i gospodarstvu

28/05/2020

Europska komisija predlaže promjene potrebne kako bi se s pomoću programa socijalnog financiranja EU-a rješavali socijalni izazovi i izazovi u području zapošljavanja u razdoblju nakon krize.

Europska komisija danas predlaže promjene potrebne kako bi se s pomoću programa socijalnog financiranja EU-a rješavali osnovni socijalni izazovi i izazovi u području zapošljavanja koji nas čekaju u razdoblju nakon krize, poput povećanja nezaposlenosti mladih, potrebe za usmjeravanje osnovne pomoći u hrani i materijalne pomoći prema najpotrebitijima te rizika od dječjeg siromaštva.  Današnji prijedlozi za financiranje služit će i kao podrška radnicima u prijelazu na zeleno i digitalno gospodarstvo zahvaljujući ulaganju u mogućnosti stjecanja vještina, čime će im se omogućiti da napreduju u klimatski neutralnom, digitalnijem i uključivijem društvu. Istovremeno pripremamo mjere financiranja za budućnost tako što uvodimo mehanizam odgovora na krize za buduća izvanredna stanja.

To zahtijeva hitro ažuriranje pravila aktualnih programa financiranja, ali i budućeg prijedloga proračuna kako bi se omogućio odgovor na nove izazove. Europski socijalni fond plus bit će osnovni financijski instrument za provedbu Europskog stupa socijalnih prava. On ostaje naš kompas kojim se osigurava socijalno pravedan oporavak. Ostali instrumenti poput postojećeg Europskog socijalnog fonda (ESF) i Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) ojačat će se svježim financijskim sredstvima kako bi se odmah moglo započeti s radom na vraćanju ljudi na posao i usmjeravanjem pomoći najranjivijima

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: Kako bi Europa budućnosti bila otpornija, održivija i uključivija, potrebno je sada ulagati u njezine stanovnike, a posebno u mlađe generacije.  Naš je prioritet brzo prevladati socijalni i gospodarski udar koji je rezultat krize uzrokovane koronavirusom i pobrinuti se da nitko ne bude zapostavljen.

Neposredni odgovor: Značajni dodatni resursi za Europski socijalni fond (ESF) i Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD)

Predlaže se da fondovi kohezijske politike (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond) prime 55 milijardi eura novih financijskih sredstava za razdoblje 2020. –2022. kako bi se spriječio negativni utjecaj koronavirusa na tržište rada. Alat za to je inicijativa REACT-EU u kojoj Europski socijalni fond 2014. –2020. ima ključnu ulogu u području održavanja zaposlenosti i podrške socijalnoj uključenosti.

Dodatni resursi Europskog socijalnog fonda trebaju se usmjeriti prvenstveno na podršku koja obuhvaća sljedeće:

  • zadržavanje radnih mjesta, uključujući programe skraćenog radnog vremena i podršku samozaposlenim osobama u zaštiti njihovih prihoda
  • stvaranje novih radnih mjesta, posebno za osobe iz ranjivih skupina
  • mjere za zapošljavanje mladih
  • obrazovanje i osposobljavanje
  • razvoj vještina, posebno kao podrška prijelazu na zeleno i digitalno gospodarstvo
  • mjere za poboljšanje pristupa socijalnim uslugama i uslugama zdravstvene skrbi, uključujući za djecu.

Komisija je predložila i da države članice imaju mogućnost pružiti Fondu europske pomoći za najugroženije (FEAD) dodatne resurse do 2022. i to u sklopu inicijative REACT-EU. Time će se omogućiti dodatna sredstva za hranu i osnovnu materijalnu pomoć i popratne mjere te za posebne mjere socijalne uključenosti. Osigurat će se i neometani nastavak financiranja ključnih mjera oporavka od krize i podrške najpotrebitijima.

Prilikom trošenja tih sredstava države članice trebaju promicati rodnu jednakost koja je horizontalno načelo zakonodavstva koje se odnosi na socijalne fondove.

Dugoročni odgovor: prijedlog za ojačani Europski socijalni fond plus

U okviru novih prijedloga za budući dugoročni proračun EU-a za 2021. –2027. koji je danas donesen, Komisija je predložila važne izmjene prijedloga za Europski socijalni fond plus (ESF+).

  • Izmijenjenim je prijedlogom obuhvaćena snažnija podrška zapošljavanju mladih. Države članice čiji je udio stanovništva u dobi 15 –29 koje nije u radnom odnosu, obrazovnom sustavu ili na stručnom usavršavanju iznad prosjeka Unije, trebale bi uložiti najmanje 15 % (povećanje u odnosu na 10 % u izvornom prijedlogu za ESF+) svojih sredstava iz fonda ESF+ u ciljane mjere za podršku mladim ljudima.
  • ESF+ će pomoći i u rješavanju pitanja dječjeg siromaštva. Nijedno dijete ne smije biti zapostavljeno nakon pandemije koronavirusa. U izmijenjenom prijedlogu za ESF+ traži se da sve države članice dodijele najmanje 5 % svojih sredstava iz fonda ESF+ za provedbu mjera kojima se smanjuje dječje siromaštvo.
  • Osim navedenog, ESF+ će snažno doprinijeti prijelazu na zeleno i digitalno gospodarstvo kroz poticanje ulaganja u mogućnosti jačanja vještina kako bi radnici mogli napredovati u klimatski neutralnom, digitalnijem i uključivom društvu.
  • Radi bolje pripravnosti na buduće izvanredne situacije ESF+ obuhvaća i mehanizam odgovora na krizu. Time će se osigurati da ga Komisija u izvanrednim okolnostima može prilagoditi nastalim događajima i tako brzo izmijeniti pravila o upravljanju fondom za države članice prema potrebi.

Ojačani Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF)

 Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) podržava radnike koji su izgubili posao zahvaljujući velikim restrukturiranjima financiranjem ciljanog stručnog osposobljavanja i ostalom podrškom za njihovu reintegraciju na tržište rada. Uzimajući u obzir povećanu potražnju kao posljedicu pandemije koronavirusa, Komisija predlaže povećanje dostupnih godišnjih financijskih sredstava na 386 milijuna od 2021. nadalje.

Dodatni fondovi za pružanje podrške ciljevima zapošljavanja i socijalnim ciljevima

Osim toga, brojni drugi fondovi ulagat će značajna sredstva u podršku socijalnim ciljevima i ciljevima zapošljavanja.

Novi  Instrument za oporavak i otpornost ima proračun u iznosu od 560 milijardi eura, a države članice mogu ga iskoristiti za podršku socijalnom ulaganju i reformama kroz bespovratna sredstva i zajmove. Taj je instrument povezan sa smjernicama za Europski semestar koji se nastavlja na Europski stup socijalnih prava. Stoga će pomoći državama članicama u rješavanju strukturnih, gospodarskih i socijalnih izazova u raznim područjima, osobito socijalnom te u područjima zapošljavanja, vještina i obrazovanja.

Komisija je predložila značajna dodatna financijska sredstva za Fond za pravednu tranziciju, čime se ukupni proračun penje na 40 milijardi eura. To će se financiranje upotrijebiti za olakšavanje socijalno-ekonomskih utjecaja prijelaza na klimatsku neutralnost u najpogođenijim regijama, primjerice za pružanje podrške prekvalifikaciji radnika.

InvestEU imat će korist i od povećanih sredstava za podršku socijalnoj infrastrukturi ili mikrofinanciranju za poduzetnike, posebno u socijalnom gospodarstvu. Predlaže se da InvestEU ima ukupan proračun od 32 milijarde eura.

Naposljetku, Erasmus+, sukupnim predloženim proračunom od 25 milijardi eura, ulagat će u mlade ljude i pružiti im mogućnosti stjecanja novih iskustava odlaskom u inozemstvo. Osigurava se i ključno financiranje u području vještina i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.