Navigacijski put

Dodatni alati

  • Verzija za ispis
  • Smanji tekst
  • Povećaj tekst

Budite u tijeku

Facebook

Sprječavanje nastanka otpada i gospodarenje otpadom

Recikliranje i obnavljanje otpada puno su bolja rješenja od neodrživih odlagališta i palionica. Najbolje rješenje je sprječavanje nastanka otpada.

Otpad se tradicionalno smatrao izvorom zagađenja. Međutim, otpad kojim se dobro upravlja može biti vrijedan izvor materijala, posebno u slučaju nestašice.

U gospodarstvu EU-a koristi se 16 tona materijala godišnje po osobi, od čega 6 tona postaje otpad, a polovica od toga odlazi na odlagališta. Mnoge države članice još se prilikom gospodarenja otpadom oslanjaju na odlagališta, iako su ona neodrživa.

Odlagališta mogu zagaditi tlo i uzrokovati onečišćenje vode i zraka. Nekontrolirano odlaganje otpada može dovesti do otpuštanja opasnih kemikalija i ugrožavanja zdravlja. A što je najgore, gube se vrijedni materijali iz otpada.

Najbolja mogućnost je prestati stvarati otpad. Kad to nije moguće, drugi dobri izbori uključuju ponovnu uporabu, recikliranje i obnavljanje.

Dobrim gospodarenjem otpadom može se dati veliki doprinos gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta. Na taj se način čuvaju vrijedni resursi, izbjegavaju skupe operacije čišćenja i sprječavaju zdravstveni problemi.

Prema studiji iz 2012. kada bi se sve zakonodavstvo EU-a u području otpada u potpunosti primijenilo, Europa bi mogla uštediti 72 milijarde EUR godišnje, promet sektora gospodarenja otpadom i recikliranja povećao bi se za 42 milijarde EUR i stvorilo bi se 400 000 radnih mjesta do 2020.

Zašto se to ne događa? Cijene često ne uključuju stvarni trošak odlaganja proizvoda nakon uporabe. Kada bi bilo tako, te bi cijene pomogle u sprječavanju nastanka otpada. Nezakonite prakse su raširene, posebno u zemljama u kojima se otpad ne odvaja i gdje se recikliranje, obnavljanje i provedba zakona slabo primjenjuju.

EU pokušava unaprijediti gospodarenje otpadom u državama članicama koje imaju slabe politike gospodarenja otpadom preporučujući gospodarske instrumente kao što su porezi na odlagališta, prisiljavanje proizvođača da proizvode preuzmu natrag na kraju njihovog životnog ciklusa i zahtijevanje od građana da plaćaju za svoj otpad.

Propisi EU-a o pitanjima kao što su električna oprema, ambalaža, baterije i olupine automobila donijeli su znatna poboljšanja u području prikupljanja otpada i gospodarenja otpadom i mnogi proizvodi zbog toga sada sadrže manje opasnih tvari. Međutim, stanje je moguće još više popraviti!