Uključivo i povezano visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje mora odigrati svoju ulogu u suočavanju Europe sa socijalnim i demokratskim izazovima. To znači da treba osigurati da visoko obrazovanje bude uključivo i da su njegove institucije dobro povezane sa zajednicama u kojima djeluju.

Za uključivo i povezano visoko obrazovanje

Da bi sustavi visokog obrazovanja bili uključivi i povezani s društvom potrebni su pravi uvjeti za uspjeh studenata iz različitih sredina. To nadilazi pitanje financijske potpore za skupine u nepovoljnom položaju, iako je ono bitno za sve koji potječu iz skupina s niskim primanjima.

Potrebne su ciljane mjere kako bi se osiguralo da studenti koji upisuju i završavaju studije na visokim učilštima u Europi odražavaju raznolikost europskog stanovništva, odnosno da skupine u nepovoljnom položaju i nedovoljno zastupljene skupine dobiju bolji pristup visokom obrazovanju i češće ga završavaju. U tom cilju nacionalna tijela i ustanove visokog obrazovanja trebali bi:

  • sveobuhvatno razmotriti kako su organizirani upisi, nastava i ocjenjivanje
  • uvesti mjere za mentoriranje studenata
  • pružati akademsku i neakademsku potporu.

Jedan od načina da se ti ciljevi postignu strategije su za pomoć studentima u nepovoljnom položaju i studentima iz nedovoljno zastupljenih skupina da pristupe visokom obrazovanju te ga uspješno završe. Fleksibilne mogućnosti studiranja (izvanredni studij ili putem interneta) i šire priznavanje prethodnog učenja također su potrebni kako bi visoko obrazovanje postalo pristupačnije, pogotovo odraslima.

Zašto su važne uključivost i povezanost?

Visoko obrazovanje mora odigrati svoju ulogu u suočavanju Europe sa socijalnim i demokratskim izazovima. To znači da treba osigurati da visoko obrazovanje bude uključivo i da su njegove institucije dobro povezane sa zajednicama u kojima djeluju.

Vjerojatnije je da socijalne skupine koje su najmanje zastupljene u visokom obrazovanju neće imati osnovne vještine (pismenost, matematičku pismenost i digitalnu kompetenciju), iskustvo samostalnog učenja ni jasnu predodžbu o tome što visoko obrazovanje obuhvaća. Nadalje, i dalje je mnogo manje vjerojatno da će osobe u nepovoljnom socioekonomskom položaju i migranti upisati i završiti visoko obrazovanje te i dalje prevladava rodna segregacija prema području studija.

Što je dosad učinjeno?

Europska komisija u okviru europskog semestra prati izazove povezane sa stjecanjem visokoškolskih kvalifikacija u državama članicama EU-a kao i postignuti napredak s obzirom na ostvarenje cilja. Jačanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja važan je stup Bolonjskog procesa, što je ponovno potvrđeno 2018. U priopćenju iz Pariza.

U obnovljenom Programu EU-a za visoko obrazovanje Europska komisija obvezala se:

  • usmjeriti potporu u okviru programa Erasmus+ na pomoć visokim učilištima pri razvoju i provedbi integriranih institucijskih strategija za uključivanje, rodnu ravnopravnost i studijski uspjeh od upisa do diplome, među ostalim u suradnji sa školama i ustanovama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
  • promicati razvoj i ispitivanje fleksibilnih i modularnih studijskih programa radi potpore pristupu visokom obrazovanju putem posebnih prioriteta za strateška partnerstva programa Erasmus+
  • podupirati visoka učilišta koja studentima žele dodijeliti ECTS bodove za dobrovoljne aktivnosti i društveni rad na temelju postojećih pozitivnih primjera
  • poduprijeti priznavanje kvalifikacija izbjeglica kako bi im se olakšao pristup visokom obrazovanju.

Kako bi prikupila dokaze o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja, Komisija sufinancira projekt Eurostudent. Njime se dokumentiraju socijalni i ekonomski uvjeti života studenata u Europi. Eurostudent redovito provodi ankete među više od 320 000 studenata i samoocjenjivanje u 27 zemalja sudionica u Europskom prostoru visokog obrazovanja. 

U posebnoj studiji Komisije razmatran je učinak sustava upisa na ishode visokog obrazovanja, posebno u odnosu na to kako škole, visoka učilišta i sami studenti odabiru studijske programe. Na temelju politika i strategija pojedinih zemalja koje se odnose na usmjeravanje u sekundarnom obrazovanju i autonomiju visokih učilišta provedeno je mapiranje selektivnih, otvorenih i kombiniranih sustava upisa. 

Na temelju dubinskih analiza osam zemalja izrađeno je deset preporuka koje školama i ustanovama visokog obrazovanja mogu pomoći pri odabiru učenika i studenata, a učenicima i studentima pri odabiru visokih učilišta i studijskih programa. Polovina tih preporuka može se primijeniti u većini zemalja, dok ostale mogu dovesti do pilot-inicijativa i dodatnog istraživanja.

Radna skupina za visoko obrazovanje u okviru "ET2020“ organizirala je aktivnost uzajamnog učenja u travnju 2019. tijekom koje je utvrđeno da iako je socijalna uključenost prioritet država članica, postoji vrlo malo nacionalnih strategija i sveobuhvatnih pristupa s dugoročnim političkim obvezama u pogledu socijalne uključenosti u visokom obrazovanju. Politike za uključenost u visokom obrazovanju trebale bi biti dio šireg okvira međusektorskih politika. Za poboljšanje uključenosti ključno je razvijati i širiti veze visokih učilišta sa školama. 

Politike temeljene na dokazima za jačanje uključenosti u visokom obrazovanju podrazumijevaju ulaganja u prepoznavanje skupina u nepovoljnom položaju i ciljnih skupina, mjerenje napretka u ostvarivanju ciljeva, praćenje planiranih i slučajnih učinaka politika uključenosti te podrobnu analizu temeljnih čimbenika. Potrebno je povećati i ulaganja u osposobljavanje zaposlenika u visokom obrazovanju kako bi prilagodili praksu učenja i podučavanja studentima iz skupina u nepovoljnom položaju.

Kako učenicima pomoći da odaberu ustanove visokog obrazovanja i studijske programe?

  • Treba poboljšati dostupne informacije, savjete i smjernice o visokom obrazovanju. Komisija podupire instrument U-Multirank, alat za uspoređivanje sveučilišta na temelju unosa korisnika.
  • Poboljšati raspon mogućnosti koje se nude učenicima. Komisija u okviru programa Erasmus+ podupire suradnju sveučilišta kako bi se proširila ponuda studijskih programa.

Kako pomoći ustanovama visokog obrazovanja pri odabiru studenata?

  • Treba razviti sveobuhvatnije politike uključivanja u visoko obrazovanje s dugoročnim obvezama te akcijski plan s političkim prioritetima i ciljevima.
  • Povezati politiku upisa s potražnjom među učenicima i na tržištu rada. Preporukom Vijeća o praćenju osoba s kvalifikacijom države članice pozivaju se da uspostave sustav za praćenje diplomiranih studenata kako bi se prikupili podaci o relevantnosti njihovih sustava visokog obrazovanja.
  • S pomoću sustava financiranja poticati ustanove visokog obrazovanja da se obvežu na socijalno uključivanje. Aktivnost uzajamnog učenja organizirana u okviru radne skupine ET2020 o financiranju na temelju uspješnosti pružila je korisne informacije o tome kako uključiti ustanove visokog obrazovanja u određivanje strateških ciljeva.
  • Koristiti se alatima razvijenima u okviru Bolonjskog procesa kako bi se olakšao prijelaz na visoko obrazovanje.
  • Trebala bi biti dostupna potpora akademskom i administrativnom osoblju kako bi se poboljšala kvaliteta učenja i podučavanja. Projekt Europskog foruma za pojačanu suradnju u podučavanju (EFFECT) koji prima potporu programa Erasmus+ istražuje kako bi se moglo bolje podržati učenje i podučavanje u ustanovama visokog obrazovanja.