Bolonjski proces i Europski prostor visokog obrazovanja

Bolonjski proces je mehanizam za promicanje međuvladine suradnje 48 europskih zemalja u području visokog obrazovanja.

Što je to Bolonjski proces?

Bolonjskim procesom nastoji se postići bolja usklađenost sustava visokog obrazovanja diljem Europe. 

Njime je uspostavljen Europski prostor visokog obrazovanja kako bi se olakšala mobilnost studenata i osoblja, povećala uključivost i pristupačnost visokog obrazovanja u Europi te kako bi ono postalo privlačnije i konkurentnije na globalnoj razini. 

Sve zemlje sudionice Europskog prostora visokog obrazovanja dogovorile su se da će:

Zašto je Bolonjski proces važan?

U okviru Bolonjskog procesa europske vlade sudjeluju u raspravama o reformama politika visokog obrazovanja te nastoje ukloniti prepreke stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja. 

Bolonjska reforma ključna je za izgradnju povjerenja koje je nužno za uspješnu mobilnost u svrhu učenja, prekograničnu akademsku suradnju i uzajamno priznavanje razdoblja studiranja i kvalifikacija stečenih u inozemstvu. Među glavnim je zadaćama Bolonjskog procesa i povećanje kvalitete i relevantnosti učenja i poučavanja. Međutim, te se reforme ne provode ujednačeno u svih 48 zemalja sudionica

Bolonjski proces pruža i forum za dijalog sa susjednim zemljama o reformama visokog obrazovanja i pitanjima povezanima sa zajedničkim akademskim načelima, kao što su neovisnost sveučilišta i sudjelovanje studenata u aktivnostima civilnog društva. Postao je važno okruženje za „meku diplomaciju” sa susjednim zemljama na zapadnom Balkanu (osim Kosova), zemljama Istočnog partnerstva, Turskom, Rusijom i mnogim drugim zemljama.

Kako EU podupire reformu visokog obrazovanja?

Otkad je prije tridesetak godina pokrenut program Erasmus, Komisija je s nacionalnim tijelima, visokim učilištima, studentima i drugim dionicima pokrenula intenzivniju i strukturiraniju suradnju europskih visokih učilišta. 

S povećanjem potražnje za mobilnošću studenata postalo je jasno koliko je pojedinačnim ustanovama teško priznati razdoblja studiranja u različitim nacionalnim sustavima visokog obrazovanja, s različitim ustrojima studija i akademskim tradicijama.

Bolonjski proces, koji je pokrenut Sorbonskom i Bolonjskom deklaracijom, bio je odgovor nacionalnih vlada na izazove u mobilnosti europskih studenata i osoba s diplomom.

Komisija je punopravna članica Skupine za praćenje Bolonjskog procesa i njezina odbora, koji podupire provedbu odluka donesenih na ministarskim konferencijama o Bolonjskom procesu.

Postignut je velik napredak u reformama sustava visokog obrazovanja država članica EU-a i šire, što pokazuju redovita izvješća o provedbi.

Osim toga, ministri obrazovanja donijeli su Priopćenje iz Pariza, u kojem su istaknute prioritetne aktivnosti za naredne godine u tom području. U Priopćenju je okvirno opisana zajednička vizija ministara obrazovanja iz 48 europskih zemalja za ambiciozniji Europski prostor visokog obrazovanja do 2020.

U njemu se poziva na: 

  • uključiv i inovativan pristup učenju i poučavanju
  • integriranu transnacionalnu suradnju u području visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija
  • osiguravanje održive budućnosti putem visokog obrazovanja.

Osim toga, u njemu je iskazana potreba za boljom potporom kojom bi se ranjivim i nedovoljno zastupljenim skupinama omogućili pristup i uspjeh u visokom obrazovanju. Te su ambicije u skladu s ciljem EU-a za uspostavu europskog prostora obrazovanja do 2025. radi promicanja mobilnosti i akademskog priznavanja kvalifikacija za sve građane EU-a. 

Sljedeća ministarska konferencija o Bolonjskom procesu održat će se u lipnju 2020. u Rimu. 

Više informacija o ulozi EU-a u razvoju Bolonjskog procesa i njegovu napretku u stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja dostupno je u brošuri o potpori EU-a Bolonjskom procesu