Predstavništvo u Hrvatskoj

Virtualna stvarnost – stvarnost u kojoj živimo

/croatia/file/virtualna-stvarnost_hrvirtualna stvarnost

virtualna stvarnost
Copyright EK

Umjetna inteligencija, proširena ili virtualna stvarnost, big data, IoT – tehnologije su koje nam kreiraju svakodnevnicu i asistiraju. No znate li kako rade?

 

Ovi se nazivi najčešće povezuju uz robote i zanimljive scenarije filmova znanstvene fantastike, no u stvarnom svijetu, onom u kojem zaista živimo, ova se tehnologija povezuje uz način rada računala. Stoga određeni naziv zapravo objašnjava kako radi računalo, na koji način prikuplja i obrađuje podatke, koji su to podaci i kako ih mi možemo iskoristiti.

AI (artificial inteligence) – umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija definira se kao područje računalne znanosti koje se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi. U ovo područje ulaze i pojmovi poput machine learning (strojno učenje) i IOT (internet of things). Tehnološki dizajn AI sustava, među ostalim, uključuje razumijevanje i analizu jezika, govora, slike, prema čemu sustav uči kako reagirati, planirati ili rješavati određene zadatke.

 

To znači pomoć u određenim radnjama. Kao što su nam dolaskom računala olakšani složeni matematički izračuni, pisanje dokumenata ili stvaranje umjetnosti, tako nam je dolaskom AI sustava olakšano pospremanje (mali robot usisavač), komunikacija (različiti virtualni asistenti na pametnim telefonima) ili briga o zdravlju (fitness narukvice). To su tek najosnovniji primjeri onoga što AI uistinu može učiniti za nas.

 

 

AR (augmented reality) – proširena stvarnost

AR tehnologija omogućuje nam da putem aplikacije kroz zaslon nekog uređaja, najčešće mobilnog telefona, vidimo elemente koji ne postoje u stvarnom životu. Ti elementi proširuju stvarnost oko nas, ali samo ako je gledamo kroz zaslon. Aplikacija omogućuje gledanje bez mogućnosti mijenjanja elemenata koje vidimo, tj. bez mogućnosti ikakve interakcije s njima.

 

Osim mobilnog uređaja, postoje i AR naočale, kroz čije leće vidimo stvarnost oko sebe, ali i dodatne elemente kojima se dopunjuje slika. Google i društvena mreža Snapchat razvili su jedne od prvih takvih naočala, no ta digitalna inovacija nije doživjela široku primjenu.

 

 

VR (virtual reality) – virtualna stvarnost

Za razliku od proširene stvarnosti (AR), za VR tehnologiju potrebno je koristiti naočale kroz koje ne vidite ništa oko sebe, već samo virtualno stvoreni svijet. U tom trenutku taj svijet koji gledate postaje vaša virtualna stvarnost, u kojoj interakcija s elementima koje vidite u aplikaciji nije moguća ili je pak moguća tek u minimalnoj mjeri – možete, primjerice, otvarati vrata, pomicati predmete, uvećavati prikaz i slično.

 

Postoje VR sustavi koji su prilično jednostavni pa vam treba samo kartonski okvir u koji umetnete mobilni telefon na kojem pokrećete VR aplikaciju, dok drugi imaju nešto sofisticiranije dodatke koji vam omogućuju da dublje „uronite“ u novi svijet, pri čemu se koriste rukavice, slušalice ili neki drugi elementi, a moguće je čak i kretanje unutar 3D prostora.

 

 

IoT (internet of things) – internet stvari

Naziv IoT obuhvaća tehnologiju povezivanja fizičkih uređaja, vozila i drugih stvari, koje prikupljaju, dijele i razmjenjuju podatke putem interneta. Spajanje uređaja može biti žično ili bežično te omogućuje potpuno nove mogućnosti za međusobnu interakciju (komunikaciju) između ljudi i različitih sustava. Na taj način stvari, uređaji i stvari/uređaji mogu komunicirati s ljudima, uz zajednički cilj olakšavanja i pojednostavnjivanja života ljudi.

 

Kako to zapravo radi: Primjerice, senzor pokreta na pametnoj narukvici omogućuje osobi da prati svoju tjelesnu aktivnost. Senzor “primjećuje“ pokret, spaja se putem interneta na server, na kojem postoji sustav za obradu podataka, te ga šalje natrag u aplikaciju na pametnoj narukvici. Pametna narukvica “uči“ te se ponaša u skladu s novim podacima. U ovisnosti o tome koliko je osoba aktivna i koliko želi biti aktivna, pametna će joj narukvica, prema unesenim parametrima i dosadašnjim podacima, kreirati rute, dojavljivati kad je vrijeme za aktivnosti i slično.

 

 

Big data – tehnologija velikih podataka

Big data je tehnologija prikupljanja, obrade i analize velikih količina podataka. Podaci mogu biti raznoliki, strukturirani i nestrukturirani, generiraju se i pristižu velikom brzinom i to u različitim intervalima (ponekad i u realnom vremenu), što ih čini vrlo složenima za analizu. Upravo je mogućnost obrade i analiza tih prikupljenih podataka za daljnju upotrebu ono što ovu tehnologiju čini vrlo vrijednom. Bez mogućnosti analize i potrebnih alata (složenih računalnih programa), bila bi to samo gomila prikupljenih podataka.

 

Kako to zapravo radi: Podaci koji se prikupljaju dolaze iz različitih uređaja ili sustava koje koristimo. Neki od njih su naši pametni telefoni, pametne narukvice ili satovi, pametni hladnjaci, bankomati i slično. Upravo takvi pametni uređaji omogućuju prikupljanje podataka, podaci se tada šalju na obradu i analizu te potom vraćaju natrag u obliku koji razumijemo i možemo upotrijebiti. Pa nam, primjerice, fitnes narukvica pokazuje količinu kalorija koje smo potrošili vježbanjem, hladnjak aplikacijom “javlja“ što sve trebate kupiti, a bankomat obavještava o stanju računa.

 

 

 

 

 

Pročitajte više o ovoj temi: