Predstavništvo u Hrvatskoj

Pametni gradovi u Hrvatskoj

/croatia/file/pametni-gradovi-u-hrvatskoj_hrPametni gradovi u Hrvatskoj

Pametni gradovi u Hrvatskoj
Copyright EK

Pametni gradovi nisu više daleka budućnost, ni znanstvena fantastika. Oni su naša sadašnjost i bliska budućnost. Mnoge države shvatile su važnost digitalne transformacije današnjih gradova. Stanovnika je sve više, a infrastruktura ostaje ista. Iz toga razloga nužne su promjene i inovacije koje je potrebno provesti da bi život građana postao kvalitetniji i jednostavniji. O ovoj zanimljivoj temi već smo pisali u članku 'Budućnost u kojoj živimo: pametni gradovi', a važnost pametnih gradova uočena je i u Hrvatskoj.

Od 128 hrvatskih gradova, koliko ih je pametno? I što to točno znači?

Do 2050. godine čak 70% populacije živjet će u gradovima što znači da gradovi sa sadašnjom infrastrukturom neće građanima moći pružiti kvalitetan život. Zato je potrebno da gradovi počnu primjenjivati suvremena tehnološka, logistička i organizacijska rješenja. Da bi jedan grad bio pametan, nužni su uvođenje ICT tehnologije, internetsko povezivanje objekata, upotreba pametnih mreža, povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje onečišćenja te inovativna rješenja.

 

Pametni gradovi Hrvatske – gradovi budućnosti

Hrvatska ima Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, strateški dokument u kojem je posebno istaknut razvoj pametnih gradova i otoka, a Europski fond za regionalni razvoj od 2020. odvajat će 6 %, umjesto dosadašnjih 5 %.

Hrvatski gradovi trebali bi više ulagati u unaprjeđenje infrastrukture i moderna tehnološka rješenja. Upravo zato već petu godinu zaredom organizira se polugodišnji projekt Pametni gradovi – gradovi budućnosti. Gradovi se natječu u nekoj od četiri kategorija: pametna energetika/okoliš, pametn promet (infrastruktura), pametna uprava i pametni život. Građani se upoznaju s tehnološkim rješenjima i smart city inicijativama u Hrvatskoj i Europi.

 

Dobra praksa u Hrvatskoj

Mnogi gradovi u Hrvatskoj uočili su važnost digitalizacije i razvoja. Zagrebački gradski zastupnici prihvatili su Okvirnu strategiju pametnoga Grada Zagreba – Zagreb Smart City, usmjerenu na učinkovitu, pametnu i transparentnu gradsku upravu, digitalnu infrastrukturu, pametno upravljanje energijom, komunalnom uslugama te održivu urbanu mobilnost, gospodarstvo i obrazovanje.

I mnogi drugi hrvatski gradovi „poboljšavaju se” pametnim rješenjima. Rijeka je još davne 2007. godine uvela besplatni Wi-Fi na odabrane gradske lokacije. Prošle godine Rijeka je dobila nagradu 'Smart city' za nadzor prometa dronom i stvarno praćenje stanja na terenu.

Glavnu nagradu za najbolji Smart City u Hrvatskoj ove godine dobio je Dubrovnik. Grad je predstavio nekoliko smart rješenja kojima će olakšati i poboljšati život građana i turista. Dubrovnik od srpnja uvodi sustav pametnog parkiranja, projekt vrijedan 3,2 milijuna kuna: na sva parkirališna mjesta bit će postavljeni senzori, a s pomoću aplikacije građani će lako pronaći slobodno mjesto. Uveden je i sustav upravljanja prostornim podacima, a aplikacija Dubrovnik Visitor prati kretanje ljudi po staroj gradskoj jezgri i predviđa gužvu.  

 

I manji hrvatski gradovi ulažu u digitalizaciju

Četvorica mladih vukovarskih gimnazijalaca, Matko Gašparić, Matija Hardi, Ivan Kolar Marko Macura osmislili su projekt pametnoga grada Vukovara koji je na natjecanju u Milanu, u kategoriji obrazovanja proglašen najboljim na svijetu. Prema njihovoj maketi Vukovar bi imao pametni parking koji već kod rampe kaže koliko je mjesta slobodno, javnu rasvjetu koja se automatski upali kada prođu šetači te pametni semafor koji sam zna kada treba upaliti crveno svjetlo.

 

 

Pametnim rješenjem može se pohvaliti i  grad Vrgorac. Pokrenuta je digitalna akcija ''Misli globalno, kupuj lokalno'. Postoje web stranica i android aplikacija s pomoću kojih se u tri koraka kupac povezuje s hrvatskim proizvođačem, bez posrednika. Tom se akcijom potiče kupnja proizvoda hrvatskih poljoprivrednika te smanjiti neisplativost rada. 

Život Bjelovaraca olakšat će se zahvaljujući jednom pametnom rješenju čiji će primjer možda slijediti i drugi gradovi: digitalizaciji gradske uprave (e- Uprava), koja će papire izbaciti iz poslovanja, a građani će od kuće, bez čekanja u redu, lako i brzo obaviti sve što trebaju. 

Pulski e-Vrtić povezuje sustav upisa i upravljanja vrtićima pa je komplicirani upis u vrtiće za Puljane prošlost. 

Očuvanje okoliša postalo je svjetski imperativ. Pametno upravljanje potrošnjom energije i smanjivanje emisije CO2-a važno jeza cijeli svijet. Grad Poreč pokrenuo je projekt ''Moj Poreč bez azbesta''. Građanima Poreča daju se bespovratna sredstva za uklanjanje krovnih pokrova u kojima ima azbesta. 

 

Pametne klupe mladog Solinjana su hit u svijetu

Osim velikih gradskih projekata, u Hrvatskoj su brojni i inovativni pojedinačni pametni projekti. Pametne su klupe među najpoznatijima.

Izumitelj pametne klupe, 23-godišnji Ivan Mrvoš uvršten je 2019. na Forbesovu listu 30 najperspektivnijih poduzetnika mlađih od 30 godina u kategoriji Manufacturing & Industry. Taj mladi poduzetnik osnivač je poduzeća Include koje proizvodi pametne solarne klupe i dosad ih je prodalo više od 900. Od ove godine na pametnim klupama možete sjediti i u Kataru. Klupa daje pristup wi-fi internetu, bežični punjač za mobitel i dva USB priključka, a prostor oko sebe osvjetljava LED noćnom rasvjetom.

 

Informirajte se i uključite u razvoj pametnih gradova

Važnu ulogu u stvaranju pametnih europskih gradova ima inicijativa Europsko inovacijsko partnerstvo za pametne gradove i zajednice (EIP-SCC). Cilj joj je poboljšati život u europskim gradovima s pomoću održivih integriranih rješenja. Nastoji riješiti specifične gradske probleme u politici, energiji, prometu, mobilnosti i ICT tehnologiji. EIP je zaslužan za financiranje 370 pametnih projekata i rješenja.

EIP ima i platformu Marketplace of the European Innovation Partnership on Smart Cities and Communities na kojoj su sve vijesti, dokumenti i događaji vezani uz pametne gradove. Ondje se mogu pronaći informacije o postojećim izvorima financiranja EU-a za pametne gradove, stupiti u kontakt s potencijalnim partnerima koji rade na sličnim projektima te pronaći inspiraciju za projekt. Tu inicijativu podupire Europska komisija koja do 2020. želi imati 300 pametnih gradova.

 

Hrvatski gradovi tek su se počeli transformirati u pametne gradove. Jeste li vi uočili promjene u svojem gradu?

 

 

 

Pročitajte više o ovoj temi: