Predstavništvo u Hrvatskoj

Nulta stopa onečišćenja: Izvješće Komisije pokazuje da je potrebno učiniti više protiv onečišćenja voda nitratima

/croatia/file/izvjesce-komisija-pokazuje-da-je-potrebno-uciniti-vise-2021_hrizvjesce-komisija-pokazuje-da-je-potrebno-uciniti-vise-2021

Nulta stopa onečišćenja: Izvješće Komisije pokazuje da je potrebno učiniti više protiv onečišćenja voda nitratima
copyright EC Audiovisual service

U najnovijem izvješću Komisije o provedbi Direktive o nitratima (na temelju podataka za razdoblje 2016. – 2019.) upozorava se da nitrati i dalje uzrokuju štetno onečišćenje voda u EU-u. Prekomjerni nitrati u vodi uzrokuju gubitak kisika i eutrofikaciju na štetu ljudskog zdravlja i ekosustava. U državama u kojima su nacionalna tijela i poljoprivrednici očistiti vode, to je imalo pozitivan utjecaj na opskrbu pitkom vodom i biološku raznolikost te na sektore kao što su ribarstvo i turizam koji o njima ovise. Međutim, pretjerana gnojidba i dalje je problem u mnogim dijelovima EU-a.

11/10/2021

Virginijus Sinkevičius, povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, izjavio je: Primjena Direktive o nitratima u posljednjih 30 godina nedvojbeno je povećala ukupnu kvalitetu vode u EU-u. Također smatramo da konkretna nastojanja prelaska na održive metode daju rezultate. Međutim, tempo promjene nije dovoljan da se spriječi šteta za ljudsko zdravlje i očuvaju osjetljivi ekosustavi. U skladu s europskim zelenim planom sad su potrebne hitnije mjere kako bi se postigla održiva poljoprivreda i zaštitila naša dragocjena opskrba vodom.

Koncentracije nitrata smanjile su se i u površinskim i u podzemnim vodama u EU-u u usporedbi sa stanjem prije donošenja Direktive o nitratima 1991. Međutim, novo izvješće pokazuje da je tijekom posljednjeg desetljeća ostvaren neznatan napredak, a onečišćenje hranjivim tvarima iz poljoprivrede i dalje je ozbiljan problem za mnoge države članice.

U razdoblju od 2016. do 2019. u mnogim državama članicama 14,1 % podzemnih voda je i dalje premašivalo graničnu vrijednost koncentracije nitrata utvrđenu za vodu za piće. Prema nalazima, voda prijavljena kao eutrofična u EU-u obuhvaća 81 % morskih voda, 31 % obalnih voda, 36 % rijeka i 32 % jezera.

Komisija će djelovati kako bi poboljšala usklađenost s Direktivom o nitratima, što je preduvjet za postizanje cilja europskog zelenog plana o smanjenju gubitka hranjivih tvari za najmanje 50 % do 2030. Za to su potrebne pojačane mjere u većini država članica na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Kvaliteta nacionalnih programa djelovanja općenito se poboljšala, ali u mnogim slučajevima postojeće mjere nisu dovoljno djelotvorne u borbi protiv onečišćenja na područjima na kojima se povećao pritisak na poljoprivredu. Utjecaj klimatskih promjena u borbi protiv onečišćenja nitratima trebao bi se u većoj mjeri uzeti u obzir i na nacionalnoj razini.

Belgija, Češka, Danska, Njemačka, Finska, Mađarska, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska i Španjolska suočavaju se s najvećim problemima u borbi protiv onečišćenja hranjivim tvarima iz poljoprivrede. Bugarska, Cipar, Estonija, Francuska, Italija, Portugal i Rumunjska imaju i žarišne točke u kojima je hitno potrebno smanjiti onečišćenje.

Kontekst

Iako je dušik ključan hranjivi sastojak koji omogućuje rast biljaka i usjeva, visoke koncentracije u vodi štetne su za ljude i prirodu. Nitrati iz stajskog gnoja i mineralnih gnojiva već desetljećima su glavni izvor onečišćenja voda u Europi. Otprilike polovina dušika u gnojivu i stajskom gnoju koji se upotrebljavaju u Europi gubi se u okolini. U gospodarskom smislu to predstavlja gubitak potencijalnih koristi za poljoprivrednike u iznosu od oko 13 do 65 milijardi eura godišnje.

Nitrati ugrožavaju zdravlje ljudi, posebno onečišćavanjem vode za piće. To ima i znatne gospodarske utjecaje u pogledu čišćenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju i u pogledu zajednica koje ovise o djelatnostima, kao što su ribarstvo i sektor turizma, na koje utječu onečišćene vode. Ukupni troškovi svih gubitaka reaktivnog dušika u Europi za okoliš procjenjuju se na 70 – 320 milijardi eura godišnje, što je znatno više od troškova smanjenja onečišćenja na izvoru.

Strategije „Od polja do stola” i za bioraznolikost ključne su inicijative europskog zelenog plana i postavljen je cilj da se do 2030. prepolovi gubitak hranjivih tvari. To bi se trebalo postići prvenstveno potpunom primjenom i provedbom relevantnog zakonodavstva u području okoliša i klime. U tome je ključna Direktiva o nitratima, koja je važan instrument za postizanje cilja iz Okvirne direktive o vodama o dobrom kemijskom i ekološkom stanju svih vodnih tijela najkasnije do 2027. Direktivom se utvrđuje niz koraka koje države članice trebaju poduzeti.

Akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja, čiji je cilj do 2050. smanjiti onečišćenje zraka, vode i tla na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave, također će se doprinijeti smanjenju onečišćenja hranjivim tvarima.

Više informacija

Pitanja i odgovori o Direktivi o nitratima

Izvješće Komisije o provedbi Direktive o nitratima za razdoblje 2016. – 2019.

Radni dokument službi priložen Izvješću Komisije o provedbi Direktive o nitratima za razdoblje 2016. – 2019.

Informativna stranica o kvaliteti vode i poljoprivredi u EU-u