Predstavništvo u Hrvatskoj

Održivo ribarstvo: Komisija ocjenjuje napredak u EU-u i započinje savjetovanje o ribolovnim mogućnostima za 2022.

/croatia/file/odrzivo-ribarstvo-komisija-ocijenjuje-napredak-i-pocinje-savjetovanje-2021_hrodrzivo-ribarstvo-komisija-ocijenjuje-napredak-i pocinje-savjetovanje-2021

Održivo ribarstvo: Komisija ocjenjuje napredak u EU-u i započinje savjetovanje o ribolovnim mogućnostima za 2022.
copyright EC Audiovisual service

Komisija je danas donijela Komunikaciju „Prema održivijem ribarstvu u EU-u: trenutačno stanje i smjernice za 2022.”. Iz nje je vidljivo da, u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, ribarstvo postaje sve održivije, čime se podupiru prelazak na zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav EU-a te održivi izvori dohotka ribara iz EU-a. Socioekonomski rezultati sektora i dalje su dobri unatoč krizi uzrokovanoj koronavirusom, među ostalim i zahvaljujući brzoj reakciji i potpori Komisije.

11/06/2021

U Komunikaciji se poziva na dodatan rad na zaštiti morskih resursa, i to održavanjem visoke razine ambicije unutar EU-a i nastojanjem da se jednako visok standard postigne i u suradnji sa zemljama izvan EU-a. Države članice, savjetodavna vijeća, sektor ribarstva, nevladine organizacije i zainteresirani građani pozivaju se da u javnom savjetovanju do 31. kolovoza iznesu stajališta o ribolovnim mogućnostima za 2022.

Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Ribarstvo u EU-u sve je održivije, uz odgovarajuću brigu o morima. Pandemija je teško pogodila naše ribarske zajednice, ali nas je i podsjetila da je ekološka održivost neophodna za gospodarsku otpornost. Za ispunjenje plave komponente zelenog plana moramo učiniti više za sve morske bazene, pri čemu neki od njih traže našu posebnu pozornost. Računam na puni doprinos svih kako bismo u tome i uspjeli.

Komunikacija iz 2021. pokazuje da je, posebno u sjeveroistočnom Atlantiku, gotovo postignuta održivost ribljih fondova (tzv. stokova) kojima se upravlja u okviru najvišeg održivog prinosa (riječ je o najvećoj količini ribe koja se smije uloviti, a da se pritom ne ugrozi obnova ribljeg fonda ni buduća produktivnost u njegovu ulovu).

Zdravi riblji fondovi dodatno pridonose socioekonomskoj uspješnosti sektora, koji je tako ostao profitabilan unatoč posljedicama pandemije. Sanitarne krize ostavile su ozbiljne posljedice na ribolovne aktivnosti. Procjenjuje da se vrijednost iskrcane ribe 2020. smanjila za 17 % u odnosu na 2019. Brza potpora Komisije sektoru, posebno stavljanjem na raspolaganje 136 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, omogućila je da se što prije započne s ublažavanjem učinaka pandemije.

Međutim, da bismo budućim naraštajima ostavili zdrave riblje fondove, ne smijemo se uspavati. Komisija će za Atlantski ocean i Baltičko more za sljedeću godinu predložiti da se za riblje fondove za koje je određen najviši održivi prinos ribolovna smrtnost održi ili pak smanji u skladu s tim prinosom te da se u cijelosti provedu planovi upravljanja kojima se utvrđuju rasponi smrtnosti određeni prema tom prinosu. U Sredozemnom i Crnom moru stope iskorištavanja i dalje su dvostruko više od održivih razina, ali je ipak primjetno blago poboljšanje. Stoga će se puno truda uložiti u dodatnu provedbu višegodišnjeg plana za zapadno Sredozemlje i mjera koje je donijela Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja. Dodatna poboljšanja u Jadranskom moru imat će istaknuto mjesto u ribolovnim mogućnostima za 2022.

Države članice trebaju se dodatno usredotočiti na kontrolu i provjeru izvršenja obveze iskrcavanja, prije svega upotrebom odgovarajućih suvremenih kontrolnih alata kao što su sustavi daljinskog elektroničkog praćenja, koji su najdjelotvorniji i najisplativiji način kontrole obveze iskrcavanja na moru. Komisija će nastaviti surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem na postizanju dogovora o revidiranom sustavu kontrole ribarstva kojim bi se mogla olakšati upotreba tih alata. Osim toga, ribari se potiču na sve veće korištenje inovativnijih i selektivnijih ribolovnih alata. Takva se ulaganja mogu poduprijeti iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

Komisija će u odnosima s trećim zemljama nastojati postići visoku razinu usklađenosti ribolovnih mogućnosti i povezanih mjera s visokim standardima održivosti. To će biti presudno za održivo iskorištavanje resursa i postizanje jednakih uvjeta za industriju EU-a s obzirom na izraženu međupovezanost flota u predmetnim vodama. Kad je riječ o ribljim fondovima koji se dijele s Ujedinjenom Kraljevinom, Sporazum o trgovini i suradnji (TCA) čvrst je temelj za to da se njima održivo upravlja, kako u okviru godišnjih savjetovanja o ribolovnim mogućnostima tako i u okviru Posebnog odbora za ribarstvo.

Kontekst

Komisija svake godine objavljuje komunikaciju u kojoj se prikazuje stanje ribljih fondova te organizira široko javno savjetovanje o utvrđivanju godišnjih ribolovnih mogućnosti za sljedeću godinu. U predmetnoj se Komunikaciji izvješćuje o napretku u postizanju održivog ribarstva u EU-u te se preispituju usklađenost ribolovnog kapaciteta s ribolovnim mogućnostima, socioekonomska uspješnost sektora i provedba obveze iskrcavanja. Usto se obrazlaže prijedlog o ribolovnim mogućnostima za sljedeću godinu.

Daljnji koraci

Komisija će najesen, nakon savjetovanja, predstaviti prijedloge uredaba o ribolovnim mogućnostima za 2022. u Atlantskom oceanu, Sjevernom, Baltičkom, Sredozemnom i Crnom moru. U tim prijedlozima u obzir se uzimaju višegodišnji planovi, a temelje se na znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i mišljenjima drugih neovisnih tijela te na ekonomskoj analizi Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF).

Prijedlozi će uključivati i prilagodbe koje proizlaze iz provedbe obveze iskrcavanja. Naposljetku, Vijeće ministara EU-a nadležnih za ribarstvo raspravljat će o prijedlozima Komisije i utvrditi raspodjelu ribolovnih mogućnosti.

Više informacija

Komunikacija „Prema održivijem ribarstvu u Uniji: trenutačno stanje i smjernice za 2022.”,

Pitanja i odgovori

Zajednička ribarstvena politika (ZRP)