- Current language : hr

Mitovi o EU-u
O temama i događajima u Europskoj uniji redovito se izvještava u medijima, pri čemu se ponekad čini kako su neke stvari pretjerano složene, a neki pravni propisi neprobavljivi. U svojim tumačenjima velika većina članaka iznosi činjenice i točno prenesena mišljenja te naravno opravdane komentare koji su neizostavan dio svake rasprave. Unatoč tome, u medijima i na društvenim mrežama ponekad se pojavljuju informacije koje odražavaju nepoznavanje ili krivo tumačenje činjenica. Šire se glasine o tome što je EU odlučio, što se zahtijeva od zemalja članica ili kako treba tumačiti razne propise EU-a. Ponekad takve glasine jednostavno nisu točne, a ponekad su posljedica nedovoljne upućenosti u problematiku. Donosimo objašnjenja za neke od navoda kako bi se ispravile zablude i izbjegle nedoumice.
Webstranice borbe protiv dezinformacija o koronavirusu (COVID-19) Webstranice « EUvsDisinfo » (link is external) Mitovi i činjenice o kohezijskoj politici EU-a Webstranice mitova o EU-u u državama članicama : Austrija, Bugarska, Češka, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Njemačka, Portugal, Slovenija, Slovačka |
|
Izlaganje građana širokom opsegu dezinformacija uključujući obmanjujuće ili lažne podatke, glavni je izazov za Europu. Europska komisija aktivno radi na provedbi jasnog, sveobuhvatnog i širokog skupa akcija protiv širenja i utjecaja dezinformacija u Europi, kao i na osiguravanju zaštite europskih vrijednosti i demokratskih sustava. "Dezinformacije i govor mržnje su ništa drugo doli zlouporaba slobode govora, a Europa se s tim problemom bori od 2015. godine, nakon što je postalo razvidno da se kroz agresivne i ciljane kampanje dezinformacije i govoraa mržnje pokušava utjecati na naša demokratska načela, na izbore i političke odluke. Naravno, u demokratskim društvima legitimno je pravo svakoga promicati svoje ideje i svoja načela, sloboda govora i podrazumjeva komunikaciju s građanima o cijelom spektru tema, međutim ne i serviranjem krivih informacja kao što pojedini i čine." Rima Joujou Deljkić, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Poslušajte intervju voditeljice odjela za novinstvo i medije, Rime Joujou Deljkić za Radio Daruvar: |
|
#EUmit: Europska unija nije učinila dovoljno za rješavanje krize povezane s izbijanjem pandemije koronavirusa. Činjenica: Pogrešno. Nadležnost za donošenje zakona na državnoj razini u cilju suzbijanja koronavirusa potpuno pripada državama članicama – Komisija se nema pravo uplitati u nacionalno zakonodavstvo i odluke u području kao što je zdravstvo. S druge strane, EU može brzo pripremati europske politike i brze, koordinirane paneuropske inicijative za rješavanje krize u suradnji s državama članicama. Mobiliziramo sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bismo državama članicama pomogli u koordinaciji nacionalnih odgovora. U tu je svrhu u prošlog tjedna na europskoj razini donesen niz konkretnih mjera. Tri ključna područja:
Informacije su dostupne na našem web-mjestu i na središnjem web-mjestu Odgovor Europske unije na pandemiju koronavirusa. |
#EUmit: Europska unije zabranjuje vješanje rublja na pročeljima zgrada i kuća. Činjenica: Pogrešno. Objašnjenje kako je Europska unija tražila da se zabrani sušenje rublja na užetu – tiramolu ili štriku – na pročeljima kuća u nekim našim gradovima i općinama na obali radi usklađivanja sa zakonima Europske unije ne odgovara (link is external)činjenicama (link is external). Pročelnica ureda za komunalno gospodarstvo grada Kaštela demantirala je tu tvrdnju. Više: Pet top mitova iz Europske unije HR (link is external) l EN (link is external) |
#EUmit: Schengenski prostor olakšava slobodno kretanje zločinaca i terorista Činjenica: Pogrešno.
|
#EUmit: TTIP donosi korist isključivo velikim multinacionalnim korporacijama Cilj TTIP-a je pojednostaviti pravila izvoza za sve poduzetnike u područjima od zajedničkog interesa. Zajednička pravila uklonila bi razlike koje trenutno poduzetnicima stvaraju velike izdatke, posebno malim i srednjim poduzećima - poput boje žice, etiketiranja odjeće ili iznimno dugog perioda čekanja na odobrenje za proizvode koji su već prethodno ispitani u Europi. Carine u SAD-u na europske proizvode kreću se od 6% pa čak do 25%, što čini europske proizvode skupljima i manje konkurentnima na američkom tržištu. Uspostavom zone slobodne trgovine između EU-a i SAD-a, mali i srednji poduzetnici bi uštedjeli na troškovima poput carine ili promjene sastava proizvoda zbog razlika u propisima te bi se potaknula daljnja trgovina robama. Mala i srednja poduzeća stvaraju 85% ukupnog broja radnih mjesta, više od ijednog drugog dijela gospodarstva, a malo i srednje poduzetništvo u Europskoj uniji generira gotovo 99% BDP-a Europske unije. Upravo zato je uloga i mišljenje malih i srednjih poduzetnika o TTIP-u Europskoj komisiji izrazito važno, kako bismo omogućili što kvalitetnije preduvjete za izvoz i konkurentnost. Europska komisija želi osigurati pravila koja će zaštiti europske pružatelje usluga, male i srednje poduzetnike od diskriminacije na američkom tržištu kako bi se jednakopravno mogli natjecati na uzajamnom tržištu i ostvariti gospodarski rast i nove poslovne prilike. |
#EUmit: TTIP je tajan Kao institucija Europske unije, Europska komisija radi u interesu svih građana Europske unije – bili oni potrošači, seljaci, zaposlenici ili poslodavci. Kada provodimo trgovinske pregovore, uključujući TTIP, ključno je osigurati dijalog sa svim dionicima, te da su stavovi komisije u funkciji zaštitu interesa građana Europske unije, kako bi konačni sporazum bio odraz tih očekivanja. Svi trgovinski pregovori podrazumijevaju određenu razinu povjerljivosti, budući da je riječ u prvome redu o pregovorima. Međutim, u slučaju TTIPa, Europska komsija unijela je dodatnu razinu transparentnosti u cjelokupan process. Pregled dokumenata možete pronaći: http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=1230 |
#EUmit: Europska unija uvela je opasne žarulje! Promjena nije novost i provedena je postupno Nakon toga, u proljeće 2007. godine, Europsko vijeće jednoglasno je od Europske komisije zatražilo pripremu prijedloga za strože kriterije učinkovitosti žarulja i općenito rasvjete u domaćinstvima, s rokom do 2009. (zaključci Vijeća od 9. 3. 2007.: http://register.consilium.europa.eu/pdf/de/07/st07/st07224.de07.pdf Odbor Europskog parlamenta nije imao primjedbi tijekom rasprave u veljači 2009. godine, te je objavljena i rezolucija o zabrani (http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P6-TA-2008-0033+0+DOC+WORD+V0//EN potrošnjom na tržištima EU-a. Zašto zabrana? Više izbora i konkurentni proizvodi Zvuči paradoksalno, ali je istina – zabrana neučinkovite rasvjete znatno povećava ponudu koja je na raspolaganju potrošačima. Kao odgovor na potražnju za alternativama proizvođači već nude nove proizvode. Potrošači mogu birati između različitih tehnologija i proizvoda koji su znatno učinkovitiji (primjerice LED i halogenske rasvjete), omogućuju korištenje različitih boja pri osvjetljavanju te su u konačnici znatno jeftinija tehnologija. Sigurnost i odlaganje u otpad Novim pravilnicima pojednostavnjena su i objašnjenja na pakiranju, tako da potrošači sada imaju jasne informacije o vijeku trajanja žarulja, kvaliteti te načinu odlaganja u otpad. Više informacija: http://ec.europa.eu/energy/lumen/index_de.htm Dodatne informacije za potrošače: http://ec.europa.eu/energy/lumen/faq/index_en.htm Više o programu energetske učinkovitosti: https://ec.europa.eu/croatia/sites/default/files/img/body/lang_en.gif |
#EUmit: Europska unija ukida usisavače! Suprotno uvriježenom mišljenju, broj vata ne pokazuje automatski koliko dobro čisti usisavač. Pokazatelj je to količine električne energije koju koristi motor usisavača. Broj vata postao je marketinški alat za privlačenje kupaca snažnijim strojevima koji koriste više energije. Posljedica je bespotrebno korištenje električne energije – i to električne energije koju plaćaju korisnici. Od 1. rujna 2014. usisavači na tržištu Europske unije moraju ispunjavati minimalne standarde koji uz ostalo obuhvaćaju snagu, učinak, glasnoću, izdržljivost i energetsku učinkovitost. Osim toga, učinkovitost i učinak usisavača ocjenjuju se energetskom ljestvicom u rasponu od A do G. Uredba o ekološkom dizajnu donesena je 13. srpnja 2013., a njezine odredbe na snagu su stupile 1. rujna 2014.: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R0666&rid=2 |
#EUmit: Proračun EU-a stalno se povećava – dok države članice smanjuju potrošnju!
Više o proračunu EU-a možete pročitati na web-mjestu Komisije o mitovima o proračunu te o financijskom programiranju. |