Predstavništvo u Hrvatskoj

Mitovi o EU-u

O temama i događajima u Europskoj uniji redovito se izvještava u medijima, pri čemu se ponekad čini kako su neke stvari pretjerano složene, a neki pravni propisi neprobavljivi. U svojim tumačenjima velika većina članaka iznosi činjenice i točno prenesena mišljenja te naravno opravdane komentare koji su neizostavan dio svake rasprave. Unatoč tome, u medijima i na društvenim mrežama ponekad se pojavljuju informacije koje odražavaju nepoznavanje ili krivo tumačenje činjenica. Šire se glasine o tome što je EU odlučio, što se zahtijeva od zemalja članica ili kako treba tumačiti razne propise EU-a. Ponekad takve glasine jednostavno nisu točne, a ponekad su posljedica nedovoljne upućenosti u problematiku. Donosimo objašnjenja za neke od navoda kako bi se ispravile zablude i izbjegle nedoumice.   

/croatia/file/woman-bathroomjpg_hrwoman-bathroom.jpg

Kupaonica
©
 

#EUmit: Direktivom se nameću dodatni troškovi za bojlere koji već rade!

Činjenica: Pogrešno.

Kao prvo, razlog za smjernice za energetski učinkovitije proizvode proizlaze iz zajedničke strategije za učinkovitije i održivije grijanje i hlađenje, što je i jedan je od prioriteta energetske unije čime se doprinosi smanjenju uvoza energije i ovisnosti o energiji, rezanju troškova za kućanstva i poduzeća i ostvarenju cilja EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova te ispunjenja njegove obveze prema dogovoru o klimi postignutom na konferenciji ugovornih stranaka (COP21) o klimi u Parizu. Naime, gotovo polovica sve energije u Europi troši se na grijanje i hlađenje. Velik dio te energije se izgubi.
Tragom medijskih napisa, Ministarstvo gospodarstva izdalo je veoma korisno pojašnjenje, koje ispravno navodi kako se spominjane promjene odnose na Direktivu 2009/125 EZ od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju te provedbena Uredba Komisije (EU) br. 813/2013 оd 2. kolovoza 2013. za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača (bojlera) koja se "odnosi se samo na nove proizvode koji se stavljaju na tržište Europske unije. Niti Direktiva niti Uredba ne propisuju obveznu zamjenu svih postojećih ugrađenih bojlera ili pripadajućih instalacija koji od trenutka stupanja na snagu istih ne zadovoljavaju propisane zahtjeve, već se predviđa postupna zamjena nakon što bojlerima istekne životni vijek te više ne budu ispravni za uporabu."

Za više detalja, pojašnjenje Ministarstva gospodarstva na tu temu: https://www.mingo.hr/page/ugradnja-energetski-ucinkovitih-bojlera-uredba-813-2013

 

 

 

#EUmit: Schengenski prostor olakšava slobodno kretanje zločinaca i terorista

Činjenica: Pogrešno.

  • schengenski prostor: bez redova na granicama

  • slobodno kretanje unutar schengenskog prostora: jedan od ključnih  elemenata našeg zajedničkog europskog identiteta

  • sloboda kretanja unutar schengenskog prostora ne umanjuje našu sigurnost

  • sigurni smo zahvaljujući nadzoru nad vanjskim granicama i prekograničnoj policijskoj suradnji           

/croatia/file/internationalpng_hr

Zastava EU-a
© EU

 

Folder with the label TTIP©shutterstock

#EUmit: TTIP donosi korist isključivo velikim multinacionalnim korporacijama
Činjenica: Pogrešno.

Cilj TTIP-a je pojednostaviti pravila izvoza za sve poduzetnike u područjima od zajedničkog interesa. Zajednička pravila uklonila bi razlike koje trenutno poduzetnicima stvaraju velike izdatke, posebno malim i srednjim poduzećima - poput boje žice, etiketiranja odjeće ili iznimno dugog perioda čekanja na odobrenje za proizvode koji su već prethodno ispitani u Europi. Carine u SAD-u na europske proizvode kreću se od 6% pa čak do 25%, što čini europske proizvode skupljima i manje konkurentnima na američkom tržištu.

Uspostavom zone slobodne trgovine između EU-a i SAD-a, mali i srednji poduzetnici bi uštedjeli na troškovima poput carine ili promjene sastava proizvoda zbog razlika u propisima te bi se potaknula daljnja trgovina robama.

Mala i srednja poduzeća stvaraju 85% ukupnog broja radnih mjesta, više od ijednog drugog dijela gospodarstva, a malo i srednje poduzetništvo u Europskoj uniji generira gotovo 99% BDP-a Europske unije. Upravo zato je uloga i mišljenje malih i srednjih poduzetnika o TTIP-u Europskoj komisiji izrazito važno, kako bismo omogućili što kvalitetnije preduvjete za izvoz i konkurentnost.

Europska komisija želi osigurati pravila koja će zaštiti europske pružatelje usluga, male i srednje poduzetnike od diskriminacije na američkom tržištu kako bi se jednakopravno mogli natjecati na uzajamnom tržištu i ostvariti gospodarski rast i nove poslovne prilike.

 

#EUmit: TTIP je tajan
Činjenica: Pogrešno.

Kao institucija Europske unije, Europska komisija radi u interesu svih građana Europske unije – bili oni potrošači, seljaci, zaposlenici ili poslodavci. Kada provodimo trgovinske pregovore, uključujući TTIP, ključno je osigurati dijalog sa svim dionicima, te da su stavovi komisije u funkciji zaštitu interesa građana Europske unije, kako bi konačni sporazum bio odraz tih očekivanja.

Svi trgovinski pregovori podrazumijevaju određenu razinu povjerljivosti, budući da je riječ u prvome redu o pregovorima. Međutim, u slučaju TTIPa, Europska komsija unijela je dodatnu razinu transparentnosti u cjelokupan process.

Pregled dokumenata možete pronaći: http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=1230 

10 mitova o #TTIP-u  

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

#EUmit: Europska unija uvela je opasne žarulje!
Činjenica: Pogrešno.

Promjena nije novost i provedena je postupno
Tijekom njemačkog predsjedanja EU-om, kada je potreba za štednjom energije, smanjenjem emisija stakleničkih plinova i borbom za zaštitu okoliša naglašena kao jedan od ključnih prioriteta, dogovorena je priprema prijedloga "zahtjevnih kriterija učinkovitosti žarulja" (veljača 2007.).

Nakon toga, u proljeće 2007. godine, Europsko vijeće jednoglasno je od Europske komisije zatražilo pripremu prijedloga za strože kriterije učinkovitosti žarulja i općenito rasvjete u domaćinstvima, s rokom do 2009. (zaključci Vijeća od 9. 3. 2007.: http://register.consilium.europa.eu/pdf/de/07/st07/st07224.de07.pdf Language icon EN), a u listopadu 2008. zatražena je priprema prijedloga za zabranu običnih žarulja.

Odbor Europskog parlamenta nije imao primjedbi tijekom rasprave u veljači 2009. godine, te je objavljena i rezolucija o zabrani (http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+TA+P6-TA-2008-0033+0+DOC+WORD+V0//EN Language icon EN). U suštini, nakon donošenja novih zakonodavnih okvira na području EU-a zabranjeno je korištenje „starih“ verzija žarulja od 100 W i jačih te je uvedeno prijelazno razdoblje za uvođenje „zelenijih“ varijanti, s krajnjim ciljem ukidanja svih žarulja s prekomjernom

potrošnjom na tržištima EU-a.

Zašto zabrana?
Rasvjeta čini 20% ukupne energetske potrošnje prosječnog domaćinstva. Procjenjuje se da bi se zamjenom klasičnih žarulja LED tehnologijom ili štednim žaruljama godišnje moglo uštedjeti 40 milijardi kWh, što je usporedivo s godišnjom potrošnjom države poput Rumunjske. Štoviše, Europska komisija procjenjuje da to znači da će se do 2020. godine uštedjeti dovoljno energije za 11 milijuna domaćinstava te prosječno 25 eura godišnje po domaćinstvu.

Više izbora i konkurentni proizvodi

Zvuči paradoksalno, ali je istina – zabrana neučinkovite rasvjete znatno povećava ponudu koja je na raspolaganju potrošačima. Kao odgovor na potražnju za alternativama proizvođači već nude nove proizvode. Potrošači mogu birati između različitih tehnologija i proizvoda koji su znatno učinkovitiji (primjerice LED i halogenske rasvjete), omogućuju korištenje različitih boja pri osvjetljavanju te su u konačnici znatno jeftinija tehnologija.

Sigurnost i odlaganje u otpad

Novim pravilnicima pojednostavnjena su i objašnjenja na pakiranju, tako da potrošači sada imaju jasne informacije o vijeku trajanja žarulja, kvaliteti te načinu odlaganja u otpad.
Upute o informacijama na pakiranjima žarulja: http://ec.europa.eu/energy/lumen/doc/consumers-en.pdf Language icon EN
Neki proizvodi koriste elektroničke sklopove ili tehnologiju koja nije primjerena za odlaganje u kućanski otpad. Takvi proizvodi jasno su označeni, a potrošači, ovisno o državi članici, iskorišteni proizvod mogu vratiti prodavaču ili odnijeti u posebno opremljene centre za prikupljanje otpada takve vrste.
Potrebno je napomenuti kako je prilikom razbijanja nekih žarulja, npr. fluorescentnih, moguće rasipanje male količine žive. Ta se količina procjenjuje na približno pet miligrama, što je usporedivo s veličinom vrha kemijske olovke. Usporedbe radi, termometri starijeg tipa sadrže oko 500 miligrama žive. U takvom slučaju prostoriju je potrebno temeljito prozračiti, a rasvjetno tijelo očistiti vlažnom krpom. Potrebno je izbjegavati izravan kontakt s komadićima, a za prikupljanje ostataka ne smije se koristiti usisavač. Međutim, već postoje proizvodi s posebno projektiranim vanjskim stijenkama koje sprječavaju ispadanje žive u slučaju razbijanja žarulje ili rasvjetnog tijela. Naravno, postoje i alternativni proizvodi koji ne sadrže opasne materijale, npr. halogenske i LED žarulje.

Više informacija: http://ec.europa.eu/energy/lumen/index_de.htm 

Dodatne informacije za potrošače: http://ec.europa.eu/energy/lumen/faq/index_en.htm 

Više o programu energetske učinkovitosti: https://ec.europa.eu/croatia/sites/croatia/files/img/body/lang_en.gif 

 

#EUmit: Europska unija ukida usisavače!
Činjenica: Pogrešno.

Suprotno uvriježenom mišljenju, broj vata ne pokazuje automatski koliko dobro čisti usisavač. Pokazatelj je to količine električne energije koju koristi motor usisavača. Broj vata postao je marketinški alat za privlačenje kupaca snažnijim strojevima koji koriste više energije. Posljedica je bespotrebno korištenje električne energije – i to električne energije koju plaćaju korisnici.

Od 1. rujna 2014. usisavači na tržištu Europske unije moraju ispunjavati minimalne standarde koji uz ostalo obuhvaćaju snagu, učinak, glasnoću, izdržljivost i energetsku učinkovitost. Osim toga, učinkovitost i učinak usisavača ocjenjuju se energetskom ljestvicom u rasponu od A do G.
Željeni cilj je bolja upućenost potrošača, a time i ušteda energije u svakom domaćinstvu. U konačnici, cilj provedbe nove direktive, koja obuhvaća i ostale proizvode koji koriste velike količine energije, jednostavan je: smanjiti sveukupnu potrošnju energije u Europskoj uniji. Procjene govore da će samo u ovom slučaju, dakle smanjenjem potrošnje usisavača, EU do 2020. godišnje uštedjeti 19 TWh. To je usporedivo s potrošnjom 5,5 milijuna domaćinstava.
Dakako, samo usisavači neće riješiti problem ovisnosti o energiji ni zaustaviti klimatske promjene. Međutim, ako u obzir uzmemo sve proizvode za koje postoje minimalni preduvjeti vezani uz učinkovitost, sveukupno do 2020. godine možemo postići trećinu ciljanih ušteda (strategija 2020).
Štoviše, istraživanja (ECOFys) pokazuju znatne gospodarske koristi od provedbe direktive o ekodizajnu – 2020. godine mogli bismo godišnje trošiti 17 posto manje električne energije i 10 posto manje energije za grijanje. Novčano, to bi za 2020. godinu iznosilo 90 milijardi eura ili gotovo 280 eura po domaćinstvu u EU-u. Ovisnost o uvezenoj energiji također se smanjuje jer ta ista predviđanja pokazuju da bismo uvoz prirodnog plina mogli smanjiti za 23 posto, a ugljena za 37 posto.
Konačno, direktiva je osmišljena u suradnji s proizvođačima i svim ostalim dionicima. Uvođenje sličnih pravila za hladnjake dovelo je do znatnih ušteda – današnji hladnjaci puno su učinkovitiji u odnosu na hladnjake od prije dvadesetak godina. U praksi smo se uvjerili i u sposobnost brze prilagodbe proizvođača – dvije godine nakon uvođenja ekološke oznake za televizore sedamdeset posto televizora dobilo je ocjenu u najboljoj kategoriji. Ova će prilagodba, dakle, imati značajan učinak na potrošnju naših kućanstava, ali i puno dugoročnije djelovanje: utjecat će na naš učinak na okoliš te našu ovisnost o energiji – drugim riječima, na našu održivu budućnost.

Uredba o ekološkom dizajnu donesena je 13. srpnja 2013., a njezine odredbe na snagu su stupile 1. rujna 2014.: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R0666&rid=2
Uredba o energetskom označivanju donesena je 3. svibnja 2013., a odredbe o označivanju na snagu su stupile 1. rujna 2014.: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:192:0001:0023:EN:PDF 

 

euro ©shutterstock

#EUmit: Proračun EU-a stalno se povećava – dok države članice smanjuju potrošnju! 
Činjenica: Pogrešno.Potrošnja u nacionalnim proračunima ne smanjuje se, već se povećava:

  • U razdoblju od 2000. do 2010. godine nacionalni proračuni u EU u povećali su se za 62 posto, dok se tijekom istog razdoblja proračun EU a povećao za 37 posto
  • 2011. povećala su se 23 nacionalna proračuna od njih 27
  • 2012., prema posljednjim informacijama, povećat će se 24 nacionalna proračuna od njih 27

Više o proračunu EU-a možete pročitati na web-mjestu Komisije o mitovima o proračunu te o financijskom programiranju