Predstavništvo u Hrvatskoj

Europski zeleni plan do 2050.

Europski zeleni plan opisuje kako će do 2050. Europa postati prvi klimatski neutralan kontinent te kako potaknuti gospodarstvo, poboljšati zdravlje i kvalitetu života, zaštititi prirodu i pritom nikoga ne zapostaviti.

11/12/2019

Europska komisija danas je predstavila europski zeleni plan – strategiju za postizanje održivosti gospodarstva EU-a pretvaranjem klimatskih i ekoloških izazova u prilike u svim područjima politike i osiguravanjem pravedne i uključive tranzicije.

Predsjednica Ursula von der Leyen izjavila je: Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog našeg planeta i sveg života na njemu, zbog europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer.

Izvršni potpredsjednik Frans Timmermans dodao je: Proživljavamo klimatsku i ekološku krizu. Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobrazbu našega gospodarskog modela. Razradili smo plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. K tome, naša je odgovornost osigurati da ta tranzicija bude pravedna tranzicija i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren.

Europski zeleni plan sadržava okvirni plan s mjerama za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. U njemu se navode potrebna ulaganja i dostupni financijski alati i objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.

Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a posebice promet, energetiku, poljoprivredu, održavanje i gradnju zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija te IKT.

Kako bi se politička ambicija da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. ugradila u zakonodavstvo, Komisija će u roku od 100 dana predstaviti prvi „europski propis o klimi”. Kako bi ostvarila svoje ambicije u pogledu klime i okoliša, Komisija će predstaviti i strategiju o biološkoj raznolikosti do 2030., novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategiju „od polja do stola” za održivu proizvodnju hrane i prijedloge za Europu bez onečišćenja. Odmah će započeti rad na povećanju europskih ciljeva smanjenja emisija do 2030., što će nas staviti u bolji položaj za ostvarenje cilja zacrtanog za 2050.

Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana bit će potrebna znatna ulaganja. Za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi EUR, odnosno oko 1,5 % BDP-a u 2018. Za ta će ulaganja biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora. Komisija će početkom 2020. predstaviti Plan ulaganja za održivu Europu kako bi pomogla osigurati dostatna sredstva za ulaganja. Najmanje 25 % dugoročnog proračuna EU-a trebalo bi biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a Europska investicijska banka, Europska banka za klimu, pružit će dodatnu potporu. Kako bi privatni sektor pridonio financiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti strategiju zelenog financiranja.

Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša zajednički su ciljevi, ali sve regije i države članice nemaju istu polaznu točku. Mehanizam za pravednu tranziciju poslužit će za potporu onim regijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na aktivnosti s vrlo visokim emisijama ugljika. Podupirat će građane koji su najosjetljiviji na tranziciju osiguravanjem pristupa programima prekvalifikacije i mogućnostima zapošljavanja u novim gospodarskim sektorima.

Komisija će u ožujku 2020. pokrenuti „sporazum o klimi” kako bi građani mogli aktivno sudjelovati u osmišljavanju novih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje.

Globalni izazovi klimatskih promjena i uništavanja okoliša zahtijevaju globalni odgovor. EU će i dalje promicati svoje ekološke ciljeve i standarde u okviru UN-ovih konvencija o biološkoj raznolikosti i o klimi te jačati svoju zelenu diplomaciju. Sastanci skupina G7 i G20, međunarodne konvencije i bilateralni odnosi bit će prilika da i druge potaknemo na pojačane napore u tom području. Nadalje, EU će koristiti svoju trgovinsku politiku za osiguravanje održivosti te će graditi partnerstva sa svojim susjedima na Balkanu i u Africi kako bi im pomogao u tranziciji.

Daljnji koraci

Komisija poziva Europski parlament i Europsko vijeće da podrže ambiciju Komisije za budućnost gospodarstva i okoliša u Europi te da pomognu da se ona ostvari. Komisija će predstaviti detaljne mjere najavljene u europskom zelenom planu.

Kontekst

Klimatske promjene i propadanje okoliša prijetnja su egzistenciji Europe i svijeta. Stoga Europa treba novu strategiju rasta kojom se Unija pretvara u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova, u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa i u kojem nijedna osoba ni mjesto nisu zanemareni.

Europska unija već je postigla zavidne rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova uz istodobno održavanje gospodarskog rasta. Emisije su 2018. bile 23 % niže nego 1990., dok je BDP Unije porastao za 61 % u istom razdoblju. No treba napraviti više. EU je zahvaljujući svojem bogatom iskustvu predvodnik u ostvarivanju zelenog i uključivog gospodarstva.

Komunikacijom o zelenom planu uspostavlja se okvir djelovanja u sljedećim mjesecima i godinama. U svojem budućem radu Komisija će se voditi zahtjevima javnosti za djelovanjem i nespornim znanstvenim dokazima koji su najdetaljnije prikazani u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama i Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava te u Globalnim izgledima za resurse i izvješću Europske agencije za okoliš o stanju i izgledima okoliša za 2019. Naši će prijedlozi biti utemeljeni na dokazima te ćemo ih nastojati potvrditi u opsežnim savjetovanjima.

Gotovo svi Europljani (95 %) misle da je zaštita okoliša važna, a njih 77 % smatra da zaštita okoliša može potaknuti gospodarski rast. Rezultati istraživanja Eurobarometra o stavovima građana EU-a o okolišu potvrđuju široku javnu potporu zakonodavstvu u području okoliša na razini EU-a i ideji da EU treba financirati ekološki prihvatljive aktivnosti.