Predstavništvo u Hrvatskoj

Proračun EU-a za vanjsko djelovanje: Europska komisija pozdravlja donošenje novog dugoročnog proračuna EU-a za vanjsko djelovanje za razdoblje 2021. – 2027.

/croatia/file/europska-komisija-pozdravila-donosenje-novog-proracuna-eu-za-vanjsko-djelovanje-2021_hreuropska-komisija-pozdravila-donosenje-novog-proracuna-eu-za-vanjsko-djelovanje-2021

Proračun EU-a za vanjsko djelovanje: Europska komisija pozdravlja donošenje novog dugoročnog proračuna EU-a za vanjsko djelovanje za razdoblje 2021. – 2027.
copyright EC Audiovisual service

Europska komisija pozdravlja odluku Europskog parlamenta o donošenju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) pod nazivom „Globalna Europa” za razdoblje 2021. – 2027. To je posljednji korak u postupku donošenja nakon pregovora između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. U skladu s tom odlukom EU će imati na raspolaganju 79,5 milijardi eura u tekućim cijenama za poticanje globalnog oporavka u sljedećih sedam godina. Ta će se omotnica upotrijebiti za međunarodna partnerstva u području održivog razvoja, klimatskih promjena, demokracije, upravljanja, ljudskih prava, mira i sigurnosti u susjednim zemljama i šire.

10/06/2021

S ukupnim dodijeljenim iznosom od 79,5 milijardi eura u tekućim cijenama, novi instrument obuhvatit će suradnju EU-a s trećim zemljama. Ukupna dodijeljena sredstva bit će podijeljena na sljedeći način:

  • 60,38 milijardi eura za geografske programe (najmanje 19,32 milijarde eura za susjedstvo, najmanje 29,18 milijardi eura za supsaharsku Afriku, 8,48 milijardi eura za Aziju i Pacifik te za Sjevernu i Južnu Ameriku i Karibe 3,39 milijardi eura)
  • 6,36 milijardi eura za tematske programe (ljudska prava i demokracija, organizacije civilnog društva, mir, stabilnost i sprečavanje sukoba i globalni izazovi)
  • 3,18 milijardi eura za djelovanja za brzi odgovor.

Pričuva nedodijeljenih sredstava u iznosu od 9,53 milijarde eura mogla bi se iskoristiti za dopunu bilo kojeg od tih programa i mehanizama za brzi odgovor kako bi se odgovaralo na nepredviđene okolnosti, nove potrebe ili nove izazove te podržali novi prioriteti.

Novim instrumentom posebno će se podupirati najugroženije zemlje kako bi prevladale svoje dugoročne razvojne izazove, a doprinijet će i ispunjavanju međunarodnih obveza i postizanju ciljeva koje je Unija prihvatila, posebno ciljeva održivog razvoja, Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma. U njemu se objedinjuje nekoliko postojećih instrumenata za vanjsko financiranje u okviru proračuna EU-a.

Osim toga Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa objedinjuje i bespovratna sredstva, mješovito financiranje i jamstva, čime će se EU-u omogućiti da promiče javna i privatna ulaganja u cijelom svijetu u korist održivog razvoja. Ulaganja će se poduprijeti jamstvom za vanjsko djelovanje u iznosu od 53,4 milijarde eura kojim će se obuhvatiti i zapadni Balkan.

Sljedeći koraci: programiranje i odluke o financiranju

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa stupit će na snagu ubrzo, na dan objave, s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.

Provedba Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa odvija se u dva koraka.

  • Prvi korak: Komisijine službe zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) rade na srednjoročnom i dugoročnom planiranju EU-a za svaku zemlju, regiju i tematski program, pod nazivom „programiranje”. Programiranje u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa pokrenuto je u studenome 2020. i trebalo bi biti dovršeno do kraja ove godine kad Komisija donese geografske i tematske višegodišnje indikativne programske dokumente. Nakon rasprave s partnerskim zemljama, civilnim društvom, državama članicama EU-a, drugim donatorima i zainteresiranim dionicima, Komisija i ESVD utvrđuju osnovu za buduće srednjoročne i dugoročne intervencije EU-a. Ponajprije se utvrđuju prioritetna područja, posebni ciljevi, očekivani rezultati i okvirna dodijeljena sredstva za djelovanja EU-a na nacionalnoj, regionalnoj i tematskoj razini.
  • Drugi korak: Svake će se godine definirati i oblikovati posebne akcije u pojedinoj zemlji/regiji (geografski programi) ili tema (tematski programi) te u skladu s time donositi odluke o financiranju.

U okviru zajedničkog pristupa pod nazivom „Tim Europa” s državama članicama se na nacionalnoj i regionalnoj razini planiraju inicijative, u okviru kojih mjere koje financiraju EU i države članice mogu imati transformacijski učinak.

Europski parlament i Komisija sada sudjeluju u neformalnom geopolitičkom dijalogu o širokim programskim smjernicama. Komisija će, u skladu s Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, donijeti delegirani akt za oblikovanje postupka programiranja koji će stupiti na snagu 2021., pod uvjetom da Europski parlament i Vijeće ne podnesu prigovor.

Izjave članova Kolegija

Visoki predstavnik / potpredsjednik Josep Borrell izjavio je: Zahvaljujući ovom novom financijskom instrumentu koji je fleksibilan moći ćemo se suočiti s globalnim izazovima i ulagati u oporavak od pandemije bolesti COVID-19. Novi će instrument pridonijeti promicanju Unijinih vrijednosti i interesa. On je potvrda da je EU pouzdan partner na svjetskoj razini i pokazuje njegovu odlučnost da ispuni svoje međunarodne obveze za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. i provedbu Pariškog sporazuma.

Glavna pregovaračica Europske komisije, povjerenica za međunarodna partnerstva, Jutta Urpilainen izjavila je: Prvi put u 50 godina razvojne politike svi instrumenti za vanjsko financiranje pojednostavnit će se i konsolidirati u glavni instrument kako bi bolje služili našim političkim prioritetima. Ta ključna promjena bit će dosad najveći poticaj za međunarodna partnerstva i prilika da se pomogne najugroženijim zemljama, uključujući zemlje pogođene sukobima i nestabilnošću. Zajedno s partnerima nastojimo stvoriti uvjete za održiv i uključiv oporavak te istodobno promicati vrijednosti i interese EU-a u čitavom svijetu. Posebno se zalažem za poticanje ljudskog razvoja, bolji pristup obrazovanju i zdravstvu, kao i za mlade i borbu protiv nejednakosti.

Povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi rekao je: Novi financijski instrument EU-a za vanjsko djelovanje bit će prekretnica u jačanju otpornosti i blagostanja naših najbližih susjeda. On je znak našeg obnovljenog partnerstva s južnim susjedstvom, pomoći će u oslobađanju neiskorištenog gospodarskog potencijala regije i doprinijeti njezinom oporavku nakon pandemije bolesti COVID-19, kao i oporavku naših partnera na istoku, poticanjem rasta i otvaranja radnih mjesta, digitalne i zelene preobrazbe te ljudskog razvoja i stvaranjem prilika za mlade. Od Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR+), koji ima kapacitet jamčiti ulaganja do 53,4 milijarde eura, koristi će sada imati i zapadni Balkan.

Kontekst

Dugoročni proračun EU-a (višegodišnji financijski okvir – VFO) i NextGenerationEU, privremeni instrument za poticanje oporavka Europe, bit će najveći paket poticaja ikad financiran proračunskim sredstvima EU-a. Za obnovu Europe nakon bolesti COVID-19 izdvojeno je 1,8 bilijuna eura (u cijenama iz 2018.). Bit će to zelenija, digitalnija i otpornija Europa.

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – „Globalna Europa” uključuje suradnju s Afrikom, Karibima i Pacifikom u proračun koji se desetljećima financira iz Europskog razvojnog fonda. Taj se fond nije financirao iz proračuna EU-a, već su ga izravno financirale države članice EU-a te stoga nije bio podložan nadzoru Europskog parlamenta.

Više informacija

Informativni članak o Instrumentu za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa