Predstavništvo u Hrvatskoj

Dijalog s građanima na Ekonomskom fakultetu u Splitu: Doprinos Hrvatske globalnoj ulozi Europske unije

/croatia/file/mimica-cd-zagreb-2019jpg_hrmimica-cd-zagreb-2019.jpg

Neven Mimica u Zagrebu
Copyright: EU

Neven Mimica, Povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj, održao je Dijalog s građanima na Ekonomskom fakultetu u Splitu kao prvi govornik stručnog skupa nazvanog „Hrvatska kakvu trebamo – pogled izvana“ kojeg je ta akademska ustanova organizirala u suradnji s Večernjim listom. Navedeni skup uvod je u već tradicionalnu godišnju konferenciju, „Challenges of Europe“, koja se do kraja ovog tjedna održava u Bolu na otoku Braču. Ta konferencija je jedan od najstarijih i značajnijih skupova ekonomista u našoj zemlji i jedan od najznačajnijih u Europi i svijetu u 2019. godini. Pozvana predavanja održati će dva dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, prof. Eric Maskin i prof. Oliver Hart, te drugi renomirani svjetski ekonomisti. Neven Mimica je u svom predavanju studentima i profesorima Ekonomskog fakulteta u Splitu objasnio EU politiku suradnje s međunarodnim partnerima, posebno naglasivši Agendu 2030 za održivi razvoj.

21/05/2019

Mala zemlja sa sve većim utjecajem

Europska unija je globalni lider na području ulaganja u održivi razvoj, a Hrvatska tome doprinosi s više od pedeset milijuna eura godišnje.

Europska unija i njene članice, gledano ukupno, u projekte održivog razvoja ulažu godišnje više od 75 milijardi eura. EU to čini u skladu s Globalnom agendom o održivom razvoju (Agenda 2030) koja je definirana kroz sedamnaest različitih ciljeva. Dva najvažnija cilja te agende su uklanjanje siromaštva i postizanje ravnomjernog održivog razvoja na način da u to bude uključen što veći broj ljudi. Međutim, novac koji je danas za to dostupan u cijelom svijetu, a riječ je o tri do četiri bilijuna (tri do četiri tisuće milijardi) eura zadovoljava tek deset posto ukupnih potreba. Uz to, udio javnog novca u tom iznosu je deset posto od tih deset posto – 300 do 400 milijuna eura.

"Negdje treba naći ostalih 90 posto potrebnih sredstava za globalni održivi razvoj. Glavni izvor tog novca bit će privatni sektor, prije svega kroz razne oblike javno-privatnih partnerstava i putem snažnijeg angažmana lokalnih poduzetničkih aktera u zemljama u kojima se provode projekti", rekao je Neven Mimica, Povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj, u svom uvodnom govoru, prije dijaloga sa studentima i profesorima Ekonomskog fakulteta u Splitu tijekom kojeg je potanko odgovorio na niz zanimljivih pitanja sudionika konferencije.

Provedba ciljeva održivog razvoja znači i kombiniranje svih raspoloživih alata Unije, alata kao što su bespovratna sredstva, tehnička pomoć, financijski instrumenti i proračunska jamstva. EU je u tome dugo bila usredotočena samo na službenu razvojnu pomoć novcem iz svog proračuna, a cilj je omogućiti ulaganja spajanjem bespovratnih sredstava i zajmova i jamstava. Taj Plan nudi i tehničku pomoć za utvrđivanje i pripremu izvedivih investicijskih projekata. "Do sada je, prema tom planu, uloženo 37 milijardi eura u održiva ulaganja od postavljenog cilja od 44 milijarde eura. Uspjeh tog Plana naveo je Europsku komisiju na povećanje iznosa u sljedećem financijskom ciklusu. Predloženo je da taj iznos bude 123 milijarde eura za susjedstvo i svijet, što predstavlja nominalni porast od 30% u odnosu na sadašnje razdoblje", istaknuo je Mimica.

Cilj je to napraviti tako da Europska unija i dalje ostane najsnažniji čimbenik u ostvarivanju globalnog održivog razvoja. EU danas ulaže u projekte održivog razvoja u 75 zemalja diljem svijeta  - no, zasad, samo dvije se mogu smatrati istinski uspješnim projektima. Riječ je o Ruandi i Mauritiusu, zemljama koje su dobrim državnim upravljanjem sredstvima koja su dobile od Europske unije podigle svoj BDP po glavi stanovnika do razine srednje razvijenih zemalja.

Kad su ulaganja u održivi razvoj u pitanju, EU smatra Afriku svojim glavnim partnerom. U slijedećem proračunskom razdoblju (od 2021. do 2027.) Unija će u taj kontinent uložili 500 milijardi eura. "Europa već ima dugogodišnje političko partnerstvo s Afrikom, kao njezin najveći trgovinski partner, investitor i donator. Cilj je stvoriti radna mjesta i prikladne životne prilike za 2,4 milijarde pretežno mladih ljudi, koji će u Africi postati punoljetni do 2050. godine. Zbog toga je EU u rujnu prošle godine pokrenula Savez Afrike i EU-a za održiva ulaganja i zapošljavanje. Taj Savez predstavlja temeljni pomak u načinu na koji EU vodi svoje odnose s Afrikom. Savez je novi odnos između Afrike i Europe. To nije neuravnotežen odnos donatora-primatelja, već uzajamno partnerstvo jednakih koristi od sadašnjih i budućih gospodarskih mogućnosti", naglasio je Neven Mimica.

Neven Mimica se u svom izlaganju dotaknuo i nadolazećih EU izbora, pozvavši studente Ekonomskog fakulteta da svakako izađu glasovati – "iako se predviđa da će proeuropska koalicija prevladati, ulaskom euroskeptika u Parlament, rad EU institucija mogao bi biti otežan, a time bi moglo doći do zastoja i u razvoju projekata međunarodne pomoći. Zato je veća izlaznost na izborima možda i važnija nego što nam to danas izgleda."

Što se tiče Hrvatske, naša zemlja je od samog početka aktivno sudjelovala u uspostavljanju okvira Agende 2030., kao članica Otvorene radne skupine za ciljeve održivog razvoja. Što se tiče financija, Hrvatska kao relativno mala zemlja i kao relativno nov član EU, za održive projekte u svijetu izdvaja 50 milijuna eura. "To nije najniži iznos, kad se usporedi s novcem koji u tu svrhu izdvajaju druge članice. Održivi razvoj i naš doprinos globalnoj ulozi Europske unije imati će posebnu važnost tijekom našeg predstojećeg predsjedanja Vijećem EU-a. Tih šest mjeseci bit će izazovno razdoblje za našu državnu službu, ali i prilika za Hrvatsku da stekne više iskustva o pitanjima razvojnih politika. Hrvatska posljednjih godina kontinuirano povećava svoj doprinos Službenoj razvojnoj pomoći (ODA) i time šalje važnu poruku da podržava jaču, snažniju Europu", zaključio je Neven Mimica, dodavši kako se često sjeti jedne sjajne rečenice Roberta Schumana, koju ćemo ovdje parafrazirati: Europska unija zapravo ne postoji – uvijek se iznova stvara kad najmanje dvije osobe o njoj konstruktivno razgovaraju.