Predstavništvo u Hrvatskoj

Jesenska gospodarska prognoza

/croatia/file/img0047jpg_hrimg_0047.jpg

Jesenska gospodarska prognoza
©

Prema danas objavljenoj jesenskoj prognozi Europska komisija očekuje daljnji rast i u europodručju i u EU-u i to od 2,1 % u 2018. te 1,9 % u 2019. (proljetna prognoza: 2018. rast od 1,8 % u europodručju i 1,9 % u EU-u­).

09/11/2017

Gospodarstvo europodručja ove će godine rasti najbrže u posljednjem desetljeću, a predviđa se da će realni BDP porasti za 2,2 %. Time se uvelike nadmašuju proljetna predviđanja od 1,7 %. Usto, gospodarstvo EU-a u cjelini nadmašit će očekivanja zahvaljujući ovogodišnjem snažnom rastu od 2,3 % (u odnosu na 1,9 % u proljeće).

Rast je nadmašio očekivanja, ali se predviđa njegovo blago smanjenje

Europsko gospodarstvo ove je godine ostvarilo puno bolje rezultate od očekivanih zahvaljujući otpornosti privatne potrošnje, većem rastu u svijetu i smanjenju nezaposlenosti. Zbog smanjenja nesigurnosti uvjeti financiranja postali su povoljniji, a gospodarsko ozračje pozitivnije, što je pak dovelo do većih ulaganja. Gospodarstva svih država članica bilježe porast, stanje na tržištu rada se poboljšava, ali plaće još rastu jako sporo.

Kontekst političkih promjena 

Premda ciklički oporavak traje već 18 uzastopnih tromjesečja, još nije dovršen pa tako tržište rada još uvelike stagnira, a rast plaća neuobičajeno je spor. Rast BDP-a i inflacija stoga još ovise o potpori politike. Europska središnja banka zadržala je vrlo prilagodljivu monetarnu politiku, dok su neke druge središnje banke u svijetu počele podizati kamatne stope. Očekuje se da nekoliko država članica iz europodručja 2018. donese ekspanzivne fiskalne politike, ali i da ukupna fiskalna politika europodručja ostane pretežno neutralna.

Nezaposlenost se smanjuje, ali tržište rada i dalje stagnira 

Nastavljaju se otvarati radna mjesta, a stanje na tržištu rada trebalo bi se poboljšati zbog razvoja na temelju domaće potražnje, umjerenog porasta plaća i strukturnih reformi koje su provele pojedine države članice. Očekuje se da će prosječna stopa nezaposlenosti u europodručju ove godine iznositi 9,1 %, što je najniža stopa od 2009. zbog rekordno visokog ukupnog broja zaposlenih. U iduće dvije godine nezaposlenost bi se trebala dodatno smanjiti na 8,5 % u 2018. te 7,9 % u 2019. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u EU-u ove godine iznositi 7,8 %, u 2018. 7,3 %, a 2019. pasti na 7,0 %. Prema procjenama, bit će manje novih radnih mjesta jer u pojedinim zemljama nestaju fiskalni poticaji, a u drugim zemljama dolazi do manjka vještina.

Niži porast inflacije uslijed slabog rasta plaća

Ukupna stopa inflacije potrošačkih cijena fluktuirala je tijekom prvih devet mjeseci godine kao posljedica baznog učinka energije. Nasuprot tome, temeljna inflacija, koja ne obuhvaća cijene energije i neprerađene hrane, raste, ali i dalje sporo, što je odraz dugog razdoblja niske inflacije, slabog rasta plaća i kontinuirane stagnacije na tržištu rada. Općenito, predviđa se da će prosječna stopa inflacije u europodručju ove godine iznositi 1,5 %, da će se 2018. smanjiti na 1,4 %, a 2019. iznova povećati na 1.6 %.

Javnim financijama pogoduju bolji ciklički uvjeti

Predviđa se da će se stanje javnih financija u europodručju poboljšati u odnosu na proljetne prognoze, prvenstveno zbog snažnijeg rasta. Očekuje se da će se ukupni državni saldo povećati u gotovo svim državama članicama. Uz pretpostavku da neće biti političkih promjena, procjenjuje se da će se udio deficita opće države u BDP-u u europodručju smanjiti na 0,8 % u 2019. (u usporedbi s 1,1, % u 2017. te 0,9 % u 2018.), a omjer duga u BDP-u smanjiti na 85,2 % (u usporedbi s 89,3 % u 2017. te 87,2 % u 2018.).

Rizici su općenito uravnoteženi

Rizici od pozitivnih ili negativnih gospodarskih kretanja u odnosu na prognozu općenito su podjednaki. Glavni negativni rizici povezani su s vanjskim čimbenicima: geopolitičkim napetostima (primjerice na Korejskom poluotoku), potencijalno strožim globalnim financijskim uvjetima (npr. uslijed porasta straha od rizika), gospodarskom prilagodbom u Kini ili proširenjem protekcionističkih politika. Unutar Europske unije glavni negativni rizici povezani su s ishodom pregovora o Brexitu, snažnijom aprecijacijom eura te višim dugoročnim kamatnim stopama. Nasuprot tomu, slabljenje nesigurnosti i bolje ozračje u Europi, ali i snažniji rast u ostatku svijeta, mogu dovesti i do snažnijeg rasta od predviđenog.

Posve tehnička pretpostavka za Ujedinjenu Kraljevinu za 2019.

S obzirom na aktualne pregovore o uvjetima povlačenja Ujedinjenje Kraljevine iz EU-a, naše projekcije za 2019. temelje se na isključivo teoretskoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između EU27 i Ujedinjene Kraljevine održati status quo. Projekcije služe isključivo za prognozu i nemaju utjecaj na aktualne pregovore u kontekstu postupka iz članka 50.

Kontekst

Prognoza se temelji na nizu tehničkih pretpostavki u vezi s tečajem, kamatnim stopama i cijenama primarnih proizvoda s krajnjim datumom 23. listopada 2017. Svi ostali ulazni podaci, uključujući pretpostavke u pogledu državnih politika, uzeti su u obzir zaključno s 23. listopada 2017. Osim ako su politike uvjerljivo najavljene i potkrijepljene s dovoljno pojedinosti, u projekcijama se ne pretpostavljaju njihove promjene.

Od 2018. Europska komisija svake će godine objavljivati dvije sveobuhvatne prognoze (u proljeće i jesen) te dvije privremene prognoze (zimi i ljeti), umjesto tri sveobuhvatne prognoze zimi, ljeti i ujesen kao što je to bio slučaj svake godine od 2012. Privremene prognoze obuhvaćat će godišnje i tromjesečne podatke o BDP-u i inflaciji za tekuću godinu i godine koje slijede za sve države članice i europodručje te zbirne podatke za EU. Vraćanjem na prethodni plan izrade prognoza Komisijine će se prognoze ponovno vremenski podudarati s prognozama drugih institucija (npr. Europske središnje banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj).