Predstavništvo u Hrvatskoj

Budućnost u kojoj živimo: pametni gradovi

/croatia/file/budu%C4%87nost-u-kojoj-%C5%BEivimo-pametni-gradovi_hrBudućnost u kojoj živimo: pametni gradovi

Budućnost u kojoj živimo: pametni gradovi
Copyright AP

Je li pametni grad (engl. smart city) znanstvena fantastika? Mislite li da se jedan grad može voditi kao, primjerice, poduzeće? Mislite li da se u jednom gradu može kvalitetno brinuti o resursima, zadovoljstvu građana, stvarati nove prilike i generalno optimizirati strateške ciljeve? Znate li što to uopće znači?

Ne, pametni grad nije znanstvena fantastika. No krenimo redom.

 

 

Što je to pametni grad (engl. smart city)?

Mnogo je definicija koje opisuju pojam „pametni grad”, ali najjednostavnija je ona koja ga objašnjava kao viziju urbanog razvoja u kojem se koristi digitalna i komunikacijska tehnologija (ICT) i internet stvari (IoT), kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedila učinkovitost gradskih usluga.

 

Pametni grad pruža održivost jer povećava potencijal pojedinaca i čitave zajednice. Fokus vođenja takvog pametnog grada na građanima je i na njihovim potrebama, rastu gospodarstva i kvalitetnom upravljanju, odnosno optimalnom korištenju resursa. To između ostalog znači pametnije gradske prometne mreže, nadogradnju objekata za opskrbu vodom i odvozom otpada i učinkovitije osvjetljavanje i grijanje zgrada. To znači i interaktivniju i odgovorniju gradsku upravu, sigurnije javne prostore i zadovoljavanje drugih potreba stanovništva.

 

Stoga, ne - pametni gradovi nisu znanstvena fantastika već gradovi koji su prošli kroz proces digitalne transformacije. Najčešće se radi o inovacijama koje se na prvu čine jednostavnima i koje građani brzo prihvaćaju, a pritom zaboravljaju kako im je bilo prije njih. Primjeri u Hrvatskoj su plaćanje parkinga SMS-om, pametne klupe (koja imaju solarnu ploču putem koje se mogu puniti baterije pametnih uređaja) i pametno drveće (drvo ima “krošnju“ napravljena od solarnih ploča i mogućnost besplatnog spajanja na internet putem Wi-Fi mreže), a u Rijeci odnedavno dron prati gustoću prometa. Međutim, u pametnim gradovima gotovo nikad se ne radi o jednom rješenju, već o kombinaciji povezanih tehnologija da bi građani ugodnije živjeli.

 

Dosad je Europsko inovacijsko partnerstvo (EIP) o pametnim gradovima i zajednicama (10) već ima 370 projekata za financiranje i razvoj pametnih rješenja u područjima energije, ICT-a i prometa, koje uključuju više od 3000 partnera iz cijele Europe i obećavaju atraktivnije gradove i brojne poslovne mogućnosti.

 

 

 

Koji su to “pametni gradovi“?

Još daleke 2015. Barcelona je proglašena najboljim gradom, ispred New Yorka, Londona, Nice i Singapura. A zašto? Zato što korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija nastoji pružati komunalne usluge na nekoliko razina. U tom je modelu definirano 12 područja, među kojima su i zaštita okoliša, ICT, voda, energija, otpad i tzv. „otvorena uprava”, u kojoj građani više sudjeluju i imaju mogućnost upravljati promjenama, a temelji se na modernim tehnologijama. Trenutačno Barcelona ima 22 glavna programa i 83 projekta među kojima su i pametna rasvjeta (koja se puni solarnim pogonom, javlja kvar ili smetnju putem aplikacije, ima brojač prometa, regulatora jačine rasvjete i slično), pametni parking (koji korisnicima na pametni mobitel javlja slobodno parkirno mjesto u ovisnosti o lokaciji na kojoj se nalaze), pametno upravljanje vodom te pametno gospodarenje otpadom (u kojem građani sudjeluju tako da odvajaju otpad u za to predviđene posude, kako se otpad ne bi miješao već reciklirao), kojima se štedi više od 70 milijuna dolara na godinu, a otvorilo se i 47 tisuća novih radnih mjesta.

 

I Beč je među bolje rangiranim pametnim gradovima zahvaljujući osnutku javno privatne organizacije sa zadatkom razvoja strategije i rješenja za Smart City. Među ostalim, predviđene su i stimulacije da bi 50% električne energije do 2030. bilo iz solarnih elektrana.

 

Među najuspješnijim primjerima često se spominju Kopenhagen i Stockholm zbog razvoja pametnih tehnologija i znatnog smanjena potrošnje električne energije. Kao vodeći pametni gradovi, oni predvode u upotrebi energije iz obnovljivih izvora i zelene IT tehnologije. Stockholmska pametna mreža Stokab omogućuje brzu i nesmetanu komunikaciju podsustava i temelj je za razvoj svih ostalih pametnih rješenja.

 

 

Pametni gradovi u Hrvatskoj

Zagreb, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Bjelovar i Vukovar samo su neki hrvatski gradovi koji aktivno rade na svojoj infrastrukturi kako bi postali dio zajednice pametnih gradova. Međutim, da bi grad mogao iskoristiti pametna rješenja, treba dobra komunikacijski temelj: kvalitetnu pametnu mrežu kojom će se upravljati svim gradskim procesima te proizvodnjom i potrošnjom energije. Tek tada grad može integrirati javne usluge, ugraditi sustav senzora i brojača, ostvariti planirane uštede i smanjiti emisije ugljičnog dioksida.

 

 

 

Što mislite, može li i vaš grad biti pametan?

 

 

 

 

 

 

 

Pročitajte više o ovoj temi: