Predstavništvo u Hrvatskoj

AI - planovi za razvoj budućnosti u 2020.

/croatia/file/ai-planovi-za-razvoj-budu%C4%87nosti-u-2020-0_hrAI - planovi za razvoj budućnosti u 2020.

AI - planovi za razvoj budućnosti u 2020.
Copyright EK

Možete li zamisliti automobile koji će sami voziti? Već se dulje vrijeme oslanjamo na pametne telefone, GPS, kamere u automobilima i slične pametne sustave, no to je tek početak onoga što nas očekuje.
 

Umjetna inteligencija (AI) postala je područje od strateške važnosti i ključni pokretač gospodarskog razvoja i može donijeti rješenja za mnoge društvene izazove. Međutim, društveno-ekonomska, pravna i etička svojstva moraju se pažljivo razmotriti.

Europska komisija je zato predložila uređeni pristup umjetnoj inteligenciji i robotici, koji se bavi tehnološkim, etičkim, pravnim i socio-ekonomskim aspektima za jačanje istraživačkih i industrijskih kapaciteta EU-a te stavljanje umjetne inteligencije u službu europskih građana i gospodarstva. Tako se, primjerice, može raditi na rješenjima mnogih društvenih izazova, poput liječenja, unaprijeđena poljoprivrede, očuvanja okoliša i slično.

____

 

Europska komisija je početkom 2019. godine službeno pokrenula ključni korak s fokusom na razvoj umjetne inteligencije. AI4EU (Umjetna inteligencija za Europsku uniju) Komisijin je projekt pokrenut s ciljem izgradnje prve europske platforme za umjetnu inteligenciju, koja će omogućiti da se AI tehnologija približi javnosti i dovede u sve razine društva te u male i netehnološke tvrtke i javne uprave diljem Europe. Projekt ima proračun od 20 milijuna eura, a kao voditelj projekta, francuska tvrtka Thales koordinira uvođenje platforme i promiče suradnju unutar aktivnog ekosustava, koji uključuje 79 organizacija iz 21 zemlje EU-a, među kojima je i Hrvatska.
 

U okviru projekta AI4EU potencijalnim korisnicima ove tehnologije nudit će se usluge i podrška, kao i pomoć s testiranjem i integracijom AI rješenja u procese, proizvode i usluge. Kao otvorena platforma, nudit će mogućnost različitih edukacija, usavršavanja i prekvalifikacija.

Kako bi se ostvarile mjere za ulaganja, očekuje se rješavanje određenih uvjeta:

  • Do sredine 2019. svaka bi država članica trebala imati nacionalnu strategiju za umjetnu inteligenciju, s predviđenim razinama ulaganja i provedbenim mjerama, koje će biti uključene u rasprave na razini EU-a.
  • Osnovat će se novo europsko javno-privatno partnerstvo u području umjetne inteligencije, radi poticanja suradnje između akademske zajednice i industrije u Europi te definiranja zajedničkog strateškog programa za istraživanje umjetne inteligencije.
  • Osnovat će se fond za rast umjetne inteligencije, a Komisija će podupirati novoosnovana poduzeća, poduzeća u ranoj fazi te ona u fazi rasta i inovatore u području umjetne inteligencije i  “blockchaina“.
  • Osnovat će se i povezati europski centri izvrsnosti u području umjetne inteligencije. Također i testni centri u područjima kao što je mobilnost, koji će biti referentni na svjetskoj razini, a primjena umjetne inteligencije u gospodarstvu poticat će se putem digitalno inovacijskih centara (do sada je najavljeno izdvajanje 66 milijuna eura za centre za robotiku).
  • Dodatno, pokrenut će se i pilot-inicijativa Europskog vijeća za inovacije kako bi se pružila potpora sljedećoj generaciji tehnologija umjetne inteligencije.

/croatia/file/ai-planovi-za-razvoj-budu%C4%87nosti-u-2020_hrAI - planovi za razvoj budućnosti u 2020.

Izvor: AI4EU

 

Što to znači za građane država članica?

Na temelju svoje strategije za umjetnu inteligenciju, Komisija je u prosincu 2018. predstavila usklađeni plan poticanja suradnje s državama članicama EU-a te Norveškom i Švicarskom u četiri glavna područja: povećanju ulaganja, povećanju količine dostupnih podataka, poticanju talenta i jamstvu povjerenja. Rezultati ove strategije se očekuju tek od 2020. godine.
 

Kako bi podržala napore država članica koje su odgovorne za radnu i obrazovnu politiku, Komisija je do 2020. godine obećala:

  • podupirati partnerstva za poslovno obrazovanje kako bi privukla i zadržala više talenata za AI u Europi;
  • uspostaviti posebne programe obuke i prekvalifikacije za profesionalce;
  • redovito predviđati promjene na tržištu rada i neusklađenost vještina;
  • podržavati digitalne vještine i kompetencije u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu, matematici (STEM), poduzetništvu i kreativnosti;
  • potaknuti države članice da moderniziraju svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja.

____

 

Program Obzor 2020. najveći je program EU-a za istraživanje i inovacije s gotovo 80 milijardi eura dostupnih sredstava tijekom 7 godina (2014. - 2020.). Povezivanjem istraživanja i inovacija, Obzor 2020 omogućuje vodeću poziciju u industriji i rješavanje društvenih izazova, s naglaskom na izvrsnost u znanosti.

 

Cilj je osigurati da Europa postane vodeća u znanosti “svjetske klase“, pritom uklanjajući prepreke za inovacije i olakšavajući partnerstvo javnog i privatnog sektora u ostvarivanju inovacija. Obzor 2020. otvoren je svim znanstvenicima i istraživačima, te je kreiran tako da smanjuje administraciju i vrijeme prijava za sredstva, kako bi se sudionici mogli usredotočiti na ono što je doista važno. Ovakav pristup osigurava da se sredstva za nove projekte brzo povuku i brže postignu rezultate.

 

Hrvatska u programu Obzor 2020

Do lipnja 2018. Hrvatska je uspješno sudjelovala u 285 projekata: 173 organizacije i 381 sudionik iz sveučilišta, istraživačkih instituta i poduzeća napredne tehnologije.

U hrvatska poduzeća do sada je uloženo oko 57 milijuna eura čime su uspjela konkurirati vodećim organizacijama Europe. Većina inovacija bavi se energetskim pitanjima povezanima s hranom, agrikulturom, šumarstvom, prijevozom, klimom i okolišem. Hrvatski su sudionici većinom surađivali s partnerima iz Italije, Španjolske i Njemačke, a najviše je nagrađenih iz Zagreba i Zagrebačke županije.

 

Neke od organizacija iz Hrvatske koje sudjeluju u programu Obzor 2020.: Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Zagrebu – Medicinski fakultet, Genos LTD, Agencija za mobilnost i programe EU-a, CARNET (Hrvatska akademska i istraživačka mreža). Ukupan broj prijava za Obzor 2020. u prve tri godine (2014. do 2016.) i na tisuću prijavljenih iz redova osoblja za istraživanje i razvoj i istraživača (2016.) po državi članici, govori kako Hrvatska ima što ponuditi u području razvoja umjetne inteligencije.
 

Kako se možete uključiti

Ako se želite uključiti u program i pronaći sredstva za istraživanje i inovacije u svome području djelovanja, koraci su poprilično jednostavni, jer nema papirologije – sve ide putem interneta. Za početak, odaberite svoje područje, potom saznajte više informacija o tom području unutar programa te pronađite mogućnosti za financiranja putem poziva za natječaj.

 

Više o programu Obzor 2020 pročitajte u našem članku: investicija za razvoj budućnosti: Obzor 2020.

 

 

 

 

 

Pročitajte više o ovoj temi: