Predstavništvo u Hrvatskoj

Novi europski istraživački prostor: Komisija predstavlja novi plan za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji i oporavku EU-a

/croatia/file/novi-europski-istrazivacki-prostor-novi-plan-za-potporu-zelenoj-i-digitalnoj-tranziciji-2020_hrnovi-europski-istrazivacki-prostor-novi-plan-za-potporu-zelenoj-i-digitalnoj-tranziciji-2020

Novi europski istraživački prostor: Komisija predstavlja novi plan za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji i oporavku EU-a
copyright EC Audiovisual service

Komisija je danas donijela Komunikaciju o novom europskom prostoru za istraživanje i inovacije. Novi europski istraživački prostor, temeljen na izvrsnosti, konkurentan, otvoren i usmjeren na talente unaprijedit će europsko istraživačko i inovacijsko okruženje, pospješiti tranziciju EU-a prema klimatskoj neutralnosti i njegov vodeći položaj u području digitalizacije, potaknuti oporavak od društvenih i gospodarskih posljedica krize uzrokovane koronavirusom te povećati otpornost EU-a na buduće krize.

30/09/2020

Komisija blisko surađuje s državama članicama pri određivanju strateških ciljeva i provedbenih mjerâ kako bi utvrdila prioritetna ulaganja i reforme u području istraživanja i inovacija, poboljšala pristup izvrsnosti za istraživače širom EU-a i omogućila da se rezultati istraživanja primjenjuju na tržištu. Usto, Komisija će i dalje raditi na promicanju mobilnosti istraživača, razvoju njihovih vještina i karijerâ unutar EU-a, rodnoj ravnopravnosti te na boljem pristupu javno financiranim stručno recenziranim znanstvenim radovima.

Izvršna potpredsjednica Komisije za Europu spremnu za digitalno doba Margrethe Vestager izjavila je: EU se već može pohvaliti plodnim sektorom inovacija zahvaljujući svojoj istraživačkoj i znanstvenoj izvrsnosti. Želja nam je da na temelju dosadašnjih rezultata unaprijedimo tržišno usmjerene inovacije koje će doprinijeti stvaranju zelene digitalne Europe i potaknuti rast, otvaranje radnih mjesta i našu konkurentnost na globalnoj sceni. Danas si zadajemo novi ambiciozni cilj da europski istraživački prostor pospješi suradnju i učini europsku industriju još konkurentnijom.

Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, izjavila je: Živimo u vrijeme kada znanstvene aktivnosti zahtijevaju bržu i djelotvornu suradnju. Moramo ojačati europski istraživački prostor. To je područje koje obuhvaća cijelu Europu jer znanje nema teritorijalnih granica, međusobna suradnja potiče razvoj znanstvenih spoznaja, a znanje se smatra pouzdanim kad je njegova kvaliteta transparentna. Osim toga, takvo područje nudi više prilika kako bi se postigli ciljevi za otpornu, zelenu i digitalnu budućnost.

Europski istraživački prostor pokrenut je 2000. i posljednjih je godina donio velika postignuća, no s obzirom na sadašnju situaciju, moramo ponovno razmotriti njegovu ulogu, bolje definirati i provesti ključne ciljeve i učiniti ga privlačnijim, zajedničkim prostorom koji će poticati vrijedna istraživanja i inovacije. Osim toga, Europa se trenutačno suočava sa znatnim društvenim, ekološkim i gospodarskim izazovima uslijed krize uzrokovane koronavirusom. Stoga su istraživanje i inovacije presudni za svladavanje tih izazova, oporavak Europe i ubrzanje dvostruke zelene i digitalne tranzicije.

Ciljevi novog europskog istraživačkog prostora

Nadovezujući se na vodeći položaj Europe u području inovacija i njezinu znanstvenu izvrsnost, novim europskim istraživačkim prostorom nastoji se potaknuti koordinacija i suradnja između EU-a, njegovih država članica i privatnog sektora, veća ulaganja u istraživanje i inovacije, mobilnost istraživača, njihove stručnosti i protoka znanja.

Danas objavljena Komunikacija definira četiri strateška cilja:

  1.  Određivanje prioritetnih ulaganja i reformi u području istraživanja i inovacija prema zelenoj i digitalnoj tranziciji kako bi se podržao oporavak Europe i povećala njezina konkurentnost.

Potpora EU-a istraživanju i inovacijama predviđena je u okviru različitih programa, kao što su Obzor Europa, kohezijska politika i novog instrumenta za oporavak pod nazivom Next Generation EU. Kako bi se postigle potrebne pozitivne promjene i rezultati, potpore koje osigurava EU moraju se nadopuniti ulaganjima iz država članica i privatnog sektora. U Komunikaciji je potvrđen cilj da se 3 % BDP-a izdvaja za ulaganje EU-a u istraživanje i inovacije, potiče daljnja suradnja među državama članicama i usklade aktivnosti koje one poduzimaju na nacionalnoj razini, postavljanjem cilja da se do 2030. 5 % nacionalnih javnih sredstava izdvoji za zajedničke istraživačke i razvojne programe i europska partnerstva.

Načelo izvrsnosti, koje podrazumijeva da najbolji istraživači s najboljim idejama mogu dobiti financijska sredstva, i dalje je temelj za sva ulaganja u okviru europskog istraživačkog prostora.

  2.  Poboljšanje pristupa objektima i infrastrukturi izvrsnosti za istraživače diljem EU-a.

Ulaganja država članica u istraživanje i inovacije i dalje su neujednačena, što dovodi do razlika u znanstvenoj izvrsnosti i rezultatima inovacija koje je potrebno premostiti. EU već pomaže zemljama koje zaostaju u ovom području putem prilagođenih konkretnih programa potpore, a ujedno će i nastaviti pružati potporu putem programa Obzor Europa uz jačanje suradnje s iskusnijim partnerima kako bi se poboljšao pristup izvrsnosti. Komisija predlaže da države članice koje zaostaju za europskim prosjekom BDP-a za ulaganja u istraživanje i razvoj usmjere svoje aktivnosti na povećanje svojih ulaganja za 50 % u sljedećih pet godina .

U tu će se svrhu povećavati mobilnost istraživača putem namjenskih programa osposobljavanja i mobilnosti između industrijskog sektora i akademske zajednice. Kako bi napredak u istraživanju koje se temelji na izvrsnosti bio vidljiv, države članice koje zaostaju za prosjekom EU-a, prema najčešće citiranim publikacijama, trebale bi smanjiti razliku u odnosu na prosjek EU-a za najmanje jednu trećinu u sljedećih pet godina.

 3.  Primjena rezultata istraživanja u gospodarstvu kako bi se potaknula poslovna ulaganja i ojačala konkurentnost EU-a i njegovo vodstvo u globalnom tehnološkom okruženju.

Kako bi se ubrzao prijenos rezultata istraživanja u realni gospodarski sektor i podržala provedba nove industrijske strategije, Komisija će poticati i usmjeravati razvoj zajedničkih tehnoloških planova s industrijskim sektorom što će omogućiti privlačenje privatnih ulaganja u ključne međunarodne projekte. Time će se potaknuti razvoj konkurentnih tehnologija u ključnim strateškim područjima i istodobno osigurati snažnija europska prisutnost na globalnoj sceni.

Usporedno s tim, nakon detaljnog praćenja, Komisija će istražiti mogućnost razvoja okvira za umrežavanje koji će se temeljiti na postojećim subjektima i kapacitetima, kao što su centri izvrsnosti ili digitalni inovacijski centri, kako bi se olakšala suradnja i razmjena najboljih praksi do 2022. Komisija će i dalje u ovom dvogodišnjem razdoblju razvijati vodeća načela za vrednovanje i nagrađivanje inovacija, kao i kodeks prakse za pametnu upotrebu intelektualnog vlasništva kako bi se osigurao pristup učinkovitoj i cjenovno pristupačnoj zaštiti intelektualnog vlasništva.

  4.  Jačanje mobilnosti istraživača i slobodnog protoka znanja i tehnologije putem bolje suradnje među državama članicama kako bi svi imali koristi od istraživanja i njegovih rezultata.

EU će nastojati stvoriti uvjete za razvoj karijere kako bi privukao i zadržao najbolje istraživače u Europi te poticati istraživače na karijeru izvan akademske zajednice. U tu će svrhu do kraja 2024., u partnerstvu s državama članicama i istraživačkim organizacijama, osigurati instrument za potporu istraživačkoj karijeri. Taj će instrument obuhvatiti sljedeće elemente: okvir kompetencija za istraživače radi evidentiranja ključnih vještina i neusklađenosti; program mobilnosti za potporu razmjeni i mobilnosti istraživača u industriji i akademskoj zajednici; ciljane mogućnosti osposobljavanja i profesionalnog razvoja u okviru programa Obzor Europa i portal „jedinstvena kontaktna točka” za lakše pronalaženje svih potrebnih informacija i za upravljanje učenjem i karijerama.

EU će u bliskoj suradnji s državama članicama raditi na ostvarenju prethodno navedenih strateških ciljeva putem 14 mjera koje su međusobno povezane i koje će biti ključne za ostvarivanje europskog istraživačkog prostora. Nadalje, Komisija će pokrenuti Europski forum za tranziciju, forum za stratešku raspravu s državama članicama koji će im pružiti potporu u dosljednoj provedbi tih četiriju ciljeva. Komisija će do prve polovice 2021. predložiti i da države članice usvoje Pakt za istraživanje i inovacije u Europi, kojim će se potvrditi njihov angažman na zajedničkim politikama i načelima te navesti područja u kojima će zajednički razvijati prioritetne mjere.

U okviru svojih inicijativa za oporavak i izgradnju zelene i digitalne Europe, pored novog istraživačkog prostora, Komisija je danas donijela i novi Akcijski plan za digitalno obrazovanje kako bi sustav obrazovanja i osposobljavanja prilagodila digitalnom dobu, kao i Komunikaciju o europskom prostoru obrazovanja kao pokretaču rasta i otvaranja radnih mjesta.

Kontekst

Europski istraživački prostor pokrenut je 2000. s ciljem bolje organizacije i integracije istraživačkih i inovacijskih sustava Europe i jačanja suradnje između EU-a i država članica, njihovih regija i dionika. Taj prostor namijenjen je slobodnom kretanju istraživača, znanstvenih spoznaja i tehnologije širom EU-a. Njime se potiče prekogranična suradnja te koordinacija politika i programâ za istraživanje i razvoj u državama članicama.

Vijeće Europske unije pozvalo je 2018. da Europska komisija 2020. sastavi Komunikaciju o preoblikovanju europskog istraživačkog prostora. U prosincu 2019. države članice provele su savjetovanje o budućnosti europskog istraživačkog prostora putem mišljenja Europskog odbora za istraživanje i inovacije.

Kao dio odgovora EU-a na pandemiju koronavirusa, Komisija je u travnju ove godine predstavila akcijski plan „ERA protiv koronavirusa.” Nadovezujući se na opće ciljeve i alate europskog istraživačkog prostora, akcijski plan predstavlja radni dokument koji su zajednički izradili Komisija i nacionalne vlade. Njime su obuhvaćene kratkoročne mjere koje se temelje na koordinaciji, suradnji, razmjeni podataka i zajedničkim aktivnostima u području financiranja.

Više informacija

Informativni članak: Novi europski istraživački prostor

Europski istraživački prostor

Videozapis o novom europskom istraživačkom prostoru

Komunikacija: Novi europski prostor za istraživanje i inovacije