Klimatska politika

Dugoročna strategija do 2050.

Politika

EU do 2050. želi postići klimatsku neutralnost, odnosno postati gospodarstvo s nultom neto stopom emisija stakleničkih plinova. Taj je cilj srž europskog zelenog plana te je u skladu s obvezom EU-a na temelju Pariškog sporazuma o globalnom djelovanju u području klime.

Prelazak na klimatski neutralno društvo goruće je pitanje i prilika za izgradnju bolje budućnosti za sve.

Važnu ulogu imat će svi segmenti društva i svi gospodarski sektori, od energetskog sektora do industrije, mobilnosti, održavanja i gradnje zgrada, poljoprivrede i šumarstva.

Unija može predvoditi taj proces ulaganjima u izvediva tehnološka rješenja, osnaživanjem položaja građana i usklađivanjem mjera u ključnim područjima kao što su industrijska politika, financije ili istraživanje, uz istodobno osiguravanje socijalno pravedne tranzicije.

Vizija Komisije

Komisija je u studenome 2018. iznijela viziju klimatski neutralnog EU-a, kojom je obuhvatila sve ključne sektore i razmotrila kako provesti tranziciju.

Komisija je svojom vizijom obuhvatila gotovo sve politike EU-a i uskladila je s ciljem Pariškog sporazuma, prema kojem rast globalne temperature treba zadržati na razini znatno nižoj od 2 °C, a po mogućnosti nižoj od 1,5 °C.

U okviru europskog zelenog plana Komisija će 2020. predložiti prvi europski propis o klimi kako bi cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. ugradila u zakonodavstvo.

Strategija EU-a

Sve stranke Pariškog sporazuma trebale bi do 2020. dostaviti svoje dugoročne strategije za razvoj u smjeru niskih razina emisija stakleničkih plinova do sredine stoljeća.

U rezoluciji o klimatskim promjenama iz ožujka 2019. i rezoluciji o europskom zelenom planu iz siječnja 2020. Europski parlament podržao je cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova.

Europsko vijeće podržalo je u prosincu 2019. cilj postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050., u skladu s Pariškim sporazumom.

Čelnici EU-a pozvali su Komisiju da što ranije tijekom 2020. pripremi prijedlog za dugoročnu strategiju EU-a kako bi je Vijeće moglo donijeti i dostaviti Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Nacionalne strategije

Države članice EU-a moraju donijeti dugoročne nacionalne strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi ispunile obveze na temelju Pariškog sporazuma i ciljeve EU-a.

Doprinos dionika

  • Na događanju za dionike održanom 10. – 11. srpnja 2018. okupili su se dionici iz poslovnog i istraživačkog sektora te civilnog društva kako bi raspravili o budućoj strategiji EU-a.
  • U okviru javnog savjetovanja provedenog od 17. srpnja do 9. listopada 2018. primljeno je više od 2800 odgovora.
  • Na temelju Komisijine vizije pokrenuta je rasprava o strategiji EU-a, u kojoj sudjeluju institucije EU-a, nacionalni parlamenti, poslovni sektor, nevladine organizacije, gradovi, općine i građani iz cijele Europe.

Najvažniji dokumenti

Dokumentacija

2018. – Vizija dugoročne strategije EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova

2011. – Plan za konkurentnu niskougljičnu Europu

Europska komisija predstavila je 2011. plan za konkurentnu niskougljičnu Europu do 2050. U planu se iznose mogući smjerovi djelovanja do 2050. koji bi EU-u omogućili da emisije stakleničkih plinova smanji za 80 – 95 %, u skladu s ciljem dogovorenim na međunarodnoj razini u kontekstu smanjenja koje zajednički trebaju ostvariti razvijene zemlje. Također se navodi koji su ključni koraci za postizanje tog cilja, izazovi politika, potrebe za ulaganjima i mogućnosti u raznim sektorima.

Najvažniji dokumenti:

  • travanj 2012. – Bihevioralne opcije ublažavanja klimatskih promjena i prikladan način njihova uključivanja u kvantitativne dugoročne scenarije politike