Klimatska politika

Europski propis o klimi

Komisijinim prijedlogom prvog europskog propisa o klimi nastoji se u zakonodavstvo ugraditi cilj utvrđen u europskom zelenom planu da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050.

To znači da treba postići neto nultu stopu emisija stakleničkih plinova u cijelom EU-u, uglavnom smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša.

Cilj je propisa osigurati da sve politike EU-a i svi sektori gospodarstva i društva doprinose postizanju tog cilja.

Ciljevi

  • Utvrditi dugoročni put za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. u svim politikama, na društveno pravedan i troškovno učinkovit način
  • Uspostaviti sustav za praćenje napretka i, prema potrebi, poduzimanje daljnjih mjera
  • Osigurati predvidljivost za ulagače i druge gospodarske subjekte
  • Osigurati da tranzicija na klimatsku neutralnost bude nepovratna

Ključni elementi

Komisija europskim propisom o klimi predlaže pravno obvezujući cilj neto nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Institucije EU-a i države članice imaju zajedničku obvezu poduzimanja potrebnih mjera na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir važnost promicanja pravednosti i solidarnosti među državama članicama.

Propis o klimi uključuje mjere za praćenje napretka i prilagodbu našeg djelovanja u skladu s tim napretkom, na temelju postojećih sustava kao što su postupak upravljanja nacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, redovita izvješća Europske agencije za okoliš te najnoviji znanstveni dokazi o klimatskim promjenama i njihovu utjecaju.

Napredak će se preispitivati svakih pet godina u skladu s globalnim pregledom stanja u okviru Pariškog sporazuma.

U propisu o klimi razmatraju se i nužni koraci za ostvarenje cilja za 2050.:

  • Komisija je na temelju sveobuhvatne procjene učinka predložila novi cilj EU-a za 2030.: smanjiti emisije stakleničkih plinova za barem 55 % u odnosu na razine iz 1990. Predložila je i da se taj novi cilj za 2030. uključi u propis o klimi.
  • Komisija će do lipnja 2021. preispitati i prema potrebi predložiti reviziju svih relevantnih instrumenata politike kako bi se ostvarili ciljevi u vezi s dodatnim smanjenjem emisija za 2030.
  • Komisija predlaže da se odredi putanja za cijeli EU u razdoblju od 2030. do 2050. u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako bi se mogao pratiti napredak u postizanju tog cilja te kako bi se javnim tijelima, poduzećima i građanima osigurala predvidljivost.
  • Komisija će do rujna 2023. te potom svakih pet godina procijeniti usklađenost mjera EU-a i nacionalnih mjera s ciljem klimatske neutralnosti i smjerom za razdoblje od 2030. do 2050.
  • Komisija će imati ovlasti za davanje preporuka državama članicama čije djelovanje nije u skladu s ciljem klimatske neutralnosti, a države članice morat će propisno uzeti u obzir te preporuke ili obrazložiti zašto to nisu učinile.
  • Države članice također će morati razviti i provesti strategije prilagodbe radi jačanja otpornosti i smanjivanja osjetljivosti na učinke klimatskih promjena.

Sljedeći koraci

Zakonodavni prijedlog podnesen je Europskom parlamentu, Vijeću, Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija na daljnje razmatranje u okviru redovnog zakonodavnog postupka.

Doprinos dionika

Komisija je provela opsežnu analizu i savjetovanje s dionicima u okviru izrade svoje strateške vizije za klimatski neutralnu Europsku uniju, objavljene u studenome 2018. Nakon toga provedena je rasprava o viziji na razini EU-a.

Javna konferencija na visokoj razini održana 28. siječnja 2020. bila je dodatna prilika za otvorenu javnu raspravu s dionicima o europskom propisu o klimi prije njegova dovršenja i donošenja.

Javnost je imala mogućnost pružiti povratne informacije o planu za zakonodavni prijedlog te je primljeno gotovo 1000 doprinosa.

Dokumenti