Skip to main content
Climate Action

Europski zakon o klimi

Europski zakon o klimi u zakonodavstvo ugrađuje cilj, utvrđen u europskom zelenom planu, da europsko gospodarstvo i društvo postanu klimatski neutralni do 2050. Tim je zakonom utvrđen i prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990.

Klimatska neutralnost do 2050. znači da treba postići neto nultu stopu emisija stakleničkih plinova u cijelom EU-u, uglavnom smanjenjem emisija, ulaganjem u zelene tehnologije i zaštitom prirodnog okoliša.

Cilj je propisa osigurati da sve politike EU-a i svi sektori gospodarstva i društva doprinose postizanju tog cilja.

Ciljevi

  • Utvrditi dugoročni put za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. u svim politikama, na društveno pravedan i troškovno učinkovit način
  • Postaviti ambiciozniji cilj EU-a za 2030. kako bi Europa na odgovoran način bila na putu da postigne klimatsku neutralnost do 2050.
  • Uspostaviti sustav za praćenje napretka i, prema potrebi, poduzimanje daljnjih mjera
  • Osigurati predvidljivost za ulagače i druge gospodarske subjekte
  • Osigurati da tranzicija na klimatsku neutralnost bude nepovratna

Glavni elementi

Europskim zakonom o klimi utvrđuje se pravno obvezujući cilj neto nulte stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Institucije EU-a i države članice imaju zajedničku obvezu poduzimanja potrebnih mjera na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir važnost promicanja pravednosti i solidarnosti među državama članicama.

Zakon o klimi uključuje mjere za praćenje napretka i prilagodbu našeg djelovanja u skladu s tim napretkom, na temelju postojećih sustava kao što su postupak upravljanjanacionalnim energetskim i klimatskim planovima država članica, redovita izvješća Europske agencije za okoliš te najnoviji znanstveni dokazi o klimatskim promjenama i njihovu utjecaju.

Napredak će se preispitivati svakih pet godina u skladu s globalnim pregledom stanja u okviru Pariškog sporazuma.

U zakonu o klimi razmatraju se i nužni koraci za ostvarenje cilja za 2050.:

  • na temelju sveobuhvatne procjene učinka EU je odredio novi cilj za 2030.: smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 % u odnosu na razine iz 1990. Novi cilj EU-a za 2030. uključen je u taj zakon.
  • Komisija je u srpnju 2021. donijela niz prijedloga za reviziju svih relevantnih instrumenata politike kako bi se do 2030. ostvarilo dodatno smanjenje emisija.
  • Zakon uključuje i postupak utvrđivanja klimatskog cilja za 2040.

Zakon o klimi uključuje:

  • pravni cilj da Unija do 2050. postigne klimatsku neutralnost
  • ambiciozan klimatski cilj da se neto emisije stakleničkih plinova do 2030. smanje za najmanje 55 % u odnosu na 1990. s jasnoćom u pogledu doprinosa smanjenja i uklanjanja emisija u postizanju tog cilja
  • prepoznavanje potrebe za poboljšanjem ponora ugljika u EU-u ambicioznijom uredbom o LULUCF-u, koju je Komisija predložila u srpnju 2021.
  • postavljanje klimatskog cilja za 2040. uzimajući u obzir okvirni proračun za stakleničke plinove za razdoblje 2030. koji će objaviti Komisija
  • obvezivanje na negativne emisije nakon 2050.
  • osnivanje Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, koji će pružati neovisne stručne savjete
  • strože odredbe o prilagodbi klimatskim promjenama
  • visoka usklađenost svih politika Unije s ciljem klimatske neutralnosti
  • pripremu planova za pojedine sektore u kojima se utvrđuje put prema klimatskoj neutralnosti u različitim područjima gospodarstva.

Formalno donošenje

Europski zakon o klimi objavljen je u Službenom listu 9. srpnja 2021., a na snagu je stupio 29. srpnja 2021.

Doprinos dionika

Komisija je provela opsežnu analizu i savjetovanje s dionicima u okviru izrade svoje strateške vizije za klimatski neutralnu Europsku uniju, objavljene u studenome 2018. Nakon toga provedena je rasprava o viziji na razini EU-a.

Javna konferencija na visokoj razini održana 28. siječnja 2020. bila je dodatna prilika za otvorenu javnu raspravu s dionicima o europskom propisu o klimi prije njegova dovršenja i donošenja.

Javnost je imala mogućnost pružiti povratne informacije o planu za zakonodavni prijedlog te je primljeno gotovo 1000 doprinosa.

Dokumenti