Klimatska politika

Uzroci klimatskih promjena

Izgaranjem fosilnih goriva, krčenjem prašuma i uzgojem stoke ljudi sve više utječu na klimu i temperaturu Zemlje.

Tim se procesima oslobađaju goleme količine stakleničkih plinova koji se pridodaju onima koji prirodno postoje u atmosferi, čime se pojačava efekt staklenika i globalno zatopljenje.

Staklenički plinovi

Neki plinovi u Zemljinoj atmosferi djeluju slično kao staklo u staklenicima – zadržavaju sunčevu toplinu i onemogućavaju da se vrati nazad u svemir.

Mnogi od tih plinova prirodno su prisutni, ali ljudskim aktivnostima u atmosferi se povećavaju koncentracije nekih od njih, a posebno:

  • ugljikovog dioksida (CO2)
  • metana
  • dušikovog oksida
  • fluoriranih plinova

CO2je staklenički plin koji najčešće nastaje kao posljedica ljudskih aktivnosti te je uzrokom 63 % globalnog zatopljenja koje su uzrokovali ljudi. Njegova je koncentracija u atmosferi trenutačno 40 % viša nego na početku industrijalizacije.  

Drugi staklenički plinovi ispuštaju se u manjim količinama, ali zadržavaju toplinu mnogo učinkovitije nego CO2, a u nekim su slučajevima i tisuću puta jači. Metan je odgovoran za 19 % globalnog zatopljenja koje su uzrokovali ljudi, a dušikov oksid za 6 %.

Uzroci porasta emisija

  • Izgaranjem ugljena, nafte i plina oslobađaju se ugljikov dioksid i dušikov oksid.
  • Krčenje šuma (odšumljavanje) Apsorpcijom CO2 iz atmosfere stabla pomažu pri reguliranju klime. Stoga se sječom stabala gubi taj koristan učinak i ugljik koji bi bio pohranjen u stablima ispušta se u atmosferu i pojačava efekt staklenika.
  • Povećan uzgoj stoke Krave i ovce proizvode velike količine metana dok probavljaju hranu.
  • Iz gnojiva koja sadrže dušik oslobađa se dušikov oksid.
  • Fluorirani plinovi imaju vrlo snažan učinak zagrijavanja, do 23 000 puta veći nego CO2. Srećom, oni se ispuštaju u manjim količinama, a propisima EU-a osigurava se da te količine budu sve manje.

Globalno zatopljenje

Elektrane i druga industrijska postrojenja ispuštaju najviše CO2

Trenutačna prosječna temperatura na svjetskoj razini viša je za 0,85 ºC nego krajem 19. stoljeća. Svako od proteklih triju desetljeća bilo je toplije od svih prijašnjih od 1850., otkad postoje mjerenja.

Vodeći svjetski klimatolozi smatraju da su ljudske aktivnosti gotovo sigurno glavni uzrok zatopljenja koje se primjećuje od sredine 20. stoljeća.

Znanstvenici smatraju da je porast za 2 °C u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba granična vrijednost nakon koje postoji mnogo veći rizik da će doći do opasnih i potencijalno katastrofalnih promjena okoliša na svjetskoj razini. Stoga je međunarodna zajednica prepoznala potrebu zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 2 °C.

Links
Informacije koje tražite dostupne su na sljedećem jeziku/sljedećim jezicima:English (en)