Navigation path

Additional tools

Inforegio-Newsroom

Rss
  • Prema novom izvješću Komisije, kohezijska politika EU-a za razdoblje 2014. – 2020. bit će usmjerena na energetsku učinkovitost, zapošljavanje te mala i srednja poduzeća (MSP)

    (23/07/2014)

    U šestom izvješću Europske komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji koje je objavljeno danas pokazuje se da se otvaranjem radnih mjesta i smanjenjem nejednakosti u Europi postižu ciljevi rasta u okviru strategije Europa 2020. U odnosu na nadolazeće razdoblje 2014. – 2020., u izvješću se opisuje kako će ulaganja biti usmjerena na ključna područja poput energetske učinkovitosti, zapošljavanja, socijalne uključenosti i MSP-ove kako bi se osiguralo da najveći dio ulaganja koristi građanima.

    U izvješću se analizira stanje kohezije u Uniji te se naglašavaju izazovi s kojima se suočavaju nacionalna, regionalna i lokalna tijela u svojim nastojanjima da prevladaju učinke financijske i gospodarske krize. Posebno se smatra da je kohezijska politika ublažila dramatičan pad javnih ulaganja pružanjem prijeko potrebnih resursa za ulaganja u mnogim državama članicama i stvaranjem neophodne financijske stabilnosti kojom se privlače privatna ulaganja.

    Očekuje se da će ulaganja u trenutačnom financijskom krugu, 2014. – 2020., otići još korak dalje i više se usmjeriti na ključne sektore poput niskougljičnog gospodarstva, konkurentnosti MSP-ova, inovacija, zapošljavanja i socijalne uključenosti. Ulaganjima u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u okviru kohezijske politike stavit će se na raspolaganje više od 38 milijardi eura za potporu prelasku na ekološki prihvatljivije gospodarstvo – u usporedbi s 16,6 milijardi eura uloženih u niskougljično gospodarstvo u razdoblju 2007. ‑ 2013. Prema planovima potrošnje i „sporazumima o partnerstvu” s državama članicama, europske MSP-ove podržat će se s više od 33 milijarde eura (porast od gotovo 10 milijardi eura) kako bi postali konkurentniji. Više od 80 milijardi eura uložit će se u ljudski kapital kroz Europski socijalni fond i Inicijativu za zapošljavanje mladih.

    Komentirajući izvješće, povjerenik za regionalnu politiku izjavio je: Iz današnjeg je izvješća jasno vidljivo da je kohezijska politika postala moderan i fleksibilan alat koji se može primijeniti na različite izazove s kojima se Europljani suočavaju. Taj se alat koristi za ulaganja u Europi: reagira se u krizi, ali ulaže se i strateški u smislu stvaranja rasta i prijeko potrebnih radnih mjesta. Budući da se u mnogim državama članicama poboljšava infrastruktura, goleme subvencije za ceste i mostove postaju stvar prošlosti. Ulaganjima usmjerenima na inovacije i zeleni rast stvorit će se dobri i trajni poslovi te će se povećati konkurentnost naših regija. Međutim, kriza je ostavila traga u mnogim regijama i gradovima. Razlike i dalje postoje i mnogo je toga još potrebno učiniti. Ta se sredstva moraju mudro potrošiti kako bi se osigurali najbolji rezultati, posebno u regijama i gradovima gdje su potrebe najveće.

    Više informacija:

    Priopćenje za tisak

    Kohezijska politika EU-a – Šesto kohezijsko izvješće

  • Povjerenik Hahn poziva Europljane na pomoć pri osmišljavanju budućeg plana EU-a za razvoj gradova

    (22/07/2014)

    Povjerenik EU-a za regionalnu politiku Johannes Hahn poziva građane EU-a da podijele svoja mišljenja o planu EU-a za razvoj gradova (njegovu obliku i načinu provođenja). Povjerenik potiče široku uključenost dionika i gradskog stanovništva u javnoj raspravi uz formalnu Komunikaciju koju je Europska komisija nedavno objavila. To je rezultat sve češćih poziva da se gradovi više uključe u osmišljavanje politika EU-a te da se bolje uskladi način na koji europske institucije odgovaraju na urbane izazove.

    U Komunikaciji Komisije „Urbana dimenzija politika EU-a” opisuju se stanje u gradovima EU-a, urbana politika država članica i globalna dimenzija urbanizacije. Ističe se da se u planu EU-a za razvoj gradova trebaju odraziti opći ciljevi EU-a te dopuniti nacionalne politike država članica.

    Povjerenik Johannes Hahn, odgovoran za regionalnu i urbanu politiku EU-a, izjavio je: „Neovisno o tome je li riječ o onečišćenju, siromaštvu, nezaposlenosti ili energetici, nismo u mogućnosti suočiti se s europskim izazovima ni ostvariti ciljeve ako te probleme ne riješimo u europskim gradovima. Supsidijarnost se u planu EU-a za razvoj gradova mora poštovati, no ako politike EU-a možemo poboljšati jačanjem urbane dimenzije, to trebamo i učiniti, a europskim gradovima trebamo dati veću ulogu partnera za EU. Današnje je savjetovanje važan korak prema ostvarenju tog cilja.”

    Više informacija:

    Priopćenje za tisak - Obavijest

    Javno savjetovanje otvoreno je do 26. rujna 2014.

    Komunikaciji Komisije „Urbana dimenzija politika EU-a

    Twitter @EU_Regional @JHahnEU #eucities

  • Panorama 49 – stvaranje partnerstava

    (18/07/2014)

    Ljetni broj časopisa Panorama donosi novosti o postupku prihvaćanja Sporazuma o partnerstvu te detaljno predstavlja prvi prihvaćeni sporazum – onaj danski – uz intervju s vodećim osobama danskih upravnih tijela.Osvrnuli smo se i na deset godina proširenja uz pregled napretka država članica koje su se pridružile Uniji 2004. te prednosti koje im je donijela kohezijska politika.

    U ovom broju pišemo i o važnim novim upravnim smjernicama i alatima namijenjenim borbi protiv prijevara, otkrivamo događaje iza kulisa Odbora regija tijekom proslave njihove dvadesetgodišnjice postojanja, predstavljamo rad Europskog fonda za more i ribarstvo i njihovu podršku tvrtki i zajednica na obali, a tu je i izvješće s ovogodišnjeg Svjetskog urbanog foruma u Medellínu na kojemu je sudjelovao povjerenik Hahn.

    Kao u prethodnim izdanjima, u raspravi sudjeluju i čitatelji putem odjeljka “Vašim riječima”, u kojemu predstavnici država članica, regija i udruga iz raznih dijelova Europe dijele svoja razmišljanja o reformi i čemu se nadaju u novom razdoblju financiranja.Pronaći ćete i uobičajeni odabir vijesti i istaknutih projekata iz cijele Europske unije.Ovaj će broj časopisa Panorama biti dostupan tijekom kolovoza na 23 jezika.

    Panorama 49 – stvaranje partnerstava

  • Dunavska strategija EU-a: Godišnji forum u Beču o ključnim inicijativama za poticanje zelenog i uključivog rasta

    (26/06/2014)

    Povjerenik EU-a za regionalnu politiku Johannes Hahn pridružit će se utjecajnim političarima i predstavnicima iz 14 zemalja europske podunavske makroregije na trećem godišnjem forumu u Beču 26. i 27. lipnja. Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz te gradonačelnik i guverner regije glavnoga grada Michael Häupl otvorit će forum koji zajednički organiziraju Europska komisija, Republika Austrija i grad Beč.

    Pod sloganom „Rastemo zajedno – zajedno za rast” ministri, predstavnici civilnog društva i poslovnih subjekata iz 14 podunavskih zemalja raspravljat će i odlučiti o tome na koji način najbolje potaknuti razvoj regije. Nakon nedavnog izvješća Europske komisije kojim se traži snažnije političko vodstvo makroregija EU-a poseban naglasak bit će na konkurentnosti, socijalnoj uključenosti i dobrom upravljanju. Visoko na dnevnom redu bit će i „ozelenjivanje rijeke” i obnova njezine riječne flote.

    Nakon preporuka iz izvješća o upravljanju ministri vanjskih poslova podunavskih zemalja sastat će se na marginama foruma kako bi predložili konkretne mjere za bolje vođenje strategije. Očekuje se izvještaj ministra Petera Friedricha iz regije Baden-Württemberg, koja će forum ugostiti sljedeće godine.

    Forum se održava u vrijeme donošenja sporazuma o partnerstvu u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. Države članice koje sudjeluju u dunavskoj strategiji dužne su osigurati da je strategija sastavni dio planova za ulaganja i da se budućim programima prioriteti dunavske regije pretvore u konkretne ciljeve.

    Dodatne informacije:

    Priopćenje za tisak

    Strategija Europske unije za Dunavsku regiju

    Treći godišnji forum strategije EU-a za dunavsku regiju, Beč

    Izvješće o upravljanju makroregionalnim strategijama (svibanj 2014.)

    Izvješće o ocjeni dodane vrijednosti makroregionalnih strategija

    Twitter: @EU_Regional @JHahnEU #EUSDR #Danube

  • Sve je spremno za novu jadransku i jonsku makroregiju: Komisija zbližava države

    (18/06/2014)

    Europska komisija danas je komunikacijom i akcijskim planom službeno pokrenula novu strategiju EU-a za jadransku i jonsku regiju kako bi omogućila da 70 milijuna stanovnika te regije iskoristi prednosti uže suradnje u područjima kao što su promicanje pomorskog gospodarstva, očuvanje morskog okoliša, dovršenje prometnih i energetskih mreža i poticanje održivog turizma.

    Osim toga, strategijom će se potencijalnim državama članicama EU-a i državama kandidatkinjama pružiti sjajna prilika za suradnju s državama članicama te će tako pridonijeti integraciji zapadnog Balkana u Europsku uniju.

    To je prva makroregionalna strategija EU-a s toliko velikim udjelom država izvan EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija), a koje surađuju s državama članicama (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija). Naglasak je strategije uglavnom na mogućnostima pomorskog gospodarstva (plavi rast, prometna povezanost kopna i mora, energetska povezanost, zaštita okoliša i održivi turizam), a riječ je o sektorima koji će sigurno igrati ključnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i jačanju gospodarskog rasta u regiji. Početna je točka Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more, koju je Komisija donijela 30. prosinca 2012. i koja je sada dio strategije.

    Dodatne informacije:

     

  • Komisija ukazuje na važnost reformi u području inovacija za gospodarski oporavak

    (16/06/2014)

    U proračunu EU-a za razdoblje 2014. – 2020. stavljeno je veće težište na istraživanja i ulaganja te ostale stavke kojima se potiče gospodarski rast, uz realan porast proračunskih sredstava namijenjenih programu EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. od 30 %. Očekuje se da će se iz novih europskih strukturnih i investicijskih fondova u istraživanja i inovacije te u mala i srednja poduzeća uložiti dodatne 83 milijarde eura.

    Europska komisija danas je istaknula važnost ulaganja u istraživanje i inovacije te reformi u tom području za gospodarski oporavak Europske unije te je donijela prijedloge kojima će se pridonijeti jačanju učinaka proračunskih ulaganja država članica u vrijeme kad mnoge zemlje još uvijek primjenjuju mjere štednje. Poznato je da veća ulaganja u istraživanje i razvoj potiču gospodarski rast, pri čemu je ključno postići veću učinkovitost i kvalitetu proračunskog financiranja istraživanja i inovacija kako bi Europa zadržala ili preuzela vodeću ulogu u mnogim znanstvenim područjima i razvoju najvažnijih tehnologija. Komisija se obvezala na potporu državama članicama pri provedbi reformi u području istraživanja i inovacija u skladu s njihovim potrebama osiguravanjem političke podrške, vrhunskih znanstvenih podataka i primjera najbolje prakse.

    Priopćenje za tisak

    MEMO

  • Pripremite fotoaparat – imate priliku osvojiti fotografsku opremu vrijednu 1000 eura i put u Bruxelles

    (12/06/2014)

    Ovog se ljeta odvija treći godišnji fotonatječaj „Europa u mojoj regiji” i ponovno mu je cilj upoznavanje s projektima financiranima u sklopu regionalne politike Europske unije.

    Kao i prije, natječaj se odvija putem stranice Europske komisije na Facebooku.Natječaj se otvara 12. lipnja, a prijave će se primati do ponedjeljka 25. kolovoza 2014. (u podne). 100 fotografija s najviše glasova i još do 50 dodatnih prijava (koje nisu u prvoj grupi s najviše glasova) ocijenit će žiri sastavljen od triju profesionalnih fotografa, koji će odabrati tri pobjednika.Pobjednici će nagrade – put u Bruxelles i 1000 eura za digitalnu fotografsku opremu – primiti tijekom konferencije OPEN DAYS 2014. u listopadu.

    Prilikom svakog dijeljenja sadržaja na Facebooku i Twitteru za natječaj koristite službenu oznaku sa znakom # kako biste bili uočljiviji i imali veći broj dijeljenja: #EUmyRegion.

    Aplikacija Facebook dostupna je samo na engleskom.

  • U novim informativnim popisima za države detaljno se navode postignuća kohezijske politike i budući planovi

    (21/05/2014)

    Na web-mjestu Glavne uprave za regionalnu politiku sada su dostupni novi informativni popisi za zemlje. U njima su navedene ključne informacije o planovima svake države članice za razdoblje financiranja od 2014. do 2020., uključujući razradu dodijeljenih iznosa financiranja u sklopu kohezijske politike i glavne prioritete za ulaganja. Ti su listovi i ažurna snimka dosad postignutih rezultata te se pozivaju na odabrane uspješne projekte iz razdoblja od 2007. do 2013. 

    Sve je informativne popise moguće preuzeti u PDF obliku s web-mjesta Glavne uprave za regionalnu politiku. Svaki je popis dostupan i na engleskome i na službenom jeziku države članice.

    Dostupan je, k tome, i opći informativni popis na svim jezicima, koji u obliku pitanja i odgovora donosi informacije o reformi kohezijske politike u novom razdoblju. U njemu su objašnjena osnovna načela politike i navedeni podaci za kontakt u vezi s dodatnim informacijama i prijavama za financiranje.

  • Obljetnica europske teritorijalne suradnje: četiri granice, četiri problema, četiri rješenja

    (16/05/2014)

    Specifični problemi s kojima se suočava trećina građana EU-a koji žive i rade u europskim pograničnim područjima bit će glavna tema događanja čiji je cilj prikazati na koji način regionalna politika EU-a pomaže lokalnom stanovništvu u pronalasku rješenja s pomoću europske teritorijalne suradnje.

    Od 2007. do 2013. u državama članicama EU-a i trećim zemljama potporu je dobilo više od 8 000 projekata europske teritorijalne suradnje. Od toga je većina projekata bila usmjerena na 60 unutrašnjih granica EU-a i stanovnike tih područja. S relativno malim sredstvima tim su projektima ostvareni mnogi konkretni rezultati: omogućena su poboljšanja u području sigurnosti, prometa, obrazovanja, energije, zdravstvene skrbi, stručnog usavršavanja i zapošljavanja.

    Od 19. do 20. svibnja u Bruxellesu će se održati godišnji sastanak tijela za upravljanje programima europske teritorijalne suradnje (ETC) koja nadziru te projekte. Sastanku će se priključiti korisnici koji su sudjelovali u najvažnijim prekograničnim regionalnim projektima. Među njima su liječnici, policijski službenici, obrtnici i studenih iz različitih dijelova Europe koji će s predstavnicima pograničnih područja, uključujući Udrugu europskih pograničnih regija, razmijeniti iskustva o prekograničnim projektima EU-a koji su pridonijeli rješavanju problema kao što je odljev mozgova, sigurnost, zdravlje, nezaposlenost i nedostatak stručnih kvalifikacija.

    Priopćenje za tisak

    Program događanja 19. svibnja

    Europska teritorijalna suradnja

    Primjeri prekograničnih projekata

  • Zaštita korištenja ulaganja EU-a u Hrvatskoj: Europska komisija, hrvatske institucije i civilno društvo udružili snag

    (13/05/2014)

    Sutra će se u zagrebačkom hotelu Sheraton održati seminar o poboljšanju upravljanja te jamstvu sigurnog trošenja sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a. Domaćini događanja su Europska komisija, tijela hrvatske vlasti i Transparency International Hrvatska, vodeća nevladina organizacija u tom području. Na seminaru će biti predstavljeni alati i instrumenti kojima se olakšava upravljanje sredstvima iz fondova te će se raspravljati o konkretnim mjerama za izgradnju administrativnih kapaciteta i izobrazbu hrvatskih službenika za uspješnu primjenu sredstava iz fondova. Sudionici će se baviti i mjerama za suzbijanje prijevare i korupcije, koje građane lišavaju stvarnih prednosti koje donose ulaganja EU-a.

    Hrvatska može mnogo dobiti iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. U aktualnom programskom razdoblju 2014. – 2020. u hrvatske će se regije uložiti više od 10,5 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, što je jedan od glavnih izvora javnih ulaganja u Hrvatskoj.U novom financijskom razdoblju jači se naglasak stavlja na poboljšano upravljanje i kapacitete u upravljanju sredstvima iz fondova kako bi se postigao najveći mogući učinak. Novim se pravilima od nacionalnih vlasti prvi put izričito traži uvođenje razmjernih mjera za prevenciju prijevara, u kojima se moraju definirati potencijalna područja rizika i predložiti rješenja za njih. Prema najnovijim istraživanjima Eurobarometra i Transparency Internationala, više od 94 posto hrvatskih građana smatra da je korupcija vrlo raširena u Hrvatskoj.

    Prije seminara u Zagrebu povjerenik EU-a za regionalnu politiku Johannes Hahn izjavio je: "Provodimo politiku nulte tolerancije na zloupotrebu europskih fondova. Moramo štititi buduća ulaganja i iz njih izvući najveću moguću korist kako bi građani osobno osjetili njihove prednosti u obliku novih radnih mjesta, povećanja blagostanja i bolje kvalitete života. U okviru pretpristupnih instrumenata (IPA) hrvatske institucije već su stekle praktično iskustvo u upravljanju europskim fondovima. No sada je riječ o mnogo većim ulaganjima. Zbog toga i dalje tijesno surađujemo s hrvatskim institucijama na svim razinama kako bismo bolje pripremili njihove zaposlenike na primjenu sredstava iz fondova te zajamčili postojanje administrativnih kapaciteta i na taj način osigurali kvalitetno ulaganje svakog eura. Što se nas tiče, mogu vam jamčiti da je Komisija spremna pružiti svu pomoć koja je u njezinoj moći. "

    Dodatne informacije

    Priopćenje za tisak

    Kohezijska politika EU-a u Hrvatskoj u razdoblju 2014. – 2020.  

    Seminar o borbi protiv prijevara i korupcije u europskim strukturnim i investicijskim fondovima

    Izvješće EU-a o borbi protiv korupcije

    Posebno istraživanje Eurobarometra o korupciji za 2013.

    Indeks percepcije korupcije za 2013.

    Twitter: @EU_Regional @JHahnEU

  • Dok EU obilježava 10. obljetnicu povijesnog 5. proširenja, regionalna politika i dalje potiče rast u središnjoj i istočnoj Europi

    (01/05/2014)

    Dana 1. svibnja 2004. godine Europska unija primila je 10 novih država članica: Cipar, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. Tim povijesnim korakom broj država članica povećan je s 15 na 25, stanovništvo Unije postalo je znatno brojnije te je stvoren najveći svjetski trgovački blok. Njegov je značaj golem ne samo iz perspektive "novih država", već i za cijeli EU u smislu kulturne, socijalne i gospodarske integracije, zbog čega je to jedan od najvažnijih događaja u novijoj povijesti.

    Tijekom zadnjih 10 godina regionalnim gospodarstvima tih najnovijih članica uvelike je pomogla kohezijska politika EU-a. Naime, procjenjuje se da će se tijekom provedbe trenutnih programa kohezijske politike (tj. između 2007. i 2016. godine) bruto društveni proizvod 12 novih država članica (uključujući Bugarsku i Rumunjsku, koje su se pridružile 2007.) povećavati po stopi od otprilike 1,5% godišnje. Zahvaljujući dugoročnom djelovanju pozitivnih strukturnih promjena, taj će učinak u razdoblju od 2007. do 2025. narasti na 2,4% BDP godišnje.

    Ulaganja u ta država u sklopu kohezijske politike pružaju podršku novim inovativnim poslovima te otvaraju održiva radna mjesta za budućnost omogućujući pristup širokopojasnom internetu u zabačenim regijama, suprotstavljajući se odljevu mozgova i izgrađujući vitalne prometne veze koje pridonose regionalnoj i nacionalnoj konkurentnosti.

    Za većinu tih država članica, k tome, financiranje u okviru kohezijske politike predstavlja glavninu javnih ulaganja – u nekim slučajevima i 90%. U te je države članice u sklopu ukupne kohezijske politike EU-a uloženo već 117,5 milijardi eura.

    Da bi se obilježila ova posebna obljetnica, predstavništva Europske komisije u državama članicama zajedno s lokalnim partnerima organiziraju niz aktivnosti i proslava: rasprave, konferencije, događaje, izložbe, videosvjedočenja, fotografsko natjecanje itd.

    Dodatne informacije:

    Predstavništva Europske komisije u državama članicama

    Informativni popisi vezani uz kohezijsku politiku u državama članicama

    Ulaganja u sklopu kohezijske politike u državama članicama pridruženima nakon 2004.

    Cipar

    Češka

    Estonija

    Mađarska

    Latvija

    Litva

    Malta

    Poljska

    Slovačka

    Slovenija

  • 3. godišnji forum EU strategije za podunavsku regiju

    (30/04/2014)

    Europska komisija i grad Beč organiziraju u suradnji s austrijskim saveznim ministarstvom za Europu, integraciju i vanjske poslove 3. godišnji forum EU strategije za podunavsku regiju, koji će se održati 26. i 27. lipnja u gradskoj vijećnici u Beču.Na tom glavnom godišnjem događaju podunavske regije očekuje se više od 700 sudionika iz javnog, civilnog i poslovnog života.  

    Pogledajte program, pod naslovom „Rastemo zajedno – zajedno rastemo – Zajedno za prosperitetno i sveobuhvatno Podunavlje”, s naglaskom na gospodarskom razvoju, društvenoj uključenosti i dobroj javnoj upravi.  

    Dodatne informacije:

  • Sporazumi o partnerstvu i operativni programi – pregled stanja

    (30/04/2014)

    Europska komisija trenutno analizira službene Sporazume o partnerstvu (PA) primljene od 28 država članica te nacrte Operativnih programa o politici kohezije (OP) primljene od 10 članica u kojima su opisani investicijski planovi za strukturne i investicijske fondove EU-a tijekom programskog razdoblja od 2014. do 2020.

    PA-d ja OP-d tulevad järgmistest kohtadest.

    • Polska: esitatud PA 10/01 ja kõik 22 OP-d
    • France: esitatud PA 14/01 ja 25 OP
    • Latvija: esitatud PA 15/02 ja nende üks OP
    • Portugal: esitatud PA 04/02  ja kõik 12 OP
    • Lietuva: esitatud PA 04/01 ja nende üks OP
    • Slovensko: PA 14/02
    • Suomi: Soome PA 17/02 ja nende üks OP
    • Deutschland: esitatud PA 26/02 ja 6 OP-d
    • Eesti: esitatud PA 28/02 ja nende üks OP
    • Danmark: esitatud PA 04/03 ja mõlemad OP-d
    • Magyarország: PA 07/03
    • Nederland: esitatud PA 10/03 ja kõik 5 OP-d
    • România: PA 01/04
    • Malta: PA 01/04
    • България/Bulgaria: PA 02/04
    • Slovenija: PA 10/04
    • Sverige: PA 17/04
    • Κύπρος: PA 17/04
    • Ceská republika: PA 17/04
    • Österreich: PA 17/04
    • United Kingdom: PA 17/04
    • Ελλάδα: PA 17/04
    • Italia: PA 22/04
    • España: PA 22/04
    • Hrvatska: PA 22/04
    • Éire/Ireland: PA 22/04
    • Belgien/Belgique/België: PA 23/04
    • Luxembourg: PA 30/04

    Poslan je i jedan OP koji uključuje ETC (Europsku teritorijalnu suradnju) (NL-DE).

    Komisija je naglasila da je ključan strateški pristup korištenju sredstava te da je kvaliteta važnija od brzine.

    Komisija će nastaviti detaljno analizirati Sporazume o partnerstvu i slati opažanja zemljama članicama.

    Prva se usvajanja očekuju u svibnju, a ostala tijekom jeseni.

  • U Panorami je predstavljena reformirana kohezijska politika 2014. – 2020.

    (08/04/2014)

    Zimsko izdanje časopisa Panorama kao glavnu temu iznosi reformiranu kohezijsku politiku 2014. – 2020. te analizu pojedinosti i što one znače za zainteresirane strane. Predsjednik Europske komisije Barroso u ekskluzivnom intervjuu objašnjava na koji će način reformirana kohezijska politika pridonijeti rastu i otvaranju radnih mjesta te postizanju ciljeva strategije Europa 2020.

    U raspravi sudjeluju i čitatelji putem proširenog odjeljka “Vašim riječima”, u kojemu predstavnici država članica, regija i udruga iz raznih dijelova Europe dijele svoja razmišljanja o reformi i čemu se nadaju u novom razdoblju financiranja.

    U ostatku izdanja donosimo glavne točke reforme i tematske prioritete, opisujemo postupak odobrenja proračuna s gledišta Europskog parlamenta, navodimo informacije o postupku prijave za financiranje te iznosimo komunikacijske strategije i obaveze. Pronaći ćete i uobičajeni odabir vijesti i istaknutih projekata iz cijele Europske unije.

  • Inovativnija Europa čija se regionalna postignuća i dalje uvelike razlikuju

    (04/03/2014)

    Europa smanjuje inovacijski jaz u odnosu na Sjedinjene Američke Države i Japan, ali razlike u pogledu uspješnosti među državama članicama EU-a i dalje su velike, a smanjuju se polaganim ritmom. Inovacijski se jaz povećava na regionalnoj razini; uspješnost u području inovacija pogoršala se u gotovo 20 % regija EU-a. To su glavni rezultati pregleda rezultata Unije inovacija iz 2014. i pregleda rezultata regija u području inovacija iz 2014. koje je objavila Europska komisija. Opće stanje u EU-u i dalje je relativno stabilno; Švedska zauzima vodeći položaj, a slijede je Danska, Njemačka i Finska. Riječ je o četiri države koje najviše ulažu u istraživanje i inovacije. Države koje su ostvarile najveći pomak su Portugal, Estonija i Latvija. Općem su napretku pridonijeli otvorenost i privlačnost istraživačkog sustava EU-a, suradnja u području poslovnih inovacija i komercijalizacija znanja, što je vidljivo iz prihoda od dozvola i patenata iz inozemstva. Međutim rast javnih rashoda povezanih s istraživanjem i razvojem neutraliziran je opadanjem ulaganja rizičnog kapitala i poslovnih ulaganja u inovacije koje nisu u području istraživanja i razvoja.

     

    Press Release

    Memo

    Full report of the Innovation Union Scoreboard 2014

    Full report of the Regional Innovation Scoreboard 2014

  • Oblikovanje gradskog plana EU-a za gradove sutrašnjice

    (14/02/2014)

    Glavni je cilj foruma „CITIEs – gradovi sutrašnjice: ulaganje u Europu” koji će se održati 17. i 18. veljače u Bruxellesu dati snažniji glas europskim gradovima i postaviti gradski plan u središte donošenja politika u EU-u.

    Europski povjerenik za regionalnu politiku, Johannes Hahn, okupio je važne osobe u urbanoj politici radi iscrtavanja puta ka novom gradskom planu EU-a. Budući da više od dvije trećine Europljana živi u gradovima, svrha je sastanka istražiti i raspraviti kako gradovima osigurati istaknutije mjesto u europskoj politici te time omogućiti bolje razumijevanje potreba gradova i veću usklađenost politika. Njime se želi naglasiti ključna uloga koju gradovi mogu imati u ostvarivanju širih europskih ciljeva kao što su rješavanje problema klimatskih promjena, nezaposlenosti i socijalne isključenosti.

    Rasprava će se temeljiti na dokumentu za raspravu koji je izradila Europska komisija. U nizu događaja koji će se održati sudjelovat će ključne osobe među kojima su brojni stručnjaci za urbanizam, gradska udruženja, lokalna nadležna tijela i predstavnici nacionalnih ministarstava. I od gradonačelnika 16 glavnih gradova EU-a koji će se sastati na forumu očekuje se da se odazovu pozivu država članica da sudjeluju u stvaranju sustavnog gradskog plana EU-a.

    Više informacija:

  • Počelo je odbrojavanje – usredotočenost će biti ključ uspjeha nove makroregionalne strategije za Jadransko i Jonsko more

    (05/02/2014)

    Pripreme za novu makroregionalnu strategiju kojom bi se unaprijedila suradnja među 8 zemalja jadranske i jonske regije ušle su u ključnu fazu. U Ateni će se 6. i 7. veljače održati konferencija dionika na visokoj razini čiji će domaćini biti grčko predsjedništvo Vijeća Europske unije i Europska komisija. Njome se obilježava završetak opsežnog savjetovanja između civilnog društva i dionika diljem 8 zemalja. 

    Informacije prikupljene tijekom savjetovanja uključit će se kasnije ove godine u službeni prijedlog Johannesa Hahna, povjerenika EK-a za regionalnu politiku, o prilagođenoj strategiji kojom se odražavaju potrebe i sposobnosti regije. Potaknut je zahtjevom čelnika EU-a iz prosinca 2012. da se nova makroregionalna strategija donese do kraja 2014.

    U makroregionalnoj strategiji prvi je put izjednačena zastupljenost država članica (Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija) i država izvan EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija) koje surađuju kako bi svladale zajedničke izazove i ojačale zajedničke sposobnosti. Strategija, koja je od presudne važnosti u regiji koja je proživjela neke od najozbiljnijih sukoba, pridonijet će približavanju zapadnog Balkana Europskoj uniji. Naglasak će prije svega biti na plavom rastu, prometu, održivom turizmu i zaštiti okoliša. Na taj će se način pridonijeti blagostanju i otvaranju radnih mjesta u regiji. 

    Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more koju je Komisija donijela 30. studenoga 2012. integrirana je u strategiju koja će obuhvaćati četiri ključna područja – morski i pomorski rast, povezivanje regije (prometne i energetske mreže), kvaliteta okoliša i održivi turizam. Jačanje sposobnosti, istraživanje, inovacije te mala i srednja poduzeća bit će dopuna četirima ključnim područjima.

    Od rujna do prosinca 2013. provedena su savjetovanja s dionicima. Dvije su zemlje, jedna država članica i jedna država koja nije članica EU-a, bile odgovorne za koordinaciju savjetovanja za svaki od četiriju stupova: Grčka i Crna Gora za morski i pomorski rast, Italija i Srbija za promet i energetiku, Slovenija i Bosna i Hercegovina za okoliš te Hrvatska i Albanija za turizam. Od listopada 2013. do siječnja 2014. održano je preko interneta i opće javno savjetovanje o strategiji. 

    Dodatne informacije

    Priopćenje za tisak

    Ususret strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

    Konferencija dionika o strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju

    Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more

    Na Twitteru: @EU_Regional @JHahnEU #EUSAIR

  • Dostupno je sažeto izvješće o internetskoj javnoj raspravi o strategiji EU-a za jadransko-jonsku regiju!

    (04/02/2014)

    Komisija je u razdoblju od 25. listopada 2013. do 17. siječnja 2014. organizirala opću internetsku javnu raspravu o strategiji EU-a za jadransko-jonsku regiju. Cilj je rasprave bio prikupiti ideje o budućim aktivnostima i projektima u jadranskoj i jonskoj regiji koja bi mogla imati koristi od makroregionalnog zajedničkog pristupa.Glavni se rezultati nalaze u sažetom izvješću o internetskoj javnoj raspravi.

  • Pokrenuta nagrada Europska poduzetnička regija 2015

    (03/02/2014)

    Odbor regija pokrenuo je nagradu Europska poduzetnička regija (EER) 2015. kojom teži nagraditi gradove i regije s najnaprednijim vizijama u Europi. G. Luc Van den Brande (BE/EPP), predsjedatelj Agencije za održavanje veza između Flandrije i Europe, otvorio je 5. izdanje tijekom Skupštine europskih malih i srednjih poduzeća (MSP) u Vilniusu, a prijave se prihvaćaju do 31. ožujka 2014. 

    EER prepoznaje i nagrađuje regije s istaknutim poduzetničkim vizijama ostvarenima konkretnim i mjerljivim djelovanjima koje pridonose provedbi Zakona o malome poduzetništvu za Europu i na najbolji način koriste javno financiranje, neovisno o njihovoj veličini, bogatstvu ili sposobnostima. Regijama sa najuvjerljivijim strategijama dodijelit će se oznaka "Poduzetnička regija godine". Cilj ove inicijative stvarati je i promicati dinamične, "zelene" i poduzetničke regije diljem Europe. 

    "MSP-i su pokretačka snaga gospodarskoga oporavka Europe. Državne, regionalne i lokalne vlasti moraju udružiti snage kako bi pružile prave uvjete poslovima da napreduju. Inicijativa EER nagrađuje europske regije koje su predane stvaranju okolina u kojima poslovi mogu procvasti. Ako ste spremni ostvariti poduzetničke mogućnosti vaše regije, pozivam vas da se prijavite za nagradu EER 2015.", rekao je Van den Brande. 

    Nagrađena regionalna strategija procjenjivat će se tijekom sljedećih dviju godina, a glavne će rezultate i postignuća regionalne i lokalne vlasti širom mreže EER-a međusobno podijeliti i raspraviti. 

    Rok za podnošenje prijava je 31. ožujka 2014. Prijavni obrazac i list s osnovnim obavijestima o nagradi dostupni su, kao i dodatne obavijesti, na EER-ovim mrežnim stranicama: www.cor.europa.eu/eer. Za više obavijesti molimo obratite se na eer-cdr@cor.europa.eu.

  • Konferencija zainteresiranih strana o strategiji EU-a za jadransko-jonsku regiju: NOVI ROK ZA REGISTRACIJU – 27. siječnja 2014.

    (21/01/2014)

    Do održavanja konferencije zainteresiranih strana o strategiji EU-a za jadransko-jonsku regiju u Ateni 6. i 7. veljače 2014. još su samo dva tjedna!

    Govornici su ovog događaja visoke razine Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku, Maria Damanaki, povjerenica Europske komisije za pomorstvo i ribarstvo te grčki premijer Antonis Samaras i ministri vanjskih poslova iz osam država koje sudjeluju u konferenciji.

    REGISTRIRAJTE SE ODMAH da ne biste propustili priliku za raspravu o budućim izazovima i prilikama jadransko-jonske regije u sljedećim ključnim područjima:1) poticanje inovativnog pomorskog i morskog rasta, 2) povezivanje regije, 3) očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša te 4) povećanje atraktivnosti regije.

    Dodatne informacije:

  • Proračunski okvir EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. – 1 bilijun eura za ulaganja u budućnost Europe

    (19/11/2013)

    Europski je parlament danas glasovao u korist višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. Dobivanjem suglasnosti Europskog parlamenta (EP) ostvaren je put prema konačnom odobrenju Vijeća tijekom nadolazećih tjedana. Time se završavaju intenzivni pregovori koji su trajali dvije i pol godine, od 29. lipnja 2011. kada je Komisija iznijela svoje prijedloge.

    Višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. omogućuje se Europskoj uniji da uloži do 960 milijardi EUR u preuzetim obvezama (1,00 % BND-a Europske unije) i 908,4 milijardi EUR u plaćanjima (0,95 % BND-a Europske unije). Iz VFO-a su izuzeti instrumenti u slučaju nepredviđenih okolnosti (poput pričuve za pomoć u nuždi, Europskog fonda za prilagodbe globalizaciji, Fonda solidarnosti i instrumenta fleksibilnosti) te Europski razvojni fond. Ako se u potpunosti aktiviraju, bit će riječ o dodatnih 36,8 milijardi (ili 0,04 % BND-a Europske unije). Proračunskim okvirom Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. utvrđuju se prioriteti u pogledu potrošnje usmjereni prema održivom rastu, otvaranju radnih mjesta i konkurentnosti u skladu sa strategijom rasta Europske unije Europa 2020. Primjerice, u usporedbi s postojećim okvirom, sredstva iz naslova 1A (Konkurentnost za rast i zapošljavanje) povećana su s 91,5 milijardi EUR (= 9,2 % proračuna) na 125,6 milijardi EUR (13,1 % proračuna).

    Sveukupno će se reformom kohezijske politike na raspolaganje staviti do 366,8 milijardi EUR2 u cilju ulaganja u europske regije, gradove i realno gospodarstvo. Ona će biti glavno sredstvo ulaganja Europske unije za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.: stvaranje rasta i otvaranje radnih mjesta, rješavanje pitanja klimatskih promjena i ovisnosti o energiji te smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti. Tome će se pridonijeti usmjeravanjem sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj na ključne prioritete poput potpore malim i srednjim poduzećima, a cilj je tijekom sedmogodišnjeg razdoblja udvostručiti potporu sa 70 na 140 milijardi EUR. U okviru svih europskih strukturnih i investicijskih fondova više će se usmjeriti na rezultate i uspostaviti će se nova pričuva za postignute rezultate čime će se potaknuti dobri projekti. Naposljetku, učinkovitost u okviru kohezijske politike, ruralnog razvoja i fonda za ribarstvo bit će povezana i s ekonomskim upravljanjem kako bi se potaknula usklađenost država članica s preporukama EU-a iz europskog semestra.

    1. U sadašnjim cijenama. Protuvrijednost u cijenama iz 2011.: 325 milijardi EUR.

    Infographic : A reformed Cohesion Policy for Europe : the main investment policy for growth and jobs

    Preusmjerivanje kohezijske politike EU-a za postizanje maksimalnog učinka na rast i zapošljavanje: reforma u 10 točaka

    Priopćenje za tisak

  • Preusmjerivanje kohezijske politike EU-a za postizanje maksimalnog učinka na rast i zapošljavanje: reforma u 10 točaka

    (19/11/2013)

    U okviru proračuna EU-a 2014. – 2020. kroz kohezijsku politiku uložit će se 325 milijardi EUR u države članice EU-a, njihove regije i gradove radi postizanja općih ciljeva EU-a u području rasta i stvaranja radnih mjesta te rješavanja pitanja klimatskih promjena, energetske ovisnosti i socijalne isključenosti. Uzimajući u obzir nacionalni doprinos država članica i učinak poluge financijskih instrumenata, sveukupni će učinak vjerojatno biti u vrijednosti većoj od 500 milijardi EUR. Reformom kohezijske politike osigurat će se maksimalni učinak tih ulaganja koja će biti prilagođena pojedinačnim potrebama regija i gradova. Ključni su elementi reforme sljedeći:

    1. Ulaganje u sve regije EU-a i prilagodba iznosa potpore i nacionalnog doprinosa (stopa sufinanciranja) njihovim razinama razvijenosti:

    manje razvijene regije (BDP < 75 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a)

    tranzicijske regije (BDP 75 % do 90 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a)

    razvijenije regije (BDP > 90 % prosjeka BDP-a 27 država članica EU-a).

    2. Usmjerivanje sredstava na sektore ključne za rast: Ulaganja u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) usredotočit će se, ovisno o kategoriji regije (manje razvijene regije: 50 %, tranzicijske regije: 60 % i razvijenije regije: 80 %), na četiri ključna prioriteta: inovacije i istraživanje, digitalna agenda, potpora za mala i srednja poduzeća te gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. Približno će se 100 milijardi EUR namijeniti tim sektorima, od kojih će se najmanje 23 milijarde EUR iskoristiti za potporu prijelaza na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika (energetska učinkovitost i obnovljive energije). U tom se pogledu obveze namjene sredstava iz EFRR-a razlikuju (manje razvijene regije: 12 %, tranzicijske regije: 15 % i razvijenije regije: 20 %).

    Približno 66 milijardi EUR namijenit će se u okviru Kohezijskog fonda prioritetnim transeuropskim prometnim vezama i ključnim projektima ekološke infrastrukture.

    Europskim socijalnim fondom (ESF) u okviru kohezijske politike omogućit će se značajan doprinos prioritetima EU-a u području zapošljavanja, primjerice putem osposobljavanja i cjeloživotnog učenja, obrazovanja i socijalne uključenosti (svaka država članica morat će u tu svrhu iskoristiti najmanje 20 % sredstava ESF-a). Sredstva ESF-a bit će dodijeljena ovisno o potrebama svake države članice, ona će ovisiti o prethodno utvrđenom minimumu, a sveukupno će iznositi najmanje 70 milijardi EUR. Novom Inicijativom za zapošljavanje mladih povezanom s ESF-om i vrijednom najmanje 6 milijardi EUR podržat će se provedba Jamstva za mlade.

    3. Utvrđivanje jasnih, transparentnih i mjerljivih ciljeva za postizanje odgovornosti i rezultata: Države i regije morat će unaprijed odrediti ciljeve koje s raspoloživim sredstvima žele postići i precizno utvrditi način na koji će se mjeriti napredovanje prema tim ciljevima. Tako će se omogućiti rasprava o načinu iskorištavanja financijskih sredstava i njegovo redovito praćenje. Što će značiti da će se pred kraj razdoblja za uspješnije programe moći omogućiti dodatna sredstva (iz takozvane „pričuve na temelju postignutih rezultata”).

    4. Utvrđivanje uvjeta prije prijenosa sredstava u cilju postizanja učinkovitijeg ulaganja. Primjerice, nužni su preduvjeti strategije „pametne specijalizacije” za utvrđivanje posebnih prednosti i potencijala, reforme koje pogoduju poslovanju, prometne strategije, mjere poboljšanja sustava javne nabave, sukladnost sa zakonima u području zaštite okoliša, strategije za suzbijanje nezaposlenosti mladih, ranog napuštanja školovanja te promicanje jednakosti spolova i nediskriminacija.

    5. Utvrđivanje zajedničke strategije kako bi se postigla veća usklađenosti i smanjilo preklapanje: Zajednički strateški okvir temelj je za postizanje bolje usklađenosti europskih strukturnih i investicijskih fondova (EFRR, Kohezijski fond i ESF – tri fonda u okviru kohezijske politike te fondovi za ruralni razvoj i ribarstvo). Tako će se omogućiti i bolje povezivanje s ostalim instrumentima EU-a poput Obzora 2020., instrumenta za povezivanje Europe i Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije.

    6. Smanjenje birokracije i pojednostavnjenje korištenja ulaganja EU-a zajedničkim pravilima za sve europske strukturne i investicijske fondove te jednostavnija računovodstvena pravila, precizniji zahtjevi povezani s izvješćivanjem, šira uporaba digitalne tehnologije („e-kohezija”).

    7. Unaprjeđivanje urbane dimenzije politike izdvajanjem minimalnog iznosa sredstava u okviru EFRR-a koji je potrebno iskoristiti za integrirane projekte u gradovima povrh dodatnih troškova u urbanim područjima.

    8. Jačanje prekogranične suradnje ijednostavnije uspostavljanje prekograničnih projekata. Isto tako osiguravanje da su makroregionalne strategije poput Dunavske i Baltičke strategije poduprte nacionalnim i regionalnim programima.

    9. Osiguravanje da je kohezijska politika bolje povezana sa širim gospodarskim upravljanjem EU-a: Programi će morat biti usklađeni s nacionalnim programima reforme i usmjereni prema odgovarajućim reformama utvrđenima u preporukama koje su za pojedinačnu državu sastavljene u okviru Europskog semestra. Prema potrebi Komisija može, u okviru takozvane klauzule „makroekonomske uvjetovanosti”, zatražiti od države članice da programe izmjeni kako bi se njima poduprle strukturne reforme. Kao krajnje sredstvo Komisija može obustaviti financiranje ako se neprestano i ozbiljno krše gospodarske preporuke.

    10. Podržavanje većeg korištenja financijskih instrumenata u cilju osiguravanja veće potpore i lakšeg pristupa kreditima malim i srednjim poduzećima: Zajmovi, jamstva i vlasnički/poduzetnički kapital podupirat će se sredstvima fondova EU-a zajedničkim pravilima, širenjem opsega njihove upotrebe i pružanjem poticaja (npr. više stope sufinanciranja). Stavljanjem naglaska na zajmove, a ne na bespovratna sredstva, trebala bi se poboljšati kvaliteta projekata i odvratiti od ovisnost o potporama.

  • Inovacijski potencijal za gospodarski rast: povjerenik Hahn poziva regije EU-a na djelovanje

    (08/11/2013)

    Povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn danas je naglasio važnost ciljanog planiranja i ulaganja EU-a za jačanje konkurentnosti regija Unije. U svojem govoru na današnjoj konferenciji „Regije kao pokretači rasta kroz pametnu specijalizaciju”, održanoj u Bruxellesu, povjerenik Hahn pozvao je regije da identificiraju svoje ključne prednosti i u njih ulože sredstva radi jačanja svoje konkurentske prednosti. Taj događaj na visokoj razini, u organizaciji Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije i regije Flandrije, usredotočen je na napredak strategija za takozvanu „pametnu specijalizaciju” u europskim državama i regijama. Te su strategije ključni element nove kohezijske politike EU-a te preduvjet za korištenje ulaganja u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.

    Rasprava je pokrenuta u ključnom trenutku jer je izrada prijedlogâ nove kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. u završnoj fazi. Najvažniji element reforme kohezijske politike uvođenje je uvjeta koje je potrebno ispuniti prije korištenja sredstava. Jedan je od tih uvjeta razvoj jasne i pažljivo osmišljene „strategije za pametnu specijalizaciju” u području istraživanja i inovacija. Ona bi trebala usmjeravati korištenje ulaganja u sljedećih 7 godina i osigurati postizanje jasnih i konkretnih ciljeva.

    Glavni govornik na konferenciji bit će predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. Uz povjerenika Hahna, skupu će se obratiti i predsjednica Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta Danuta Hübner te ministar predsjednik vlade Flandrije Kris Peeters. Konferencija je prvenstveno namijenjena tvorcima politika, istraživačima i industriji u području istraživanja, inovacija i regionalnog razvoja, a njezina je temeljna svrha istražiti mogućnosti za prekograničnu suradnju i sinergije među postojećim strategijama.

    Videos on Smart Specialisation

    The Kingdom of Smart
    The Kingdom of Smart
    Technological advancement in Flanders' health care system through Smart Specialisation
    Technological advancement in Flanders' health care system through Smart Specialisation
    Smart Specialisation for the shoe business in the Marche Region
    Smart Specialisation for the shoe business in the Marche Region
    Smart Specialisation in Poland takes off for the future through the Flaris project
    Smart Specialisation in Poland takes off for the future through the Flaris project
    Smart Specialisation: PLOCAN Oceanic Research Centre on the Canary Islands
    Smart Specialisation: PLOCAN Oceanic Research Centre on the Canary Islands

    Priopćenje za tisak

    Više informacija

  • OPEN DAYS: Europske regije i gradovi pripremaju se za 2020. i ulažu u rast

    (04/10/2013)

    Više od 5 500 predstavnika gradova i regija iz cijele Europe razmjenjivat će mišljenja i stavove o tome kako sljedeća generacija ulaganja u okviru regionalne politike EU-a može vratiti rast u Europu, stvoriti nova radna mjesta i povećati konkurentnost.

    Jedanaesti po redu „OPEN DAYS – Europski tjedan regija i gradova” održat će se od 7. do 10. listopada u Bruxellesu. Najveća priredba u svijetu te vrste okupit će u četiri dana kreatore politika, političare i stručnjake kako bi razgovarali o ključnim problemima s kojima se danas suočava regionalna politika EU-a. Održava se u trenutku kada se temeljne reforme te politike privode kraju, a planiranje programa za razdoblje 2014. – 2020. ulazi u kritičnu fazu. Domaćini skupa su povjerenik EU-a za regionalnu politiku Johannes Hahn i predsjednik Odbora regija Ramón Luis Valcárcel, a otvorit će ga José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije. Uvodni dio obuhvaća raspravu o središnjoj ulozi regionalne politike EU-a u pokretanju oporavka i rasta u Europi.

    Povjerenik Hahn izjavio je uoči skupa: „Ovogodišnji OPEN DAYS bit će polazna postaja u planiranju ulaganja i proračuna tijekom sljedećih sedam godina. OPEN DAYS 2013. održavaju se u odlučujućem trenutku za regionalnu politiku EU-a. Pregovori o reformi politike ušli su u završnu fazu, dok regije usko surađuju sa službama Komisije kako bi pripremile teren i iznijele svoje strategije za sljedeću generaciju programa. Naša nova reformirana politika regijama nudi izvrsnu priliku za ulaganje u budući rast i blagostanje. Cilj je jasno odrediti prioritetna područja ulaganja, ali i iskoristiti individualne prednosti naših gradova i regija. Radujem se što ćemo imati priliku razgovarati o tome kako regionalna politika može pomoći da naše gradove i regije pretvorimo u konkurentne pokretače rasta koji su sposobni stvoriti nova radna mjesta.”

    Predsjednik Odbora regija Valcárcel dodao je: „Reformirana kohezijska politika je spremna i od nje se očekuje da nam što prije osigura učinkovita sredstva za potporu oporavku i poticanje zapošljavanja. Regije i lokalna tijela vlasti u utrci su s vremenom kako bi osigurali da se planovi ulaganja za razdoblje 2014. – 2020. počnu provoditi tijekom sljedeće godine. Odbor regija učinit će sve što je u njegovoj moći kako bi regijama pomogao da pobijede u toj utrci i istovremeno ostvare najkvalitetnije projekte i strategije. S obzirom na to, OPEN DAYS 2013. bit će jedinstvena prilika za glavne aktere regionalne politike da se upoznaju s novim sredstvima i pravilima i razmijene svoje najbolje ideje za rast naših regija.”

    OPEN DAYS ove se godine održavaju pod sloganom „Europske regije i gradovi pripremaju se za 2020.”, a u okviru njih održat će se i 100 radionica posvećenih sljedećim temama:

    • Upravljanje promjenama 2014. – 2020.: inovativni pristupi u ostvarivanju budućih prioriteta ulaganja (npr. integrirano teritorijalno ulaganje, zajednički akcijski planovi, pitanja upravljanja, financijski instrumenti itd.).
    • Singergije i suradnja među raznim politikama EU-a, nacionalnim i regionalnim politikama te kombiniranje različitih izvora financiranja. Ispitat će se razni pristupi suradnji, npr. makroregionalne strategije, uključujući suradnju između nacionalnih, regionalnih i gradskih uprava i stručnih institucija.
    • Izazovi i rješenja: ocjenjuju se zajednički izazovi s kojima se suočavaju europske regije i gradovi i predlažu rješenja, npr. kako malim i srednjim poduzećima omogućiti pristup financiranju i svjetskim tržištima, nezaposlenost mladih, demografski izazovi, otpad, gospodarenje vodnim i prirodnim rizicima, zagušenja, onečišćenja i velika potrošnja energije.

    Najzanimljivije točke programa

    Predsjednik Valcárcel i povjerenik Hahn bit će domaćini okruglog stola za novinare koji će se održati 7. listopada u 13:30 sati u prostorijama Odbora regija.

    Predstavljanje 19 finalista koji se natječu u četiri kategorije za nagradu RegioStars 2014. održat će se tijekom cjelodnevne radionice u zgradi Charlemagne u Bruxellesu.

    Predstavljanje najvažnijih rezultata istraživanja provedenog među 41 000 stanovnika 79 gradova na temu „Kvaliteta života u europskim gradovima” održat će se u utorak 8. listopada od 16:30 do 17:15 sati u sobi Schuman zgrade Berlaymont.

    Izložba na otvorenom „100 EUrbanih rješenja” koju će otvoriti povjerenik Hahn i Rudi Vervoort, ministar-predsjednik Regije glavnog grada Bruxellesa, u utorak 8. listopada u 17:00 sati na Trgu Jean Rey u Bruxellesu te nekoliko događaja namijenjenih umrežavanju koji će se održati u večernjim satima 8. listopada na 12 lokacija na trasi izložbe.

    Pobjednicima natjecanja za najbolju fotografiju „Europa u mojoj regiji” iz Grčke, Mađarske i Malte povjerenik Hahn uručit će nagrade u srijedu 9. listopada u 11:15 sati u zgradi Charlemagne.

    Novina ovogodišnjih OPEN DAYS jest Master Class u kojem će sudjelovati 77 odabranih studenata doktorskih studija i mladih istraživača u području regionalne i urbane politike.

    Uz seminare koji će se održati u Bruxellesu, do prosinca 2013. održat će se i 300 prireradaba pod sloganom „Europa u mojoj regiji / u mom gradu”.

    Saznajte više:

    @EU_Regional / @EU_CoR / @JHahnEU: #euopendays - Sve fotografije na Flickr

    OPEN DAYS, European week of regions and cities

    Medijski program

    Partnerske regije po državama

  • Panorama 47 sada je dostupna

    (20/09/2013)

    Jesensko izdanje časopisa Panorama sada je dostupno putem interneta.

    Središnje mjesto zauzima članak o vodećim regijama EU-a na području ekoinovacija.Strukturni i investicijski fondovi EU-a promiču pametan i održiv rast putem ekoloških, energetski učinkovitih projekata navedenih u ovom članku.Uvršteno je i nekoliko članaka koji govore o glavnim radionicama i seminarima na ovogodišnjem događaju OTVORENI DANI, od programa Master Class Sveučilišta OTVORENI DANI do odnosa između EU-a te Kine i Japana.

    U novom izdanju potražite i pregled makroregionalnih strategija koje pojednostavnjuju koordinaciju projekata u podunavskoj i baltičkoj regiji, vijesti o radu strukturnih fondova EU-a na području pružanja potpore u slučaju katastrofe te pojašnjenje ex post evaluacijskog procesa za razdoblje od 2007. do 2013.U njemu ćete pronaći i uobičajeni odabir vijesti i istaknutih projekata iz cijele Europske unije.

  • Zajedničke granice nas zbližavaju: praznik europske teritorijalne suradnje

    (18/09/2013)

    Značaj koji prekogranični, transnacionalni i međuregionalni projekti i programi regionalne politike EU-a imaju za zajednice, regije i države članice ovog je tjedna u središtu pažnje. Kampanja koja prethodi Danu europske suradnje 21. rujna zbiva se u ključnom trenutku.

    Europska teritorijalna suradnja (ETS) razmjerno je manji dio regionalne politike EU-a. Međutim, ako Europski parlament i Vijeće odobre sadašnji sporazum o financiranju regionalne politike za razdoblje 2014. – 2020., proračun za ETS povećat će se na 8,9 milijardi EUR. Novim reformama u regionalnoj politici, koje su trenutačno u završnoj fazi pregovora, programima ETS-a omogućit će se veća usredotočenost na stvaranje uvjeta potrebnih za budući rast.

    Povjerenik Johannes Hahn raspravljat će 19. rujna od 14.00 do 15.00 na Twitteru o značaju regionalne politike EU-a izvan granica. Pitanja možete posavljati već sada navodeći #EUChat i #ecday na @JHahnEU.

    Priopćenje za tisak

     

  • Komisija odobrila plan Hrvatske za ulaganje 450 milijuna eura iz kohezijske politike EU-a za poticanje rasta i stvaranje radnih mjesta

    (26/08/2013)

    Europska komisija danas je odobrila plan ulaganja Hrvatske za korištenje sredstava kohezijske politike EU-a u iznosu od 449,4 milijuna EUR koji su joj dodijeljeni 1. srpnja 2013. kada je pristupila EU-u.Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) koji su pripremila hrvatska nadležna tijela utvrđuje prioritete ulaganja za hrvatske regije u cilju ubrzanja gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta poticanjem konkurentnosti cijele zemlje. Strateški projekti s jasnim, unaprijed utvrđenim ciljevima koji se podudaraju s tim prioritetima moraju se brzo utvrditi kako bi se ovo vrijedno ulaganje najbolje iskoristilo prije isteka roka 2016. godine.

    Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za regionalnu politiku i László Andor, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje pozdravili su pravovremeno podnošenje plana ulaganja i njegovo odobravanje.

    Povjerenik Hahn tim je povodom izjavio: „Ovo je ključan prvi korak za Hrvatsku na putu prema konkurentnosti. Sredstva kohezijske politike moraju se ulagati gdje je najpotrebnije kako bi se ojačalo lokalno gospodarstvo, povećalo sudjelovanje na tržištu rada i kapitaliziralo prednosti zemlje, npr. u očuvanje i promicanje prirodnih resursa za poticanje turističke industrije i poslovnu podršku za pomoć napretku malih i srednjih poduzeća”.

    Povjerenik Andor dodao je: „Europski socijalni fond ima ključnu ulogu u postizanju veće konkurentnosti i uspješnosti Europe jer pomaže poticanju naše najveće vrijednosti:naših ljudi, a posebice mladih ljudi.Nadam se da će Hrvatska moći u potpunosti iskoristiti prednost novih mogućnosti koje Socijalni fond nudi u rješavanju izazova zapošljavanja te obrazovnog i socijalnog uključivanja koji su prisutni u cijeloj zemlji”.

    NSRO naglašava tri strateška cilja: jačanje gospodarske konkurentnosti; uspostavu optimalnih gospodarskih uvjeta za stvaranje radnih mjesta i zapošljavanje; i postizanje uravnoteženog regionalnog razvoja. Njegovo donošenje utire put za provedbu strateških operativnih programa u područjima okoliša, prometa, regionalne konkurentnosti i ljudskih potencijala, s dodatnom podjelom na prioritete ulaganja i kriterije odabira projekata.

    Ulaganja kohezijskog fonda (149,8 milijuna EUR) namijenjena su gospodarenju otpadom i otpadnim vodama, kao i poboljšanju opskrbe vodom.Europski fond za regionalni razvoj (228,4 milijuna EUR) uložit će se u podršku poslovanja malih i srednjih poduzeća, istraživanje i inovacije, zajedno s osnovnijim infrastrukturama kao što su željeznice i plovni putovi.Europski socijalni fond (60 milijuna EUR) poduprijet će stvaranje radnih mjesta i ulagati u projekte socijalnog uključivanja i obrazovanja.

    Hrvatska se pridružuje trenutnom financijskom razdoblju kohezijske politike samo šest mjeseci prije njegovog kraja, što znači da se u skladu s pravilima EU-a svi projekti odabrani za ulaganja trebaju dovršiti do kraja 2016.

    Očekuje se da će iskustvo koje je Hrvatska stekla u okviru prethodnih programa i projekata Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) olakšati učinkovito i pravovremeno upravljanje ulaganjima iz ovog prvog obroka financiranja u okviru kohezijske politike.

    Više informacija

  • Kohezijska politika za razdoblje 2014. – 2020.: investicijski proračuni za države članice

    (23/08/2013)

    Financijska razrada kohezijske politike po državama članicama za razdoblje 2014. – 2020. odražava trenutnu situaciju pregovora iz srpnja 2013. Brojke su podložne promjenama u konačnom sporazumu između Vijeća i Europskog parlamenta.

    Kohezijska politika za razdoblje 2014. – 2020. predstavlja približno trećinu proračuna EU-a, čime se ojačava njezina uloga glavne investicijske politike Unije za rast i radna mjesta te provedbu politika EU-a. Komisija surađuje s nacionalnim i lokalnim tijelima radi definiranja prioriteta ulaganja za svaku zemlju tijekom sljedećeg financijskog razdoblja osiguravajući maksimalan utjecaj ulaganja na konkurentnost i otvaranje radnih mjesta te jačajući tematski fokus na rezultate reformiranih politika.

  • Panorama želi dobrodošlicu Hrvatskoj

    (21/08/2013)

    Izdanje časopisa Panorama za ljeto 2013. sada je dostupno putem interneta na 22 jezika. Središnje mjesto zauzima članak o pristupanju Hrvatske europskoj uniji na šest stranica koji donosi pregled postupka pristupanja, predstavljanje glavnih gospodarskih grana Hrvatske, primjere uspješnih projekata te intervju s Brankom Grčićem, trenutnim potpredsjednikom Vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

    Druga najvažnija tema jest pregled procesa zajedničke revizije (od strane Europske komisije i državnih tijela), koja se provodi da bi se fondovi kohezijske politike trošili na odgovarajući način. Tu je i pregled nedavno objavljenog Strateškog izvješća o provedbi programa kohezijske politike, najava manifestacije OTVORENI DANI koja će se održati u listopadu te članak s osvrtom na Uredbe o državnim potporama.

  • Najbolji projekti u području regionalne politike EU-a – odabrani finalisti za nagrade RegioStars 2014.

    (06/08/2013)

    Imena finalista za nagrade RegioStars 2014. koje se dodjeljuju za najnadahnutije i najinovativnije regionalne projekte u Europi objavljena su danas u Bruxellesu. Žiri za dodjelu nagrada RegioStars izdvojio je 19 finalista od 80 projekata koji se financiraju iz regionalnih fondova EU-a na temelju četiri kriterija, a to su inovacija, učinak, održivost i partnerstvo.

    Ovogodišnji su finalisti iz regija i gradova 17 država članica: Belgije, Češke, Danske, Francuske, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunjske, Španjolske, Švedske i Ujedinjene Kraljevine.

    Svoje će projekte predstaviti žiriju na čelu s nekadašnjim predsjednikom Odbora regija Lucom Van den Brandeom 8. listopada tijekom 11. europskog tjedna regija i gradova OPEN DAYS 2013. Pobjednici će biti proglašeni na svečanoj dodjeli nagrada koju će 31. ožujka 2014. u Bruxellesu voditi povjerenik Hahn.

    Kategorije nagrada koje su ujedno i prioriteti plana rasta EU-a do 2020. sljedeće su:

    • pametan rast – inovacije MSP-ova: poticanje konkurentnosti i rasta malih i srednjih poduzeća

    • održiv rast – zeleni rast i radna mjesta putem biogospodarstva: održiva ulaganja u biogospodarski sektor

    • uključiv rast – otvaranje novih radnih mjesta za mlađe naraštaje: pomoć pri suzbijanju nezaposlenosti mladih

    • CityStar – projekti ulaganja u održiv javni gradski prijevoz: podrška razvoju strategija za uklanjanje poteškoća u prijevozu u našim gradovima.

    Prethodne nagrade RegioStars za 2013. dobili su vodeći projekti u Portu (Portugal), na sjeverozapadu Engleske (Ujedinjena Kraljevina), u Varminsko-Mazurskom vojvodstvu (Poljska), Berlinu (Njemačka) i u Litvi. Kategorije su uključivale istraživanje i razvoj, učinkovitost iskorištavanja resursa u MSP-ovima, društvene inovacije, održiv urbani razvoj i uporabu videozapisa pri promicanju regionalne politike EU-a.

    Pozadina

    Svrha je nagrada RegioStars odati priznanje dobrim praksama u regionalnom razvoju i istaknuti originalne i nadahnute projekte koji bi mogli biti primjer drugim regijama.

    Sve se regije EU-a mogu natjecati za godišnje nagrade RegioStars prijavljujući projekte koji se financiraju u okviru regionalne politike EU-a od 1. siječnja 2000. Od pokretanja natjecanja 2008. najveći je broj prijava zaprimljen iz Austrije, Belgije, baltičkih zemalja i Walesa u Ujedinjenoj Kraljevini.

    Tijekom manifestacije OPEN DAYS 2013 od 7. do 10. listopada 2013. u Bruxellesu finalisti će imati priliku predstaviti i pobliže objasniti svoje projekte. Tim će se povodom okupiti stotine političkih predstavnika, stručnjaka i praktičara koji će raspravljati o regionalnoj politici. Događaj će se ove godine odvijati u ključnom trenutku kada regije i gradovi Europe dovršavaju pripreme za nedavno reformiranu kohezijsku politiku EU-a 2014. – 2020.

    Više informacija:

  • Reforma Fonda solidarnosti EU-a s ciljem bržeg i jednostavnijeg pružanja potpore nakon katastrofa

    (25/07/2013)

    Europski povjerenik za Regionalnu politiku Johannes Hahn danas je predstavio prijedlog reforme Fonda solidarnosti EU-a. Cilj je planova koje je danas donijela Europska komisija omogućiti brže i jednostavnije korištenje Fonda te jasnije kriterije o tome tko može biti korisnik.

    Od nastanka 2002. Fond solidarnosti odgovorio je na 52 katastrofe širom Europe, uključujući potrese, šumske požare, suše, oluje i poplave, a 23 zemlje dobile su potporu u iznosu višem od 3,2 milijarde EUR. Ako Europski parlament i države članice odobre današnje prijedloge, zemlje i regije pogođene katastrofama mogu očekivati znatne pomake u radu Fonda solidarnosti.

    Novim se zakonodavnim prijedlogom pojednostavnjuju postojeća pravila kako bi se financijska potpora mogla brže isplaćivati. Spomenutim planovima također se po prvi put uvodi mogućnost predujma i jasnije određuju prihvatljivi korisnici i troškovi, posebice za regionalne katastrofe. Uz to, tom se reformom potiču države članice na pridavanje veće važnosti strategijama sprječavanja katastrofa i upravljanja rizikom. Načela Fonda i način financiranja (izvan uobičajenog proračuna EU-a) ostaju nepromijenjeni.

    Ključne reforme:

    • pojasniti područje djelovanja Fonda solidarnosti tako što će ga se ograničiti na prirodne katastrofe i proširiti na suše
    • postaviti jasnija pravila o prihvatljivosti za regionalne katastrofe uvođenjem jedinstvenog praga za potpore u slučaju štete – 1,5 % regionalnog bruto domaćeg proizvoda
    • po prvi put uvesti mogućnost predujma: 10 % predviđenog doprinosa, uz ograničenje od 30 milijuna EUR
    • skratiti administrativni postupak spajanjem dvije faze (odobrenje i provedba) u jedan sporazum
    • uvesti mjere za poticanje strategija u području sprječavanja rizika od katastrofa (zahtjevi u vezi s izvješćivanjem i mogući uvjeti za dobivanje potpore).

    Više informacija

    Proposal for a Regulation of the european Parliament and of the Council amending council Regulation (EC) n°2012/2002 establishing the European Union Solidarity Fund

    Priopćenje za tisak

    MEMO/13/723

    Fond solidarnosti EU-a

  • države članice moraju što prije prionuti pripremi sljedeće generacije programa za rast EU-a

    (10/07/2013)

    Johannes Hahn, povjerenik EK-a za regionalnu politiku, pozvao je države članice i regije da što prije počnu planirati programe strukturnih fondova EU-a za razdoblje 2014. – 2020. Poziv na djelovanje uslijedio je nakon što su članovi Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta donijeli niz izvješća koja se u načelu slažu oko radikalne reforme regionalne politike.

    Izvješća su odraz rezultata pregovora između Europske komisije, Europskog parlamenta i država članica o širokoj lepezi promjena u načinu na koji se upravlja programima regionalne politike radi postizanja maksimalnog učinka. Novim se pristupom najveći dio ulaganja EU-a usredotočuje na ključna područja rasta i zapošljavanja, zahtijeva se postavljanje ciljeva na temelju kojih će se mjeriti rezultati i postavljaju se novi uvjeti za financiranje.

    Današnjim su glasanjem potvrđeni sljedeći ključni elementi reforme:

    • usredotočivanje ulaganja na područja koja su ključna za rast i zapošljavanje, kako je opisano u strategiji Europa 2020., skupom pravila koja se primjenjuju na svih pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za regionalni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo)

    • usmjeravanje većeg dijela proračuna na nekoliko prioriteta koji su usko povezani sa strategijom rasta Europa 2020., a posebno:

    • 50 – 80 % proračuna EFRR-a koncentrirat će se na mjere kojima se podupiru inovacije te istraživanje i razvoj, digitalna agenda, konkurentnost MSP-ova i prijelaz na gospodarstvo s niskim emisijama ugljičnog dioksida

    • kada je riječ o gospodarstvu s niskim emisijama ugljičnog dioksida, dodatna obveza izdvajanja najmanje 12 – 20 % za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju

    • države članice moraju postaviti jasne i mjerljive ciljeve povezane s učinkom ulaganjâ; napredak treba mjeriti i o njemu izvješćivati

    • mjere kojima se želi smanjiti birokracija i pojednostavniti korištenje EU fondovima: više zajedničkih pravila za sve fondove, manje zahtjeva povezanih s izvješćivanjem koji su bolje ciljani, šira uporaba digitalne tehnologije („e-kohezija”).

    Priopćenje za tisak

    Q&A on the legislative package for EU Cohesion Policy 2014-2020 (EN)

    Regionalna politika EU-a 2014. – 2020.: zakonodavni prijedlozi

     

  • Dobrodošlica Hrvatskoj kao novoj zemlji članici Europske unije

    (01/07/2013)

    Europska unija izražava dobrodošlicu Hrvatskoj kao svojoj 28. zemlji članici. Hrvatska je istaknula kandidaturu za prijam u Europsku uniju 2003. godine te je uspjela provesti sve reforme potrebne za pristupanje 1. srpnja 2013.

    Hrvatska će tijekom prvih šest mjeseci članstva dobiti 450 milijuna eura iz strukturalnih fondova. Proračunskim prijedlogom, o kojemu se trenutno raspravlja u institucijama EU-a, za Hrvatsku je tijekom razdoblja 2014. – 2020. predviđeno osam milijardi eura. To ulaganje trebalo bi poslužiti kao potpora uspješnoj provedbi reformi koje trenutno provode nacionalna tijela vlasti. Sredstva će se koristiti s jasnim, unaprijed postavljenim ciljevima jačanja rasta na području gospodarstva, zaštite okoliša i inkluzivnosti u zemlji i regijama u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.

    Sredstva će biti uložena u najpotrebitije sektore, osobito u jačanje konkurentnosti zemlje, povećanje sudjelovanja na tržištu rada i boljeg usklađivanja obrazovanja i strukovnog osposobljavanja s potrebama tržišta. Hrvatsku se, k tome, potiče i da sredstva iskoristi za jačanje vlastitih resursa, primjerice za očuvanje i unaprjeđenje svojih izvanrednih prirodnih resursa, što može imati samo pozitivne učinke na turizam.

    Uz ostale programe koje financira EU, Hrvatska trenutno sudjeluje u programima suradnje sa Slovenijom i Mađarskom, a u razdoblju financiranja 2014. – 2020. udružit će snage s balkanskim susjedima. Ona je već aktivan član Strategije EU-a za dunavsku regiju.

     

  • Komisija i Parlament udružuju snage na području urbanog razvoja

    (13/06/2013)

    Europska komisija udružit će snage s Europskim parlamentom i programom URBACT 18. lipnja radi predstavljanja nedavno objavljene studije "Urban Development in the EU: 50 Projects Supported by the ERDF in 2007-2013" (Urbani razvoj u EU: 50 projekata koje je ERDF podržao u razdoblju od 2007. do 2013.) i zbirke šest tematskih izvješća: "Cities of Tomorrow: Action Today" ("Gradovi budućnosti: akcija današnjice").

    Studija glavnog ureda za regionalnu i urbanu politiku Komisije i grupe Urban Intergroup Parlamenta predstavlja 50 projekata koji su primili ERDF-ova ulaganja i nudi paket informacija za odabrane gradove s detaljnim podacima o projektima i rezultatima. Studija predstavlja trenutnu situaciju načina na koji su gradovi primijenili lokalna urbana pravila uz pomoć ERDF-ovih ulaganja u razdoblju od 2007. do 2013. Istaknuti gradovi prikazuju zanimljive ideje, rješenja i suradnje koji su im poslužili kao nadahnuće za druga gradska područja i upravljanje nadležnim tijelima. Nakon detaljne prezentacije studije slijedit će rasprava.

    Drugi će događaj predstaviti šest publikacija koje odgovaraju na ključne gradske izazove 21. stoljeća iznesene u izvješću Cities of Tomorrow (Gradovi budućnosti). Publikacije prikazuju potrebu za integriranim i participativnim pristupom vezanim uz ekološke, društvene i gospodarske stupove strategije Europa 2020. Sudionici će imati priliku doznati više o širem aspektu procjene vrijednosti programa URBACT i sudjelovati u raspravi sa stručnjacima programa URBACT i političkim predstavnicima EU.

    Dodatne informacije

    "Urban Development in the EU: 50 Projects Supported by the ERDF in 2007-2013"' (Urbani razvoj u EU: 50 projekata koje je ERDF podržavao u razdoblju od 2007. do 2013.)

    Serija tematskih izvješća programa URBACT "Cities of Tomorrow: Action Today" (Gradovi budućnosti: akcija današnjice) na web-mjestu programa URBACT

    Informacije o događaju na web-mjestu programa URBACT

Regionalna politika EU-a: Budite u tijeku
Društveni mediji