Dogradnja Zračne luke Dubrovnik radi zadovoljenja potreba većeg broja putnika

Rekonstrukcijski radovi u Zračnoj luci Dubrovnik na hrvatskoj Jadranskoj obali trebali bi utrostručiti putnički kapacitet tijekom sljedećih 25 godina. Zračna luka trenutačno radi na gotovo maksimalnom kapacitetu te će dogradnja omogućiti prihvat očekivanog porasta broja putnika, izbjegavajući pritom znatnu preopterećenost kapaciteta.

Dodatni alati

 

Radovi uključuju izgradnju novog terminala površine 27 000 m² i rekonstrukcijske radove na postojećem terminalu, primjerice preinake sustava za prihvat, pregled i otpremu prtljage. Također će se sagraditi veza između terminala i dva putnička mosta.

Infrastrukturni radovi u štićenom dijelu zračne luke uključuju dogradnju i proširenje uzletno-sletne staze kao i renovaciju postojećih voznih staza te postavljanje novih kako bi se pokrila puna dužina uzletno-sletne staze. Stajanka će također biti rekonstruirana i proširena, čime će se broj parkirališnih mjesta za zrakoplove povećati s 19 na 25.

Unaprjeđenja u štićenom i nadziranom dijelu zračne luke

Dodatne aktivnosti u štićenom dijelu zračne luke uključuju radove na unaprjeđenju glavne zgrade zračne luke, područja opreme za zemaljsku podršku zrakoplovu, vatrogasno-spasilačke službe, sustava odvodnje i perimetra zračne luke. Premjestit će se postrojenje za gorivo i povećat će se njegov kapacitet, postavit će se barijere za zaštitu od buke, izgradit će se središnje postrojenje za upravljanje otpadom te će se umrežiti s javnom kanalizacijom i sustavima oborinske odvodnje.

Radovi se izvode i u nadziranom dijelu zračne luke: gradi se nova upravna zgrada, priključak na komunalne usluge poput opskrbe vodom i strujom te kanalizacije, nadograđuje se parkiralište za automobile te se izmještaju javne i pristupne ceste. Postavljanjem solarnih ploča povećat će se energetska učinkovitost, dok će se dodatnim mjerama osigurati da zračna luka zadovoljava zahtjeve smanjenja buke i upravljanja otpadom.

Zadovoljavanje sigurnosnih standarda i standarda graničnih kontrola

Dogradnje infrastrukture u štićenom dijelu zračne luke u skladu su sa zahtjevima koje propisuje Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva Ujedinjenih naroda te će njima unaprijediti sigurnost zračne luke. Razvoj će Zračnoj luci Dubrovnik također omogućiti da zadovolji odredbe Zakonika o schengenskim granicama o provjerama ljudi koji prelaze vanjske i unutarnje granice EU-a u schengenskoj zoni

Kao rezultat radova, površina terminala za putnike u vršnim satima povećat će se s 21,9 m² na više od 25 m². Broj ljudi zaposlenih u zračnoj luci povećat će se s 447 na 676 do 2020. Vrijeme obrade putnika i vrijeme čekanja smanjit će se sa 60 na 40 minuta.

Zračna je luka dio Transeuropske transportne mreže (TEN-T) te posjetiteljima predstavlja glavnu pristupnu točku regije, posebice uzme li se u obzir njezina geografska izoliranost od ostatka Hrvatske i EU-a. Zračna luka nije autocestom ili željezničkom prugom izravno povezana s mrežom TEN-T te je projekt stoga ključan kako bi se poboljšao pristup Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nadopunjuju ga mjere regionalne vlasti za povećanje dostupnosti u sklopu regionalnog plana mobilnosti.

Ukupno ulaganje i financiranje EU-a

Ukupno ulaganje u projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik” iznosi 214 998 448 EUR, od kojih Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) pridonosi s 134 601 779 EUR u okviru operativnog programa „Promet za Hrvatsku” za programsko razdoblje 2007. – 2013.

 

Draft date

29/11/2017