Interreg : European Territorial Co-operation

European Territorial Cooperation (ETC), better known as Interreg,  is one of the two goals of cohesion policy and provides a framework for the implementation of joint actions and policy exchanges between national, regional and local actors from different Member States. The overarching objective of European Territorial Cooperation (ETC) is to promote a harmonious economic, social and territorial development of the Union as a whole. Interreg is built around three strands of cooperation: cross-border (Interreg A), transnational (Interreg B) and interregional (Interreg C).
Five programming periods of Interreg have succeeded each other:
 INTERREG I (1990-1993) -  INTERREG II (1994-1999) - INTERREG III (2000-2006) - INTERREG IV (2007-2013) - INTERREG V (2014-2020)

Dodatni alati

  •  
  • Smanji tekst  
  • Povećaj tekst  

Novosti

    Kohezijska politika koja uključuje sve regije  najsnažnije i najslabije  ključna je za uspjeh Europske unije.

    Europske su regije kralježnica Europske unije – u političkom, ekonomskom, društvenom i kulturnom smislu. Neprekidna snažna potpora regija nakon 2020. stoga je od ključne važnosti za uspjeh Europe. Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) omogućuju nam stvaranje stvarnog poticaja i povećanje ulaganja. Oni poticanjem suradnje osiguravaju smislenost Europe i njezinu dostupnost građanima.

    Od samog početka Bavarska je zauzela stav o reformi ESIF-a koja će se održati nakon 2020. Naša glavna briga, koju dijelimo s ostalim europskim regijama, jest sačuvati odgovarajuću razinu ESIF-a za sve europske regije. To je osobito slučaj za razvijene regije, poput Bavarske, kako bi njihova jača regionalna izvrsnost i dalje donosila korist njihovim manje razvijenim susjedima kroz povećanu potražnju i dodatnu dodanu vrijednost. Zajednička europska politika potpore Europu povezuje, umjesto da je dijeli na „donatore” i „primatelje”.

    Snažne regije poput Bavarske imaju više za ponuditi od samo rastućih gradova. Konkretno, regije koji graniče s Češkom Republikom dio su strukturno slabijih područja, a time i prioritetna područja za intervenciju Europskog fonda za regionalni razvoj.

    Regionalna politika EU-a toliko nam je važna jer izravno utječe na ljude u Bavarskoj i drugim europskim regijama. Mnogi se projekti u Bavarskoj mogu provesti samo zahvaljujući fondovima EU-a. Za razliku od kratkoročnih mehanizama upravljanja kriznim situacijama, ESIF osigurava dugoročno financiranje tijekom cijelog razdoblja financiranja, s unaprijed utvrđenim sredstvima i resursima. To omogućuje visok stupanj planiranja i financijsku sigurnost. Također omogućuje ostvarivanje važnih paneuropskih ciljeva koji ne moraju nužno davati brze rezultate, već umjesto toga zahtijevaju dugoročniju političku izdržljivost. Dugoročni, održivi ESIF na temelju bespovratnih sredstava ne treba zamijeniti selektivnim, kratkoročnim instrumentima financiranja. Umjesto toga treba održati stratešku, zajedničku strukturu financiranja projekata usmjerenu na rezultate.

    „Izgradnja mostova, a ne zidova” mora biti europski moto nakon 2020. Sve strane trebale bi surađivati bez stvaranja nepotrebnih podjela. To zahtijeva još jaču prekograničnu suradnju. Programi Interreg dali su neosporan doprinos integraciji Europe. Rad sa susjedima lokalnim ljudima jasno dokazuje dodanu vrijednost stabilne Europe – pogranična područja prošlosti postala su sastajališta budućnosti.

    Također treba ojačati nove političke pristupe, kao što su makroregionalne strategije, i stvoriti daljnje sinergije u transnacionalnim programima EU-a. Kao predsjedateljica Strategije EU-a za alpsku regiju (EUSALP) Bavarska je predana jačanju makroregionalnih strategija EU-a nakon 2020. Također je snažno predana ograničavanju birokratskog opterećenja u politici financiranja, čime se jača samopouzdanje, a istodobno osigurava da regionalna pomoć zadrži svoju dodanu vrijednost.

    Europska kohezijska politika pravi je odraz europske solidarnosti, odnosno jači podupiru one slabije. Bavarska to razumije i cijeni. Sama je iskusila solidarnost drugih na putu od poljoprivredne države do zemlje inovacija. Danas bavarska poduzeća surađuju s partnerima diljem Europe. Strateška europska regionalna politika stoga obuhvaća sve europske regije, uključujući i one razvijene. To je jedini način na koji možemo ojačati socijalnu i regionalnu koheziju unutar država članica i između njih, uz istodobno poticanje gospodarskog uspjeha svih regija. Tamo gdje u tome uspijemo i gdje lokalni ljudi svjedoče konkretnim uspjesima europske suradnje, građani će obnoviti povjerenje u EU. 

    BEATE MERK

    Državna ministrica za europske poslove i regionalne veze Bavarske

    Panorama 62: Boosting innovation across the regions

    Karl-Heinz Lambertz, predsjednik Europskog odbora regija, objašnjava kako nedavno pokrenuta inicijativa #CoesionAlliance nastoji podići svijest europskih građana o glavnoj investicijskoj politici EU-a.

     

    Ove je godine Europska unija nesumnjivo izbjegla dvije populističke i osobito opasne prijetnje svojem jedinstvu u Nizozemskoj i Francuskoj. Dokaz njezine želje za reformom vidljiv je na najvišoj razini u njezinim razmišljanjima o budućnosti Europe, no danas se nalazi na raskrižju.

    Uloženi su napori kako bi se provela reforma, ponekad na bolje, ali „stare” politike i dalje predstavljaju prijetnju – ponajprije kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika. Istodobno se pojavljuju novi izazovi, poput Brexita ili potrebe za većom sigurnošću građana, obrane, upravljanja migracijama i izbjeglicama i vanjske politike.

    U ovoj bi situaciji bilo pogrešno odabrati pogrešne ciljeve, zbog čega Europski odbor regija (OR) brani snažnu, učinkovitu kohezijsku politiku koja je vidljiva građanima.

    Kako bi je bolje branio, pokrenuta je inicijativa #CoesionAlliance, odnosno Savez za koheziju. Svijest o kohezijskoj politici među širom je javnosti premalena,bez obzira ne to što je riječ o glavnoj investicijskoj politici EU-a. Doista, postoji tendencija zaboravljanja kako bi Europa izgledala bez te politike.

    Brojke govore sve

    Kao što je istaknuto u dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a, ne smijemo zaboraviti da je kohezijska politika za razdoblje od 2007. do 2013. pružila financijsku pomoć za 121 400 novoosnovanih poduzeća i otprilike 400 000 malih i srednjih poduzeća, 94 955 istraživačkih projekata i 33 556 projekata suradnje između malih i srednjih poduzeća i istraživačkih centara, 41 600 novih dugoročnih radnih mjesta povezanih s istraživanjem, 1500 km poboljšane željezničke pruge u transeuropskoj prometnoj mreži i u konačnici 49,7 milijuna sudjelovanja u intervencijama usmjerenima na poboljšanje ljudskog kapitala, a od čega je gotovo polovina rezultirala stjecanjem novih vještina.

    Europljani smatraju da je Europa koja pruža zaštitu, posebice od negativnih učinaka globalizacije, utjelovljena u svojoj kohezijskoj politici. Nije slučajnost da potpora građana toj politici stalno raste, što dokazuje nedavna anketa Eurobarometra iz lipnja 2017. u kojoj 78 % građana smatra da regionalna ulaganja EU-a pozitivno utječu na njihov grad ili regiju.

    Ta je zaštita opipljiva – brojke govore same za sebe – no kohezijska politika ostaje jedna od najnapadanijih europskih politika u kontekstu u kojemu se u budućnosti očekuje drastično smanjenje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), osobito kao rezultat izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a.

    Moja je analiza sljedeća: sam OR ne može braniti tu politiku i postići očekivane rezultate. Kroz #CohesionAlliance on treba biti katalizator za sve prokohezijske inicijative koje će pustiti korijenje na državnim područjima. Te su inicijative brojne i dobre su kvalitete: gradovi, regije, civilno društvo, gospodarski svijet, udruge i mreže mobiliziraju se kako bi predložili novu kohezijsku politiku za budućnost.

    Naime, ideja nije prihvatiti nepromjenjiva načela fiksne politike kohezije. Upravo suprotno, rješenje je dokazati da se kohezijska politika, kako bi se nastavila, mora transformirati oslanjajući se na svoja temeljna načela i čvrsto trojstvo na temelju teritorijalne kohezije, mobilizacije privatnog sektora putem prikladnih financijskih instrumenata i kao dio fleksibilnijeg Pakta o stabilnosti i rastu.

    Mišljenje OR-a „u korist snažne i učinkovite europske kohezijske politike nakon 2020.” naglašava takav smjer: proračun koji odgovara našim ambicijama; potvrđivanje načela partnerske politike na temelju teritorijalnog pristupa; drastično pojednostavljenje postupaka, posebno za upravljanje i kontrolu, na temelju načela diferencijacije i proporcionalnosti; jača povezanost sa strukturnim reformama kroz ex-ante uvjet; novi pokazatelji za dodjelu sredstava i bolje uvažavanje subregionalnih razlika te poboljšana vidljivost rezultata.

    Udruživanje snaga

    Oko navedenih načela okupili su se OR i glavna udruženja lokalnih vlasti (CPMR, AER, Eurocities, CEMR, AEBR) kako bi stvorili platformu #ChesionAlliance, a koja bi trebala okupiti sve inicijative koje se mogu identificirati među navedenim općim načelima. Zahvaljujući tome OR može postati institucionalni glasnogovornik državnih područja i zahtjeva građana u pregovorima o budućem VFO-u te u izradi budućih propisa kojima će se voditi upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova.

    Nakon usvajanja mišljenja OR-a 12. svibnja 2017. i pokretanja velike inicijative #CohesionAlliance 18. svibnja, tu ćemo platformu politički pokrenuti povodom Europskog tjedna regija i gradova 9. listopada.

    Moja je ambicija tu inicijativu učiniti što opipljivijom i vidljivijom kako bi doprla do najvećeg mogućeg broja lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih izabranih predstavnika i više od toga, kako bi doprla do svih onih koji osjećaju dodanu vrijednost kohezijske politike svakoga dana.

    Zbog tog razloga taj će savez biti središnja tema sastanka 10. listopada između odbora Europskog parlamenta za „regionalni razvoj” i Odbora za „teritorijalnu koheziju” OR-a. Osim povjerenici Creţu, te poruke bit će važno 15. studenoga prenijeti Vijeću za opće poslove kako bi nastavili podizati svijest onih država članica koje će donositi odluke o proračunu, a koje su ključne za budućnost Europe.

    Udružit ćemo sve svoje energije sa Savezom kako bismo zaštitili kohezijsku politiku u interesu svih Europljana.

    Kako bi se potpuno iskoristio gospodarski potencijal graničnih regija EU-a i tako ostvarile pogodnosti za njihovih 150 milijuna građana, Komisija danas pokreće „središnju točku za granice”. Ona pruža prilagođenu potporu regijama kako bi se lakše uklonile zapreke otvaranju radnih mjesta i ulaganjima.

    Balansiranje između različitih administrativnih i pravnih sustava i dalje je složeno te stvara zamjetne troškove poduzećima, radnicima, učenicima i studentima. Predsjednik Juncker u govoru o stanju Unije 2017. rekao je da je potrebno osigurati pravednost na našem jedinstvenom tržištu. U skladu s tim središnja točka za granice konkretnim će mjerama pospješivati suradnju među graničnim regijama.

    Pridonijet će olakšavanju 1. pristupa radnim mjestima, 2. pristupa uslugama poput zdravstvene skrbi i javnog prijevoza te 3. prekograničnog poslovanja.

    Prijedlog je dio opširnije Komunikacije o „poticanju rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a”. Njome se, uz navođenje inicijativa u tijeku, uvodi niz novih mjera kako bi granične regije rasle brže i bile sve bliskije.

    Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: Udio graničnih regija u gospodarstvu Europe veći je od četvrtine, ali njihov gospodarski potencijal nije u potpunosti iskorišten. One su vrelo prilika koje samo čekaju da isplivaju na površinu. Komisija će im ciljano pomagati kako bi se ostvarivale pogodnosti za njihove stanovnike.

    Središnju točku za granice činit će Komisijini stručnjaci za prekogranična pitanja. Oni će savjetovati nacionalna i regionalna tijela na temelju dobrih praksi prikupljenih i razmijenjenih putem nove internetske mreže na razini EU-a.

    Bolji pristup radnim mjestima

    Već sada dva milijuna radnika, učenika ili studenata svaki dan ili tjedan prelazi granicu. Kako bi se olakšalo prekogranično zapošljavanje, središnja točka za granice poduprijet će regije koje bi htjele produbiti suradnju. Savjetovat će ih se o uzajamnom priznavanju kvalifikacija, zajedničkim studijskim programima ili uslugama poduke za poduzetnike.

    U središnjoj točki za granice objedinit će se informacije o dobrim praksama u području prekograničnih usluga zapošljavanja, poput zajedničke mreže koju su osnovale španjolska regija Galicija i portugalska regija Sjever, a kojoj potporu pruža portal EU-a za mobilnost pri zapošljavanju EURES.

    Središnja točka za granice tako može pridonijeti uspostavi budućeg europskog nadzornog tijela za rad, koje je predsjednik Juncker najavio u govoru o stanju Unije 2017., kako bi se na svim razinama učvrstila suradnja među tijelima nadležnima za tržište rada i bolje upravljalo prekograničnim pitanjima.

    Bolji pristup javnim uslugama

    Kako bi javne usluge u graničnim regijama pridonosile njihovoj privlačnosti i uključivosti, središnja točka za granice učinit će sljedeće:

    • popisat će postojeće prekogranične ustanove zdravstvene skrbi, primjerice prekogranična područja zdravstvene skrbi oko granice Francuske i Belgije
    • proučit će koje željezničke veze nedostaju duž unutarnjih granica kako bi prekogranične usluge javnog prijevoza bile učinkovitije.

    Prekogranično poslovanje

    Središnja točka za granice svojom će internetskom mrežom poticati dijalog o prekograničnim pitanjima.

    Njezini će stručnjaci na zahtjev pružati potporu radi većeg usklađivanja pravila o pokretanju poslovanja, dijeliti dobre prakse iz drugih graničnih regija i promicati veće korištenje internetskim postupcima.

    Komisija će osim osnivanja središnje točke za granice odabrati najviše 20 projekata kao primjer inovativnih rješenja u nošenju s prekograničnim preprekama. Poziv za njih bit će objavljen prije kraja 2017.

    Sljedeći koraci

    Središnja točka za granice počet će s radom u siječnju 2018.

    Kad je riječ o razmatranju budućnosti financija EU-a koje je u tijeku, dobre prakse koje se prikupe putem središnje točke za granice poslužit će u raspravi o sljedećoj generaciji programa prekogranične suradnje („interreg”) kako bi se u njima bolje obuhvatile pravne i administrativne prepreke te razvijale učinkovitije prekogranične javne usluge.

    Dodatne informacije

Dodatne vijesti

Introduction

In 1990, Interreg was developed as a Community Initiative in with a budget of just EUR 1 billion covering exclusively cross-border cooperation. Later, Interreg has been extended to transnational and interregional cooperation. For 2014-2020 European territorial cooperation is one of the two goals of Cohesion Policy besides investment for Growth and Job.

Interreg evolution

The 25th anniversary of Interreg has been celebrated in 2015 with a variety of events around Europe. Over the years, Interreg has become the key instrument of the European Union to support cooperation between partners across borders. The aim: to tackle common challenges together and find shared solutions - whether in the field of health, research and education, transport or sustainable energy.

2014-2020 period – Interreg V

In accordance with the new design of the European Cohesion Policy 2014-2020 and the targets set out in Europe 2020, Interreg has significantly been reshaped to achieve greater impact and an even more effective use of the investments. Key elements of the 2014-2020 reform are:
-Concentration
-Simplification
-Results orientation
The fifth period of Interreg is based on 11 investment priorities laid down in the ERDF Regulation contributing to the delivery of the Europe 2020 strategy for smart, sustainable and inclusive growth. At least, 80% of the budget for each cooperation programme has to concentrate on a maximum of 4 thematic objectives among the eleven EU priorities:

11 priorities

The fifth programming period of Interreg has a budget of EUR 10.1 billion invested in over 100 cooperation programmes between regions and territorial, social and economic partners. This budget also includes the ERDF allocation for Member States to participate in EU external border cooperation programmes supported by other instruments (Instrument for Pre-Accession and European Neighborhood Instrument).

Interreg Budget

Interreg and inter-regional cooperation 2014-2020: state of play - video recording of the briefing (07/05/2015)

2007-2013 period – Interreg IV

The forth programming period of Interreg had a total budget of EUR 8.7 billion (2, 5 % of the total 2007-13 allocation for cohesion policy). This budget includes the allocation for Member States to participate in EU external border cooperation programmes supported by other instruments (Instrument for Pre-Accession and European Neighborhood Instrument). The budget was distributed as follows:

  • 60 Cross-border – Interreg IV-A, along 38 internal EU borders. ERDF contribution: EUR 5.6 billion.
  • 13 Transnational – Interreg IV-B, covering larger areas of co-operation such as the Baltic Sea, Alpine and Mediterranean regions. ERDF contribution: EUR 1.8 billion.
  • The interregional co-operation programme (INTERREG IVC) and 3 networking programmes (Urbact II, Interact II and ESPON) cover all 28 Member States of the EU. They provide a framework for exchanging experience between regional and local bodies in different countries. ERDF contribution: EUR 445 million.

The European Grouping of Territorial Cooperation

Meetings & Events

Interreg Annual Meeting April 26-28 2017

Interreg Annual Meeting June 6-7 2016

Interreg Annual Meeting September 15 2015

Interreg Annual Meeting May 19-20 2014

European Territorial Cooperation Annual Meeting 2013

Annual meeting of cross-border programmes 2011

Publications

European Territorial Cooperation: building bridges between people