Fondovi ESI: jačanje europskih regija i solidarnosti

Dodatni alati

  •  
  • Smanji tekst  
  • Povećaj tekst  
12/01/2018

Strukturni fondovi nisu samo novac. Oni su znak europske solidarnosti.

Zastupnica u Europskom parlamentu Kerstin Westphal, koja je ujedno članica odbora Europskog parlamenta za regionalnih razvoj, objašnjava svoje stavove i očekivanja od provedbe fondova ESI i utjecaj istog do danas. 

Što mislite o dosadašnjoj provedbi fondova ESI za razdoblje 2014.  2020.?

Kasno smo započeli. Prva godina ovog razdoblja bila je izgubljena, barem za neke regije. Po mom su se mišljenju stvari otada ubrzale, a u ovoj fazi imam dojam da provedba teče dobro. Sredstva stižu tamo gdje su potrebna, a veliki projekti su u tijeku.

Mislim da je prerano da bismo sagledali širu sliku, ali isto sam tako čula od osoba na terenu da su neke mjere pojednostavljenja naišle na podršku i da tematska koncentracija funkcionira – što znači da se stvarno usredotočujemo na nekoliko važnih prioriteta. 

Osim financijske potpore koju fondovi ESI pružaju državama članicama, koje druge pozitivne učinke fondova vidite?

Strukturni fondovi nisu samo novac. Oni su znak europske solidarnosti. U području europske teritorijalne suradnje susrećem ljude iz različitih zemalja koji surađuju kako bi ojačali svoje regije. A kada razmišljam o regijama koje smanjuju svoje emisije CO2 ili stvaraju radna mjesta, vidimo da se dobre ideje podržavaju. To je ono što volim kod fondova ESI – pomažu regijama da budu kreativne i zapravo rade za ljude. 

Jedan od ključnih ciljeva ovog razdoblja jest osigurati da fondovi ESI i Europski fond za strateška ulaganja blisko surađuju. Što mislite o toj suradnji i što bismo mogli učiniti bolje?

Mislim da se ova suradnja poboljšava – zajedno s takozvanom uredbom „Omnibus”. Ipak, unatoč njihovim vrlo sličnim imenima, fondovi ESI i EFSU imaju različite pristupe. Suradnja između ta dva fonda može funkcionirati kada je riječ o većim projektima, ali iz mog iskustva fondovi ESI stvarno pomažu malim i srednjim projektima na terenu u mnogim regijama. Kao izvjestiteljica Europskog parlamenta mogu reći da Parlament ne želi da EFSU narušava stratešku koherentnost, teritorijalnu koncentraciju i dugoročnu perspektivu programiranja kohezijske politike. 

U kontekstu predstojećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2018. bit će ključna godina za kohezijsku politiku nakon 2020. Koje su Vaša očekivanja u pogledu budućnosti ove politike?

Sljedeća godina – kao i 2019. – bit će uistinu odlučujuće godine. Moja očekivanja počinju s tim datumima: Mislim da bismo trebali izbjeći situaciju kao posljednji put kada je početak mnogih operativnih programa bio odgođen. Regije trebaju znati na vrijeme što moraju očekivati.

Osim toga, moje izvješće za Europski parlament traži daljnje pojednostavljivanje. Uz skupinu na visokoj razini koju je osnovala povjerenica Creţu, smatram da možemo doći do nekih stvarnih poboljšanja u ovom području. Isto tako, Europski parlament traži veću fleksibilnost. Naše regije trebaju biti sposobne odgovoriti na nove, nepredviđene izazove koji bi mogli nastati, recimo, 2025.

I na kraju, ali ne i najmanje važno: stvarna rasprava o budućem višegodišnjem financijskom okviru i istinite riječi povjerenika Oettingera da će „biti potrebno riješiti više europskih zadataka s manje novca” ne bi trebali dovesti do slabljenja kohezijske politike. Ponovit ću: Fondovi ESI simbol su solidarnosti koji regije čini kreativnima. To treba zadržati – u svim europskim regijama.

Panorama 63 - The Outermost Regions: joining forces across the EU

Novosti