Nova kohezijska politika

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.–2027.) predlaže osuvremenjivanje kohezijske politike, glavne ulagačke politike EU-a i jednog od najkonkretnijih izraza europske solidarnosti.

Dodatni alati

 

Novosti

    Ljetnim se izdanjem časopisa Panorama, koje je sada dostupno za preuzimanje, daje se pogled u budućnost i razmatra predloženi proračun Europske komisije za razdoblje financiranja od 2021. g. – 2027. g. Uz uvodni članak u kojemu se navode prijedlozi i načini na koje bi se njihovom primjenom provela reforma kohezijske politike, donosimo i ekskluzivan razgovor s povjerenicom Creţu u kojemu se navode glavni napretci i pripadajuća obrazloženja te navodimo i početne reakcije različitih dionika diljem Europe.

    Ovaj smo put usredotočeni na Irsku koja trenutačno obilježava 45 godina članstva u EU-u. U razgovoru s ministrom javnih rashoda Paschalom Donohoeom i kroz odabir projekata prikazujemo na koji se je način sredstvima iz EFRR-a pomoglo Irskoj u postizanju inovativnijeg i konkurentnijeg položaja.

    Otkrivamo i 21 finalista ovogodišnje dodjele nagrada RegioStars te dajemo pregled tema i pojedinosti sljedećeg Europskog tjedna regija i gradova koji će se održati početkom listopada u Bruxellesu. Istražujemo i raznolikost projekata kulturne baštine pod potporom EFRR-a kako bismo obilježili Europsku godinu kulturne baštine, a u našem odjeljku Zabilježeno fotoaparatom ističemo inovacije u Poljskoj. Izvješćujemo o nedavnoj konferenciji o Dobrom upravljanju i istražujemo raznolikosti inicijativa kojima se pomaže administrativnoj izgradnji kapaciteta diljem EU-a te pratimo trajne pustolovine naših mladih europskih zvijezda na društvenim mrežama dok prelaze kontinent, kao dio projekta EU-a Road Trip. U odjeljku o projektima posjećujemo Italiju, Francusku i Bugarsku.

    Panorama 65: Kohezijska politika: osnaživanje za pametniju budućnost

    Komisija danas obnavlja inicijativu „Put prema izvrsnosti” kako bi nastavila pružati prilagođenu potporu i stručno znanje regijama koje zaostaju u pogledu inovacija.

    Inicijativa će pomoći regijama da razviju, ažuriraju i poboljšaju svoje strategije pametne specijalizacije, to jest svoje regionalne strategije za inovacije koje se temelje na specifičnim područjima konkurentnih prednosti – prije početka proračunskog razdoblja 2021. – 2027. Pomoći će im i u pronalaženju odgovarajućih sredstava EU-a za financiranje inovativnih projekata i povezivanju s drugim regijama sa sličnim prednostima kako bi se stvorili inovacijski klasteri.

    Nakon prijedloga Komisije za buduću kohezijsku politiku i novi program Obzor Europa te u skladu s obnovljenim programom Komisije za istraživanje i inovacije, „Put prema izvrsnosti” još je jedno sredstvo kojim Komisija pomaže europskim regijama u pripremi za budućnost, s čvrstim inovacijskim strategijama uz potporu iz fondova EU-a u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027.

    Povjerenica za regionalnu politiku Corina Crețu izjavila je: Pametna će specijalizacija u razdoblju nakon 2020. biti važnija nego ikada. Kako bi te strategije mogle ostvariti svoj puni potencijal sljedećih godina, potrebne su nam dvije stvari: više partnerstva i veća odgovornost, posebice u regijama koje najviše zaostaju. Ta će inicijativa pomoći u izgradnji temelja za promišljene inovacijske strategije u razdoblju nakon 2020.

    Inicijativa, koju koordinira Zajednički istraživački centar, sadržavat će četiri glavna oblika potpore za regije:

    1. Komisija i vanjski stručnjaci pomagat će regijama uočiti područja za poboljšanje u njihovim strategijama pametne specijalizacije, u njihovim regionalnim sustavima inovacija (kvaliteta javnih istraživanja, učinkovite veze između poduzeća i znanosti te okruženja koja pogoduju poslovanju) te u načinu na koji surađuju s drugim regijama u području istraživanja i inovacija.
    2. Stručnjaci će im pomoći i da iskoriste sve moguće izvore financiranja, kao što su Obzor Europa, Digitalna Europa i fondovi kohezijske politike, te ih kombiniraju zahvaljujući novim mogućnostima za sinergije, koje se nude u okviru prijedloga Komisije za fondove EU-a za razdoblje 2021. – 2027.
    3. Zajednički istraživački centar pomoći će u utvrđivanju i otklanjanju posebnih regionalnih uskih grla u području inovacija, kao što su nedovoljna interakcija između lokalnih poduzeća i akademske zajednice ili slabo sudjelovanje u trenutačnom programu Obzor 2020.
    4. Zajednički istraživački centar organizirat će i prilike za umrežavanje i radionice kako bi regije na sastancima razmjenjivale dobre prakse u izgradnji regionalnih strategija za inovacije. Time će se olakšati i razvoj partnerstava za međuregionalna inovacijska ulaganja.

    Sljedeći koraci

    Obnovljena inicijativa započet će ovog ljeta i trajati dvije godine. Regije mogu izraziti svoj interes i sudjelovati preko platforme za pametnu specijalizaciju.

    Dodatne informacije:

Dodatne vijesti

Regionalni razvoj I kohezija nakon 2020. – kratak pregled novog okvira

Usmjerenje na pet ulagačkih prioriteta, u kojima EU može postićI najbolje rezultate

Ulaganja EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. bit će usmjerena na pet glavnih ciljeva:

Ulaganja u regionalni razvoj snažno će se usredotočiti na prvi i drugi cilj. Od 65 % do 85 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda dodijelit će se tim prioritetima, ovisno o relativnom bogatstvu država članica.

pametniju Europu, usmjerivanjem na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima

zeleniju Europu bez ugljika, provedbom Pariškog sporazuma i ulaganjem u energetsku tranziciju, obnovljive izvore energije i borbu protiv klimatskih promjena

povezaniju Europu, opremljenu strateškim prometnim i digitalnim mrežama

socijalniju Europu, provedbom europskog stupa socijalnih prava i podupiranjem kvalitetnog zapošljavanja, obrazovanja, stjecanja vještina, socijalne uključenosti i jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi

Europu bližu građanima, podupiranjem strategija vođenih na lokalnoj razini i održivog urbanog razvoja u cijelom EU-u.

Prilagođeniji pristup regionalnom razvoju

U okviru kohezijske politike i dalje se ulaže u sve regije, kao i prije na osnovi tri kategorije (manje razvijene, tranzicijske i razvijenije regije).

Metoda dodjele sredstava i dalje se uglavnom temelji na BDP-u po stanovniku Uvode se novi kriteriji (nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvaćanje i integracija migranata) kako bi se bolje odražavalo stvarno stanje na terenu. Najudaljenije regije i dalje će ostarivati korist od posebne potpore EU-a.

Kohezijskom politikom uz to se podupiru lokalno pokrenute strategije rasta te se jača uloga tijela lokalne uprave u upravljanju fondovima. Ojačana je urbana dimenzija kohezijske politike: 6 % EFRR-a namijenjeno je održivom urbanom razvoju, a predviđen je i novi program umrežavanja i izgradnje kapaciteta za tijela gradske uprave – europska urbana inicijativa.

Pojednostavnjenje: manje pravila, jasnije I sažetije odredbe

80 mjera za pojednostavnjenje u području kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. PDF

Poduzećima i poduzetnicima koji koriste potpore EU-a novi okvir donosi smanjenje administrativnog opterećenja i jednostavnije podnošenje zahtjeva za isplatu sredstava pomoću pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova. Da bi se olakšale sinergije među fondovima, sedam fondova EU-a koji se provode u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje“) sada je obuhvaćeno jednim objedinjenim pravilnikom. Komisija predlaže i blaže provjere za programe s dobrim dosadašnjim rezultatima te pojačano oslanjanje na nacionalne sustave i proširenje načela jedinstvene revizije kako bi se izbjegle dvostruke provjere.

Fleksibilniji okvir

Novi je okvir spoj stabilnosti neophodne za planiranje ulaganja i odgovarajuće razine proračunske fleksibilnosti potrebne za prilagodbu nepredviđenim događajima. Revizijom na sredini razdoblja odredit će se jesu li tijekom zadnje dvije godine razdoblja financiranja u programima potrebne promjene na temelju pregleda novih prioriteta, uspješnosti provedbe programa i najnovijih preporuka po zemljama.

Uz određena ograničenja omogućit će se preraspodjela sredstava unutar jednog programa bez potrebe za službenim odobrenjem Komisije. Posebnom odredbom olakšava se mobilizacija sredstava EU-a od prvog dana u slučaju prirodne katastrofe.

Snažnija povezanost s Europskim Semestrom I gospodarskim upravljanjem u Uniji

Kohezijskom politikom podupiru se reforme kako bi se uspostavilo okruženje pogodno za ulaganja u kojem poduzeća mogu uspješno poslovati. Zajamčit će se potpuna komplementarnost i usklađenost s novim, poboljšanim Programom potpore strukturnim reformama.

Preporuke po zemljama formulirane u kontekstu europskog semestra uzimat će se u obzir dva puta u proračunskom razdoblju: na početku, radi osmišljavanja programa u okviru kohezijske politike, i pri reviziji na sredini razdoblja. Da bi se dodatno pridonijelo stvaranju odgovarajućih uvjeta za rast i otvaranje radnih mjesta, novim poticajnim preduvjetima olakšat će se uklanjanje prepreka ulaganjima. Pridržavanje tih preduvjeta pratit će se tijekom čitavog razdoblja financiranja.

Dodatne prilike za sinergije u proračunu EU-a

Objedinjenim pravilnikom koji obuhvaća fondove iz kohezijske politike i Fond za azil i migracije olakšat će se uspostava lokalnih strategija za integraciju migranata uz potporu sinergijski primijenjenih sredstava EU-a; sredstva iz Fonda za azil i migracije usmjerit će se na kratkoročne potrebe migranata nakon dolaska, dok će se kohezijskom politikom podupirati njihova društvena i profesionalna integracija. Osim u okviru objedinjenog priručnika, olakšat će se i sinergije s drugim instrumentima EU-a, npr. programima Zajednička poljoprivredna politika, Obzor Europa, LIFE i Erasmus+.

Interreg: uklanjanje prekograničnih prepreka I potpora sveeuropskim inovacijskim projektima

Međuregionalnu i prekograničnu suradnju olakšat će se time što će se regijama omogućiti da iskoriste dio sredstava koja su im dodijeljena za financiranje projekata drugdje u Europi zajednički s drugim regijama.

Nova generacija programa za međuregionalnu i prekograničnu suradnju („Interreg”) omogućit će državama članicama prevladavanje prekograničnih prepreka i razvoj zajedničkih usluga. Komisija predlaže novi instrument za pogranične regije i države članice koje žele uskladiti svoje pravne okvire: Europski prekogranični mehanizam.

Na temelju uspješne pilot-aktivnosti iz razdoblja od 2014. do 2020. Komisija predlaže stvaranje međuregionalnih inovacijskih instrumenata. Regije sa srodnim pametnim specijalizacijama dobit će dodatnu potporu za izgradnju sveeuropskih klastera u prioritetnim sektorima kao što su obrada velikih količina podataka, kružno gospodarstvo, napredna proizvodnja i kibersigurnost.

Ojačanim pravilima do uspješnijih europskih ulaganja

Svi će programi i dalje imati okvir uspješnosti s mjerljivim ciljevima (broj otvorenih radnih mjesta, broj novih korisnika širokopojasnog interneta). U novom okviru uvodi se godišnji pregled uspješnosti u obliku dijaloga o politikama između programskih tijela i Komisije. Uspješnost programa ocjenjivat će se i pri reviziji na sredini razdoblja. Da bi se postigla transparentnost i da bi građani mogli pratiti napredak, države članice sve će podatke o provedbi morati prijavljivati svaka dva mjeseca, a Otvorena podatkovna platforma za kohezijsku politiku automatski će se ažurirati.

Pojačano korištenje financijskih instrumenata

Znatni nedostaci u ulaganjima ne mogu se otkloniti samo bespovratnim sredstvima. Bespovratna sredstva mogu se učinkovito dopuniti financijskim instrumentima, kojima se potiču dodatna ulaganja i koji su bliži tržištu. Države članice moći će na dobrovoljnoj osnovi dio svojih sredstava iz fondova kohezijske politike prenijeti u novi fond InvestEU, pod središnjim upravljanjem, te tako ostvariti pravo na jamstvo koje nudi proračun EU-a. Novi okvir olakšava kombiniranje bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata, a sadrži i posebne odredbe kojima se želi privući više privatnog kapitala.

Pojačano komunikacijsko djelovanje radi povećanja vidljivosti kohezijske politike

Kako bi Europa bila još povezanija s građanima, dodatno se naglašava potreba za boljom komunikacijom o pozitivnim rezultatima kohezijske politike. Države članice i regije imaju pojačane obveze u području komunikacije, poput organizacije događaja povodom otvaranja velikih projekata koje financira EU i razvoja planova širenja informacija na društvenim mrežama.

Istodobno se komuniciranje o projektima koje financira EU pojednostavnjuje jedinstvenim brendiranjem svih različitih fondova EU-a, jedinstvenim portalom na kojem se prikazuju sve mogućnosti financiranja koje su dostupne poduzećima i jedinstvenom bazom podataka o projektima koju vodi Komisija.

Obilazak glavnih gradova

Prijedlozi Komisije bit će predstavljeni: