Navigacijski put

Početna stranica

Kazneno pravo RSS

Čekić i zastava Europske unije © Gina Sanders, fotolia

Borba protiv kriminala podrazumijeva i jačanje međusobnog dijaloga i akcija koje poduzimaju kaznenopravna tijela zemalja EU.

Tijekom dužeg vremenskog perioda EU je pokušavala izgraditi jedinstveno europsko područje kaznenog prava, pri čemu joj je jedna ruka cijelo vrijeme bila svezana iza leđa:

  • pravilo jednoglasnosti, kojim se zahtijeva da se za donošenje neke odluke usuglase sve vlade država članica, često je vodilo ka tzv. pristupu 'najmanjeg zajedničkog nazivnika'.
  • Komisija nije imala provedbenu moć; i
  • parlamenti i sudovi nisu se puno pitali.

Prema tome, napredak na ovom polju je bio ograničen, a pažnja uglavnom usmjerena na pitanja  o sigurnosti.

Nakon što je Lisabonski ugovor Odaberi prijevod prethodne poveznice  stupio na snagu, ponovna uspostava ravnoteže između sigurnosti i pravosuđa konačno postaje moguća.

Izgradnja međusobnog povjerenja

Kada je 1993. uvedena Ugovorom iz Maastrichta, pravna je suradnja u kaznenim poslovima uspostavljena u „trećem stupu”. Formalnim ukidanjem raspodjele po stupovima, Lisabonskim ugovorom български (bg)czech (cs)dansk (da)Deutsch (de)eesti (et)ελληνικά (el)English (en)español (es)Français (fr)Gaeilge (ga)italiano (it)latviešu (lv)lietuvių (lt)magyar (hu)Malti (mt)Nederlands (nl)polski (pl)português (pt)română (ro)slovenčina (sk)slovenščina (sl)suomi (fi)svenska (sv) su ispravljeni nedostaci prethodnog sustava. On će na posljetku pospješiti uspostavu zajedničkog europskog područja pravosuđa u kojem će težnja da se nacionalna tijela za provedbu zakona i sudbene vlasti oslanjaju jedni na druge ostvariti.

Na ovaj će se način povećati i povjerenje građana u pravednost sudskih postupaka, posebice kada je riječ o zaštiti njihovih prava pred sudom neke druge zemlje, ili ako postanu žrtvama kriminala.

Povećanje zajedničkog povjerenja je preduvjet da se države članice EU odluče za međusobno priznavanje izrečenih sudskih presuda. S ciljem povećanja povjerenja moraju se odrediti zajednički standardi kada je riječ o pravu na pravičan sudski postupak i pravima koja imaju žrtve kriminala.

Europsko vijeće je usvojilo 2009. u Stockholmu tzv. „Stockholmski program: Otvoren i siguran sustav koji je na usluzi građanima i pruža im zaštitu pdf български (bg)czech (cs)dansk (da)Deutsch (de)eesti (et)ελληνικά (el)English (en)español (es)Français (fr)Gaeilge (ga)italiano (it)latviešu (lv)lietuvių (lt)magyar (hu)Malti (mt)Nederlands (nl)polski (pl)português (pt)română (ro)slovenčina (sk)slovenščina (sl)suomi (fi)svenska (sv) [1 MB]”.

Kako bi se uspjela suočiti s budućim izazovima i dalje ojačati pravosudno područje, Komisija je usvojila ambiciozan akcijski plan za provedbu Stockholmskog programa български (bg)czech (cs)dansk (da)Deutsch (de)eesti (et)ελληνικά (el)English (en)español (es)Français (fr)Gaeilge (ga)italiano (it)latviešu (lv)lietuvių (lt)magyar (hu)Malti (mt)Nederlands (nl)polski (pl)português (pt)română (ro)slovenčina (sk)slovenščina (sl)suomi (fi)svenska (sv). U njemu su navedeni žurni ciljevi koje EU želi ostvariti u ovom području u razdoblju 2010.-2014.

Planirana poboljšanja na polju kaznenog prava uključuju:

  • jačanje uloge koju ima Europska jedinica za pravosudnu suradnju Eurojust; Odaberi prijevod prethodne poveznice 
  • osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja; Odaberi prijevod prethodne poveznice 
  • mnogo dosljedniji pristup kaznenom kažnjavanju, i
  • jačanje prava u postupku i djelotvornija pomoć žrtvama kriminala.