NERAZDVOJNI

Uzgojen u EU-u - Pitanja i odgovori

Uzgojen u EU-u - Pitanja i odgovori

Zašto nam je potreban uzgoj ribe?

Konzumacija ribe dobra je za zdravlje, no nema dovoljno divlje ribe i školjaka da bi se zadovoljila trenutačna potražnja. Održivo ribarstvo i uzgoj ribe idu povezani su i jedino je njihovim kombiniranjem moguće zadovoljiti potražnju rastućeg broja stanovnika na svijetu bez ugrožavanja dugoročne budućnosti naših stokova divlje ribe.
U EU-u je 68 % riba i morskih plodova koje jedemo uvezeno, a značajan dio tih proizvoda dolazi iz ribogojilišta.  Samo je 10 % konzumiranih proizvoda uzgojeno u EU-u. Budemo li jeli više ribe iz uzgoja, stokovi divlje ribe bit će sve manje ugroženi, manje ćemo se oslanjati na uvoz, otvorit će se više radnih mjesta, a lokalno će gospodarstvo rasti.

Koje se vrste najviše uzgajaju u EU-u? 

Školjke čini približno 50 %  proizvoda akvakulture u EU-u. Najpopularnije školjke su dagnje i kamenice. Morska riba poput lososa, arbuna i brancina čini oko 27 % naše proizvodnje iz ribljih uzgajališta, dok slatkovodna riba poput pastrve i šarana čini oko 23 % ribe uzgojene u EU-u.
Vrste koje se uzgajaju u EU-u veoma su raznolike pa se među njima mogu pronaći i kućice, Jakovljeve kapice, jastozi, tilapije, jesetra (kavijar), ali i veoma tražene divlje vrste poput oblića, bakalara i lista. Proizvodnja algi je u razvoju. 
Više pojedinosti potražite na:

http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/aquaculture/species/index_hr.htm

Kako se ribe uzgajaju?

Školjke poput dagnji i kamenica uzgajaju se s pomoću užeta, šipaka ili rešetaka. Potrebna im je čista voda da bi se hranile hranjivim tvarima u njoj. Morska riba poput lososa i brancina uzgaja se u velikim kavezima s mrežom postavljenima na morskoj površini. Slatkovodna riba poput pastrve obično se uzgaja s pomoću niza bazena kroz koje prolazi preusmjerena riječna voda. Ostala slatkovodna riba poput šarana uzgaja se u velikim jezerima i ribnjacima.
Više pojedinosti potražite na:

http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/aquaculture/aquaculture_methods/index_hr.htm

Je li istina da akvakultura može naškoditi okolišu?

Kao i svakim ljudskim djelovanjem, akvakulturom se mora upravljati na održiv i odgovoran način.  Uzgajivači ribe, kao i ostali proizvođači hrane, moraju poštovati ekološke i zdravstvene standarde. Ekološki standardi EU-a među najstrožima su i najučinkovitijima na svijetu. No uzgajivači ribe imaju i veću proaktivnu ulogu u zaštiti okoliša: na primjer, akvakulturni ribnjaci pomažu održati bitne prirodne krajobraze i staništa za divlje ptice i ostale ugrožene vrste.
Školjke pridonose čišćim obalnim vodama tako što upijaju hranjive tvari koje bi u protivnom mogle smanjiti kvalitetu vode. Održivost je u konačnici i dobar trgovinski sporazum, a uzgajivači ribe predvode u nadzoru i zaštiti okoliša radi osiguranja od štetnog učinka.

Je li riba iz uzgoja zaista jednako zdrava kao i divlja riba?

Zakonodavstvom EU-a utvrđena su stroga pravila, uključujući i najveće dopuštene količine kontaminanata, da bi se osigurala sigurnost naše hrane. Te su granice jednake i za ribu iz uzgoja i za divlju ribu, a strogim sustavom službenih kontrola osigurava se da samo zdrava hrana stigne na naše stolove, bez obzira na to dolazi li iz EU-a ili iz inozemstva.

Potrebno je više od jednog kilograma divlje ribe da bi se proizveo kilogram lososa iz uzgoja. Ima li dakle smisla hraniti ribu iz uzgoja divljom ribom?

Činjenica da ribe mesojedi poput lososa za prehranu trebaju divlju ribu neizbježno predstavlja izazov održivoj akvakulturi. Zahvaljujući unaprjeđenju dostupnosti i uporabe drugih mogućnosti te poboljšanju učinkovitosti hrane za ribe, količina konzumirane divlje ribe po kilogramu proizvedene ribe iz uzgoja kontinuirano opada. Pored razmatranja o održivosti, smanjenje uporabe divlje ribe jasan je ekonomski poticaj za uzgajivače, s obzirom na to da im je to jedan od glavnih troškova proizvodnje. Komisija namjerava pomoći tom sektoru u daljnjem unaprjeđenju situacije.
Važno je, međutim, napomenuti da polovinu proizvoda akvakulture EU-a čine školjke, koje ne zahtijevaju dodatnu hranu. Ribe biljojedi poput šarana također pridonose održivosti.

Na koji način EU potiče akvakulturu?

U okviru nedavno reformirane zajedničke ribarstvene politike EU daje prednost potpori akvakulturalnom sektoru. Nedavno objavljeni niz smjernica predstavlja zajedničke prioritete i opće ciljeve za europski sektor uzgoja ribe. U njoj su utvrđena četiri prioritetna područja:

  • visoka kvaliteta, zdravstveni i ekološki standardi.
  • unaprjeđenje pristupa prostoru i vodi
  • smanjenje administrativnog opterećenja za taj sektor
  • povećanje konkurentnosti

EU će na raspolaganje staviti financijsku potporu (u okviru tzv. EFPR-a) da bi osigurao da uzgajivači ribe imaju najbolje moguće uvjete za rad i uspjeh. EU će uložiti i u ostale ključne čimbenike za održiv razvoj europske akvakulture: istraživanja o međudjelovanju s okolinom, o zdravlju i prehrani ribe iz uzgoja te o razmnožavanju i uzgoju.