NERAZDVOJNI

Uzgojen u EU-u - Akvakultura

Uzgojen u EU-u - Akvakultura

Riba uzgojena u EU-u: zdrava, svježa, lokalna! 

Znamo da je riba bogata bjelančevinama i dobra za srce te da je bogat izvor vitamina i hranjivih tvari. Isto tako znamo da je izlov ribe u našim morima previsok te da riskiramo osiromašenje naših ribljih stokova. 

Uzgoj ribe, odnosno akvakultura, može pomoći u smanjenju izlova divlje ribe uzrokovanog našom rastućom potražnjom za ribom – u EU-u i diljem svijeta. Uzgoj ribe jedan je od najbrže rastućih prehrambenih sektora. Osim toga, gotovo polovina konzumirane ribe u svijetu dolazi iz uzgoja, a ta brojka i dalje raste. Jednostavno rečeno, bez akvakulture ne bi bilo dovoljno ribe kojom bi se nahranilo svjetsko stanovništvo. To bi značilo povećan izlov ribe i ugrožavanje dugoročne održivosti stokova divlje ribe.

Riba iz uzgoja lokalna je riba

Osim što nam pružaju visoko kvalitetne bjelančevine, proizvodi akvakulture lokalni su proizvodi i mogu pomoći razvoju lokalnog gospodarstva. U EU-u je 68 % riba i morskih plodova koje jedemo uvezeno, dok je samo 10 % proizvoda ribarstva ovdje uzgojeno. Više od 80 000 ljudi već je izravno zaposleno u području europske akvakulture, a očekuje se da će ta brojka rasti s ozirom na to da će sve više proizvoda ribarstva stizati iz ribogojilišta u EU-u. Europska unija će s pomoću nedavno reformirane ribarstvene politike i ciljane financijske potpore podržati rast tog sektora, otvoriti više radnih mjesta i osigurati da sva riba uzgojena u Europi i dalje bude visoko kvalitetna, zdrava i održiva.

Kako funkcionira uzgoj ribe 

Akvakultura znači uzgoj morske hrane te uključuje uzgoj slatkovodnih i morskih životinja, a odnedavno i različitih vrsta algi. Diljem Europe uzgajaju se mnoge vrste riba, školjaka, mekušaca i algi. Pritom je u uporabi niz različitih metoda uzgoja, među kojima su tradicionalne metode poput užeta, mreža i bazena te sofisticiranih metoda poput sustava kruženja vode. Otprilike polovina proizvodnje EU-a proizlazi iz školjaka, među kojima su najpopularnije dagnje i kamenice. Morska riba poput lososa, arbuna i brancina čini četvrtinu proizvodnje, dok slatkovodna riba poput pastrve i šarana čini otprilike petinu.

Kao i u poljoprivredi, proizvodnja zdrave hrane za potrošače, zaštita dobrobiti životinja i poštovanje okoliša najviši su prioriteti. Uzgajivačima ribe neophodna je čista voda i sanitarni uvjeti. U brojnim slučajevima ribe i školjke mogu u okolišu pronaći hranjive tvari koje trebaju, no uzgajivači se prema potrebi pobrinu za dodatnu hranu kako bi im osigurali uravnoteženu i zdravu prehranu. Sve to provodi se u skladu sa strogim europskim standardima zaštite okoliša i zaštite potrošača kako bi riba uzgojena u EU-u bila održiva, svježa, sigurna, uzgojena lokalno i lako sljediva.