NERAZDVOJNI

Uzgojen u EU-u

Uzgojen u EU-u

Uzgojen u EU-u

U potrazi ste za održivim rješenjima?
Kušajte ribu uzgojenu u EU-u

 

Riba uzgojena u EU-u: zdrava, svježa, lokalna! 

Znamo da je riba bogata bjelančevinama i dobra za srce te da je bogat izvor vitamina i hranjivih tvari. Isto tako znamo da je izlov ribe u našim morima previsok te da riskiramo osiromašenje naših ribljih stokova. 

Uzgoj ribe, odnosno akvakultura, može pomoći u smanjenju izlova divlje ribe uzrokovanog našom rastućom potražnjom za ribom – u EU-u i diljem svijeta. Uzgoj ribe jedan je od najbrže rastućih prehrambenih sektora. Osim toga, gotovo polovina konzumirane ribe u svijetu dolazi iz uzgoja, a ta brojka i dalje raste. Jednostavno rečeno, bez akvakulture ne bi bilo dovoljno ribe kojom bi se nahranilo svjetsko stanovništvo. To bi značilo povećan izlov ribe i ugrožavanje dugoročne održivosti stokova divlje ribe.

Riba iz uzgoja lokalna je riba

Osim što nam pružaju visoko kvalitetne bjelančevine, proizvodi akvakulture lokalni su proizvodi i mogu pomoći razvoju lokalnog gospodarstva. U EU-u je 68 % riba i morskih plodova koje jedemo uvezeno, dok je samo 10 % proizvoda ribarstva ovdje uzgojeno. Više od 80 000 ljudi već je izravno zaposleno u području europske akvakulture, a očekuje se da će ta brojka rasti s ozirom na to da će sve više proizvoda ribarstva stizati iz ribogojilišta u EU-u. Europska unija će s pomoću nedavno reformirane ribarstvene politike i ciljane financijske potpore podržati rast tog sektora, otvoriti više radnih mjesta i osigurati da sva riba uzgojena u Europi i dalje bude visoko kvalitetna, zdrava i održiva.

Kako funkcionira uzgoj ribe 

Akvakultura znači uzgoj morske hrane te uključuje uzgoj slatkovodnih i morskih životinja, a odnedavno i različitih vrsta algi. Diljem Europe uzgajaju se mnoge vrste riba, školjaka, mekušaca i algi. Pritom je u uporabi niz različitih metoda uzgoja, među kojima su tradicionalne metode poput užeta, mreža i bazena te sofisticiranih metoda poput sustava kruženja vode. Otprilike polovina proizvodnje EU-a proizlazi iz školjaka, među kojima su najpopularnije dagnje i kamenice. Morska riba poput lososa, arbuna i brancina čini četvrtinu proizvodnje, dok slatkovodna riba poput pastrve i šarana čini otprilike petinu.

Kao i u poljoprivredi, proizvodnja zdrave hrane za potrošače, zaštita dobrobiti životinja i poštovanje okoliša najviši su prioriteti. Uzgajivačima ribe neophodna je čista voda i sanitarni uvjeti. U brojnim slučajevima ribe i školjke mogu u okolišu pronaći hranjive tvari koje trebaju, no uzgajivači se prema potrebi pobrinu za dodatnu hranu kako bi im osigurali uravnoteženu i zdravu prehranu. Sve to provodi se u skladu sa strogim europskim standardima zaštite okoliša i zaštite potrošača kako bi riba uzgojena u EU-u bila održiva, svježa, sigurna, uzgojena lokalno i lako sljediva.

Zašto nam je potreban uzgoj ribe?

Konzumacija ribe dobra je za zdravlje, no nema dovoljno divlje ribe i školjaka da bi se zadovoljila trenutačna potražnja. Održivo ribarstvo i uzgoj ribe idu povezani su i jedino je njihovim kombiniranjem moguće zadovoljiti potražnju rastućeg broja stanovnika na svijetu bez ugrožavanja dugoročne budućnosti naših stokova divlje ribe.
U EU-u je 68 % riba i morskih plodova koje jedemo uvezeno, a značajan dio tih proizvoda dolazi iz ribogojilišta.  Samo je 10 % konzumiranih proizvoda uzgojeno u EU-u. Budemo li jeli više ribe iz uzgoja, stokovi divlje ribe bit će sve manje ugroženi, manje ćemo se oslanjati na uvoz, otvorit će se više radnih mjesta, a lokalno će gospodarstvo rasti.

Koje se vrste najviše uzgajaju u EU-u? 

Školjke čini približno 50 %  proizvoda akvakulture u EU-u. Najpopularnije školjke su dagnje i kamenice. Morska riba poput lososa, arbuna i brancina čini oko 27 % naše proizvodnje iz ribljih uzgajališta, dok slatkovodna riba poput pastrve i šarana čini oko 23 % ribe uzgojene u EU-u.
Vrste koje se uzgajaju u EU-u veoma su raznolike pa se među njima mogu pronaći i kućice, Jakovljeve kapice, jastozi, tilapije, jesetra (kavijar), ali i veoma tražene divlje vrste poput oblića, bakalara i lista. Proizvodnja algi je u razvoju. 
Više pojedinosti potražite na:

http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/aquaculture/species/index_hr.htm

Kako se ribe uzgajaju?

Školjke poput dagnji i kamenica uzgajaju se s pomoću užeta, šipaka ili rešetaka. Potrebna im je čista voda da bi se hranile hranjivim tvarima u njoj. Morska riba poput lososa i brancina uzgaja se u velikim kavezima s mrežom postavljenima na morskoj površini. Slatkovodna riba poput pastrve obično se uzgaja s pomoću niza bazena kroz koje prolazi preusmjerena riječna voda. Ostala slatkovodna riba poput šarana uzgaja se u velikim jezerima i ribnjacima.
Više pojedinosti potražite na:

http://ec.europa.eu/fisheries/cfp/aquaculture/aquaculture_methods/index_hr.htm

Je li istina da akvakultura može naškoditi okolišu?

Kao i svakim ljudskim djelovanjem, akvakulturom se mora upravljati na održiv i odgovoran način.  Uzgajivači ribe, kao i ostali proizvođači hrane, moraju poštovati ekološke i zdravstvene standarde. Ekološki standardi EU-a među najstrožima su i najučinkovitijima na svijetu. No uzgajivači ribe imaju i veću proaktivnu ulogu u zaštiti okoliša: na primjer, akvakulturni ribnjaci pomažu održati bitne prirodne krajobraze i staništa za divlje ptice i ostale ugrožene vrste.
Školjke pridonose čišćim obalnim vodama tako što upijaju hranjive tvari koje bi u protivnom mogle smanjiti kvalitetu vode. Održivost je u konačnici i dobar trgovinski sporazum, a uzgajivači ribe predvode u nadzoru i zaštiti okoliša radi osiguranja od štetnog učinka.

Je li riba iz uzgoja zaista jednako zdrava kao i divlja riba?

Zakonodavstvom EU-a utvrđena su stroga pravila, uključujući i najveće dopuštene količine kontaminanata, da bi se osigurala sigurnost naše hrane. Te su granice jednake i za ribu iz uzgoja i za divlju ribu, a strogim sustavom službenih kontrola osigurava se da samo zdrava hrana stigne na naše stolove, bez obzira na to dolazi li iz EU-a ili iz inozemstva.

Potrebno je više od jednog kilograma divlje ribe da bi se proizveo kilogram lososa iz uzgoja. Ima li dakle smisla hraniti ribu iz uzgoja divljom ribom?

Činjenica da ribe mesojedi poput lososa za prehranu trebaju divlju ribu neizbježno predstavlja izazov održivoj akvakulturi. Zahvaljujući unaprjeđenju dostupnosti i uporabe drugih mogućnosti te poboljšanju učinkovitosti hrane za ribe, količina konzumirane divlje ribe po kilogramu proizvedene ribe iz uzgoja kontinuirano opada. Pored razmatranja o održivosti, smanjenje uporabe divlje ribe jasan je ekonomski poticaj za uzgajivače, s obzirom na to da im je to jedan od glavnih troškova proizvodnje. Komisija namjerava pomoći tom sektoru u daljnjem unaprjeđenju situacije.
Važno je, međutim, napomenuti da polovinu proizvoda akvakulture EU-a čine školjke, koje ne zahtijevaju dodatnu hranu. Ribe biljojedi poput šarana također pridonose održivosti.

Na koji način EU potiče akvakulturu?

U okviru nedavno reformirane zajedničke ribarstvene politike EU daje prednost potpori akvakulturalnom sektoru. Nedavno objavljeni niz smjernica predstavlja zajedničke prioritete i opće ciljeve za europski sektor uzgoja ribe. U njoj su utvrđena četiri prioritetna područja:

  • visoka kvaliteta, zdravstveni i ekološki standardi.
  • unaprjeđenje pristupa prostoru i vodi
  • smanjenje administrativnog opterećenja za taj sektor
  • povećanje konkurentnosti

EU će na raspolaganje staviti financijsku potporu (u okviru tzv. EFPR-a) da bi osigurao da uzgajivači ribe imaju najbolje moguće uvjete za rad i uspjeh. EU će uložiti i u ostale ključne čimbenike za održiv razvoj europske akvakulture: istraživanja o međudjelovanju s okolinom, o zdravlju i prehrani ribe iz uzgoja te o razmnožavanju i uzgoju.

Školski projekt Učimo o europskoj akvakulturi

Iako je najbrže rastući globalni sektor u proizvodnji hrane, akvakultura (uzgoj ribe) je iznenađujuće nepoznato područje mnogima izvan te industrije.

Svrha školskog projekta Uzgojen u EU-u” jest podignuti svijest o sektoru akvakulture među europskim tinejdžerima (u dobi od 12 do 18 godina). Projekt će učenicima približiti uzgoj ribe te će naučiti kako uzgoj ribe utječe na lokalnu zajednicu.

Istražit će njegovu ulogu u proizvodnji hrane i očuvanju okoliša. Ujedno će saznati o različitim poduzećima i profesionalnim mogućnostima koje akvakultura nudi.

Postoji mnogo prostora za istraživanje i otkrivanje raznih vrsta morske i slatkovodne ribe, mekušaca, školjkaša i algi koje se proizvode te raznih tradicionalnih ili modernijih metoda proizvodnje koje se primjenjuju.

Projekt se trenutačno provodi kao pilot-projekt u 20 škola u 10 zemalja EU-a (Češka Republika, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Mađarska, Njemačka, Poljska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina).

Povratak u školu za proizvođače u akvakulturi

Ključni dio projekta jest posjet lokalnom uzgajivaču ribe gdje će učenici imati priliku razgovarati sa stručnjakom, započeti vlastito istraživanje i sudjelovati u zabavnom i interaktivnom događanju za posjetitelje.

Za nastavnike je pripremljen projektni alat koji vam pruža sve što je potrebno kako biste im pomogli u planiranju i provođenju projekta, od prve lekcije preko posjeta do naknadnih aktivnosti, a koje mogu biti vezane uz bilo što: prehranu i kuhanje, znanost i tehnologiju ili komunikaciju i umjetnost.  

Uključite se

Pozivamo sve škole da sudjeluju.
Materijale vaših učenika redovito ćemo objavljivati na našim društvenim mrežama.
Novosti nam šaljite na:
mare-communication@ec.europa.eu

Školski alat

Više detalja o projektu možete pronaći u ovoj knjižici.

Popis aktivnih proizvođača u akvakulturi uskoro će također biti dostupan i redovito će se ažurirati.
Željeli bismo napomenuti da Europska unija ne može pokriti nikakve troškove.