Navigacijski put

Dodatni alati

  • Verzija za ispis
  • Smanji tekst
  • Povećaj tekst

Budite u tijeku

Facebook

Zaštita divljih životinja

Gotovo polovica divljih sisavaca u Europi, uključujući risa, ugrožena je zbog djelovanja ljudi.

Europa ima zapanjujuću raznolikost biljaka, životinja i staništa. Malo mjesta na planetu ima takvu kontrastnu kombinaciju staništa, divljih životinja i prirodnih okoliša na tako malom području.
Te su nam divlje životinje potrebne za preživljavanje. Insekti oprašuju naše usjeve, na primjer – a to je usluga koja vrijedi 22 milijarde EUR godišnje europskoj poljoprivredi.

Ali djelovanjem ljudi okoliš se opterećuje i neke su vrste dovedene do istrebljenja. Glavne opasnosti su nestajanje prirodnih staništa, pretjerano iskorištavanje, neurođene vrste, klimatske promjene i onečišćenje.

Danas je ugrožena gotovo polovica europskih sisavaca i trećina gmazova i ribljih i ptičjih vrsta. To je uglavnom zbog toga što se njihova staništa smanjuju, a urbana područja rastu i sve se više zemlje uzima za infrastrukturu kao što su ceste.

Polovica močvara u Europi sada je isušena, a gotovo tri četvrtine dina u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj nestalo je.
Najvrjednija staništa za divlje životinje zaštićena su zakonom, ali mnoga su zaštićena staništa u lošem stanju i potrebno ih je obnoviti.
Neke su vrste divljih životinja ugrožene zbog pretjeranog lova – poseban problem u morima u kojima je pretjeranim ribolovom uzrokovan nestanak nekih ribljih fondova.

Invazivne strane vrste su biljke, životinje, gljivice i mikroorganizmi koji se smjeste u područjima izvan njihovog prirodnog opsega. Zebraste školjke, na primjer, smanjuju kakvoću vode u jezerima i uzrokuju začepljenje vodnih sustava. Nisu sve invazivne vrste štetne, ali neke se brzo šire i nadvladaju domaće vrste. To ima velik utjecaj na gospodarstvo: njihov je trošak 12,5 milijardi EUR godišnje i problem stalno raste.

Klimatske promjene u Europi imaju velike posljedice. Neke će se vrste prilagoditi i preseliti, ali druge će se boriti za opstanak. Ako se temperatura poveća između 1.5ºC i 2.5ºC, do 30 % biljnih i životinjskih vrsta moglo bi izumrijeti.

Kakvoća vode se popravila u posljednjih 20 godina zahvaljujući zakonodavstvu EU-a, i sada mnogo bolje obrađujemo otpadne vode i industrijski otpad. Međutim, još uvijek zagađujemo podzemne vode s previše gnojiva. Posljedica je eutrofikacija – previše dušika u našim rijekama, jezerima i estuarijima, što uzrokuje širenje algi.