Navigacijski put

Dodatni alati

  • Verzija za ispis
  • Smanji tekst
  • Povećaj tekst

Budite u tijeku

Facebook

Onečišćenje zraka i kvaliteta zraka u EU-u

Loša kvaliteta zraka koja je posljedica onečišćenja i emisija ugrožava ljudsko zdravlje i uzrokuje velik broj prijevremenih smrti u Europi.

Mnogi su Europljani jako zabrinuti zbog onečišćenja zraka. Ono oštećuje pluća i dišne putove i može uzrokovati astmu, bronhitis i bolesti srca i krvnih žila.

Unatoč općem poboljšanju kvalitete zraka, onečišćenje zraka sitnim česticama i ozon pri tlu još uvijek uzrokuju veliki broj prijevremenih smrti u EU-u svake godine i skraćuju životni vijek. To godišnje uzrokuje milijarde eura troškova u području zdravstvene skrbi.

Onečišćenje zraka na različite načine šteti okolišu.

Zakiseljavanje od onečišćivača kao što su sumporov dioksid, dušični oksidi i amonijak uzrokuju kisele kiše koje onečišćuju šume, rijeke, jezera i druga prirodna bogatstva.

Eutrofikaciju uzrokuje visoka razina hranjivih tvari zasnovanih na dušiku koje prodiru u prirodu. Ona u velikoj mjeri doprinosi gubitku bioraznolikosti. Te hranjive tvari prodiru u vodene tokove i potiču cvjetanje algi koje uzrokuje gušenje riba i drugih životinja.

Ozon pri tlu oštećuje lišće biljaka i usporava njihov rast, šteti šumama i divljim biljkama i uzrokuje smanjenje prinosa kultura.

Većina onečišćenja zraka dolazi iz energetskog sektora, sustava za grijanje kuća, teške industrije kao što su željezare i rafinerije ulja, prometa, poljoprivrede i gospodarenja otpadom.

U zakonodavstvu EU-a propisane su stroge norme za:

  • Čestične tvari – sitne čestice promjera samo dio milimetra. Izvori uključuju promet, većinu vrsta gorenja i određene industrijske procese.
  • Ozon pri tlu – nastaje reakcijom dušikovih oksida i hlapljivih organskih spojeva pod utjecajem sunčeve svjetlosti, što predstavlja posebno velik problem ljeti.
  • Hlapljivi organski spojevi koji se emitiraju iz otapala, boja i lakova te iz ispušnih plinova automobila i benzinskih postaja.
  • Dušikovi oksidi, uključujući dušikov dioksid, koji nastaju za vrijeme izgaranja, primjerice, iz motora vozila i termoelektrana.
  • Sumporov dioksid koji nastaje nastaje gorenjem fosilnih goriva
  • Amonijak (NH3) koji se otpušta iz životinjskog otpada i gnojiva.
  • Teški metali koji se otpuštaju iz industrijskih procesa kao što je pročišćavanje metala i oblaganje elektrolizom, paljenje otpada i gorenje ugljena u elektranama (živa).
  • Benzen – vrlo rašireno industrijsko otapalo koje se otpušta iz mnogih izvora, uključujući industriju, ispušne cijevi vozila, benzinske postaje, dim drveta i cigarete.